- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli uz skroman promet
- 03.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Tehnološki sektor potaknuo rast burzi
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
ANALIZAObjavljeno: 24.06.2016
Što za državu znači dobar kreditni rejting?
Podijeli sadržaj: | ||||
"Blago mladima, oni će baštiniti nacionalni dug." - Herbert Hoover, američki predsjednik 1929.-1933.
Prije nego odgovorimo na pitanje iz naslova, najprije pogledajmo kako funkcioniraju tržišta duga (obveznica) i što je uopće kreditni rejting. Obveznica (u našem slučaju mislimo na državne obveznice) je dužnički vrijednosni papir koji njegovom vlasniku daje pravo na naplatu glavnice i kamata. Obveznice obvezuju izdavatelja da plati određeni iznos na određeni datum, uglavnom s periodičnom isplatom kamata (najčešće polugodišnje ili godišnje). Nominalna vrijednost obveznice je iznos koji izdavatelj mora platiti po dospijeću. Kuponska stopa je kamatna stopa koju izdavatelj mora platiti na određeni datum kako je predviđeno planom isplate kuponske kamatne stope. Stopa se uglavnom fiksira za vrijeme trajanja obveznice i ne fluktuira s kamatnim stopama na tržištu.
Sad smo stigli i do glavnog dijela cijele priče a to je kamatna stopa koju izdavatelj obveznica plaća za sredstva što ih posuđuje. Zašto je to bitno?
Početkom 6. mjeseca po prvi put u povijesti Hrvatske propalo je inozemno zaduženje obveznicama jer su investitori (kupci obveznica) zahtijevali prinos debelo iznad 5% i to u uvjetima jako niskih i/ili čak negativnih kamatnih stopa (Tablica 1) dok svijet obiluje ogromnim viškovima likvidnosti. Naravno, do plasmana nije došlo jer je zahtijevani prinos, po ocjeni predstavnika Ministarstva financija i HNB-a, bio previsok. Ne vjerujem da ih to pretjerano zabrinjava sve dok ih kod kuće sponzoriraju obvezni mirovinski fondovi sa "našim" budućim mirovinama. Uskoro slijedi novo keširanje: Drugi pokušaj zaduživanja tehničke Vlade sljedeći mjesec. Uopće ne sumnjam u ishod!
Tablica 1 - Kamatne stope najznačajnijih svjetskih centralnih banaka
Sad smo stigli do drugog dijela priče, a to je kreditni rejting (Tablica 2). Obveznica čiji je rejting AAA ima najveću moguću ocjenu. Obveznice iznad Moody′s-ovog Baa ili rejtinga Standard and Poor′s-a i ostalih agencija za rangiranje BBB, smatraju se u investicijskom rangu, dok se one klasificirane ispod te razine smatraju špekulativnim (engl. junk bonds) i nemaju investicijski karakter.
Šokantan je podatak da smo zadnju pozitivnu ocjenu od rejting agencija dobili prije točno 13 godina od Fitch-a, prije 12 godina od S&P-a i od Moody′s-a prije 9 godina. Nakon toga, cijelo desetljeće redale su se negativne prognoze sve do statusa smeća ("junk" rejting koji trenutno imamo). Iz ovog kuta, zahtijevani prinos koji su investitori tražili ima svoju pozadinu. A to je prije svega, politički rizik kroz koji zemlja prolazi, odsustvo svake volje da se provedu potrebne reforme (ne one na papiru), visok javni dug, slabi izgledi za održiv dugoročni rast, visoko porezno opterećenje itd. Dakle, sve ono na što rejting agencije godinama upozoravaju da bi trebalo sanirati i dovesti u red. Potrebno je reći da rejting agencije nisu tu radi kažnjavanja niti ih se na taj način treba doživljavati, nego da upozoravaju i glasno viču kad uoče negativne pojave u javnim financijama.
Tabica 2 - Kreditni rejting Hrvatske
Pogledajmo kako stojimo sa nama usporedivim zemljama (Tablica 3). Tržište obveznica nas percipira jako rizično u odnosu na navedene zemlje. Većina od navedenih zemalja je bila u mnogo goroj poziciji u odnosu na nas prije svega nekoliko godina. Što su te zemlje učinile da se danas mogu zaduživati prilično jeftino? Sve ono što mi uporno godinama izbjegavamo. Reforme! I prestale su trošiti tuđi i još nezarađeni novac.
Tablica 3 - Vjerojatnost defaulta (nemogućnost isplate obveznica)
Zašto neke države plasiraju svoje obveznice po jako niskim kamatnim stopama ili po čak negativnim stopama u trenutnim uvjetima? Da, nije krivo napisano! Investitori plaćaju nekim državama to što im posuđuju novac (Tablica 4). Pogledajmo u sljedećoj tablici prinose na obveznice navedenih zemalja. Negativan prinos znači da su investitori spremni izgubiti novac kod investiranja u 10 godišnje Njemačke, Japanske i Švicarske obveznice, vodeći se time da sačuvaju uloženo. Kod obveznica kraćeg dospijeća kao što su 5 godišnje i 2 godišnje, negativni prinosi su još i viši i obuhvaćaju veći broj zemalja.
Što očekivati u budućnosti od tržišta obveznica? Uz niske kamatne stope kojma centralne banke nastoje potaknuti gospodarstvo, nisku inflaciju, visoku razinu depozita kod banaka može se očekivati da će se negativni prinosi zadržati još dosta vremena. Nažalost, to za nas malo vrijedi u trenutnim uvjetima.
Tablica 4 - Prinosi na obveznice
U odnosu na Hrvatsku, od svih usporedivih zemalja, jedina zemlja koja trenutno plaća više prinose na obveznice je Grčka. Sad se prisjetimo s početka članka, da su investitori početkom mjeseca zahtijevali prinos preko 5%. Pametnom dosta. A odgovor na pitanje iz naslova je sve! Vjerovnik uvijek ima bolje pamćenje nego dužnik.
Ivan Stojanović,
analitičar
Prije nego odgovorimo na pitanje iz naslova, najprije pogledajmo kako funkcioniraju tržišta duga (obveznica) i što je uopće kreditni rejting. Obveznica (u našem slučaju mislimo na državne obveznice) je dužnički vrijednosni papir koji njegovom vlasniku daje pravo na naplatu glavnice i kamata. Obveznice obvezuju izdavatelja da plati određeni iznos na određeni datum, uglavnom s periodičnom isplatom kamata (najčešće polugodišnje ili godišnje). Nominalna vrijednost obveznice je iznos koji izdavatelj mora platiti po dospijeću. Kuponska stopa je kamatna stopa koju izdavatelj mora platiti na određeni datum kako je predviđeno planom isplate kuponske kamatne stope. Stopa se uglavnom fiksira za vrijeme trajanja obveznice i ne fluktuira s kamatnim stopama na tržištu.
Sad smo stigli i do glavnog dijela cijele priče a to je kamatna stopa koju izdavatelj obveznica plaća za sredstva što ih posuđuje. Zašto je to bitno?
Početkom 6. mjeseca po prvi put u povijesti Hrvatske propalo je inozemno zaduženje obveznicama jer su investitori (kupci obveznica) zahtijevali prinos debelo iznad 5% i to u uvjetima jako niskih i/ili čak negativnih kamatnih stopa (Tablica 1) dok svijet obiluje ogromnim viškovima likvidnosti. Naravno, do plasmana nije došlo jer je zahtijevani prinos, po ocjeni predstavnika Ministarstva financija i HNB-a, bio previsok. Ne vjerujem da ih to pretjerano zabrinjava sve dok ih kod kuće sponzoriraju obvezni mirovinski fondovi sa "našim" budućim mirovinama. Uskoro slijedi novo keširanje: Drugi pokušaj zaduživanja tehničke Vlade sljedeći mjesec. Uopće ne sumnjam u ishod!
Tablica 1 - Kamatne stope najznačajnijih svjetskih centralnih banaka
Sad smo stigli do drugog dijela priče, a to je kreditni rejting (Tablica 2). Obveznica čiji je rejting AAA ima najveću moguću ocjenu. Obveznice iznad Moody′s-ovog Baa ili rejtinga Standard and Poor′s-a i ostalih agencija za rangiranje BBB, smatraju se u investicijskom rangu, dok se one klasificirane ispod te razine smatraju špekulativnim (engl. junk bonds) i nemaju investicijski karakter.
Šokantan je podatak da smo zadnju pozitivnu ocjenu od rejting agencija dobili prije točno 13 godina od Fitch-a, prije 12 godina od S&P-a i od Moody′s-a prije 9 godina. Nakon toga, cijelo desetljeće redale su se negativne prognoze sve do statusa smeća ("junk" rejting koji trenutno imamo). Iz ovog kuta, zahtijevani prinos koji su investitori tražili ima svoju pozadinu. A to je prije svega, politički rizik kroz koji zemlja prolazi, odsustvo svake volje da se provedu potrebne reforme (ne one na papiru), visok javni dug, slabi izgledi za održiv dugoročni rast, visoko porezno opterećenje itd. Dakle, sve ono na što rejting agencije godinama upozoravaju da bi trebalo sanirati i dovesti u red. Potrebno je reći da rejting agencije nisu tu radi kažnjavanja niti ih se na taj način treba doživljavati, nego da upozoravaju i glasno viču kad uoče negativne pojave u javnim financijama.
Tabica 2 - Kreditni rejting Hrvatske
Pogledajmo kako stojimo sa nama usporedivim zemljama (Tablica 3). Tržište obveznica nas percipira jako rizično u odnosu na navedene zemlje. Većina od navedenih zemalja je bila u mnogo goroj poziciji u odnosu na nas prije svega nekoliko godina. Što su te zemlje učinile da se danas mogu zaduživati prilično jeftino? Sve ono što mi uporno godinama izbjegavamo. Reforme! I prestale su trošiti tuđi i još nezarađeni novac.
Tablica 3 - Vjerojatnost defaulta (nemogućnost isplate obveznica)
Zašto neke države plasiraju svoje obveznice po jako niskim kamatnim stopama ili po čak negativnim stopama u trenutnim uvjetima? Da, nije krivo napisano! Investitori plaćaju nekim državama to što im posuđuju novac (Tablica 4). Pogledajmo u sljedećoj tablici prinose na obveznice navedenih zemalja. Negativan prinos znači da su investitori spremni izgubiti novac kod investiranja u 10 godišnje Njemačke, Japanske i Švicarske obveznice, vodeći se time da sačuvaju uloženo. Kod obveznica kraćeg dospijeća kao što su 5 godišnje i 2 godišnje, negativni prinosi su još i viši i obuhvaćaju veći broj zemalja.
Što očekivati u budućnosti od tržišta obveznica? Uz niske kamatne stope kojma centralne banke nastoje potaknuti gospodarstvo, nisku inflaciju, visoku razinu depozita kod banaka može se očekivati da će se negativni prinosi zadržati još dosta vremena. Nažalost, to za nas malo vrijedi u trenutnim uvjetima.
Tablica 4 - Prinosi na obveznice
U odnosu na Hrvatsku, od svih usporedivih zemalja, jedina zemlja koja trenutno plaća više prinose na obveznice je Grčka. Sad se prisjetimo s početka članka, da su investitori početkom mjeseca zahtijevali prinos preko 5%. Pametnom dosta. A odgovor na pitanje iz naslova je sve! Vjerovnik uvijek ima bolje pamćenje nego dužnik.
Ivan Stojanović,
analitičar
Podijeli sadržaj: | ||||
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli uz skroman promet
- 03.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Tehnološki sektor potaknuo rast burzi
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.05. 16:00 | 2814,05 | 1,29 |
0,05 |
|
CROBEX10* | 03.05. 16:00 | 1705,01 | 1,69 |
0,10 |
|
CROBEX10tr* | 03.05. 16:00 | 1861,44 | 1,85 |
0,10 |
|
ADRIAprime* | 03.05. 15:28 | 1903,40 | 11,48 |
0,61 |
|
CROBISTR* | 03.05. 16:31 | 174,0462 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 03.05. 16:31 | 96,5246 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ATPL | 52,40 € |
-0,38% |
106.393,20 € |
HT | 30,70 € |
0,33% |
82.551,40 € |
ERNT | 203,00 € |
0,00% |
61.825,00 € |
SPAN | 44,40 € |
4,23% |
57.678,00 € |
PLAG | 376,00 € |
-2,08% |
53.236,00 € |
KOEI | 264,00 € |
0,00% |
40.266,00 € |
ADRS | 80,00 € |
-4,76% |
36.378,00 € |
7SLO | 26,67 € |
1,06% |
33.622,12 € |
KRAS | 111,00 € |
-0,89% |
27.186,00 € |
ARNT | 31,40 € |
-1,26% |
25.845,00 € |
Redovni dionički promet: | 738.730,51 € |
Redovni obveznički promet: | 15.000,70 € |
Sveukupni promet: | 753.731,21 € |