Marinko Došen, prvi čovjek AD Plastika, danas je jedan od najzadovoljnijih hrvatskih menadžera. Solinski koncern lani je ostvario dosad najveći prihod, dobit je višestruko povećana, isplaćuje se zavidno visoka dividenda, bitno je smanjena zaduženost, pokrenut je novi projekt u dosad nepristupačnom segmentu luksuznih vozila i ostvarena nominacija za veliki posao s FIAT-om u idućoj godini. Čak se i ruska kriza, koja je ozbiljno kvarila poslovne rezultate, ne čini nepremostivom.

Iskusni poduzetnik iz Rijeke nastavio je kontinuitet odličnog vođenja ovog velikog izvoznika, a povjerenje u tvrtku kojoj je na čelu iskazao je kupnjom dionica AD Plastika u visini 200.000 kuna dva mjeseca nakon preuzimanja funkcije predsjednika Uprave. I to se pokazalo odličnim potezom.

Kada sam prije 15 mjeseci došao na čelo AD Plastika, osnovni cilj bila je optimizacija poslovanja, povećanje konkurentnosti, efikasnost proizvodnje i profitabilnost. Sve smo to ostvarili. Promjene koje provodimo su značajne, ali uz jasnu viziju koju imamo siguran sam u uspjeh AD Plastika. Mi smo kvalitetan i pouzdan partner, s dugogodišnjim iskustvom u autoindustriji, i to su naše komparativne prednosti.

U 2015. godini ostvarili ste odlične poslovne rezultate. Što je bilo presudno za takav uspjeh?

Prošle godine napravili smo značajan zaokret u operativnom poslovanju AD Plastika i, unatoč složenoj i zahtjevnoj situaciji u Rusiji, ostvarili smo prihod veći od milijardu kuna. To je najveći prihod AD Plastik Grupe do sada. Poslovni prihodi povećani su za 14 posto u odnosu na prethodnu godinu, a jedan od ključnih razloga rasta prodaje je i puno iskorištavanje proizvodnih kapaciteta u Hrvatskoj zahvaljujući projektu Edison, ali i drugim projektima za kupce PSA i Ford i FCA Grupu (Fiat Chrysler Automobiles Group). Istodobno smo zaduženost prema bankama smanjili za gotovo sto milijuna kuna u godinu i pol dana. Samo u protekloj godini zaduženost kompanije smanjena je za 69,4 milijuna kuna pa je time znatno poboljšana likvidnost društva.

Otvaranje novih tržišta

U prvom tromjesečju manji su prihodi, ali je neto dobit veća nego prethodne godine. Kakve trendove to pokazuje?

U prvom kvartalu ove godine ostvareni su prihodi u iznosu od 258,1 milijun kuna na razini AD Plastik Grupe, što je u skladu s poslovnim planom. U odnosu na isto razdoblje prošle godine prihodi su manji za 1,3 posto, ali ostvarena neto dobit Grupe je poboljšana i iznosi 14,6 milijuna kuna. Rezultat je to bolje efikasnosti i upravljanja troškovima. I dalje bilježimo porast prihoda na tržištima EU-a i Srbije, i to za 3,8 posto u promatranom razdoblju. Važno je napomenuti kako je na tržištu Rusije realizirana prodaja iznad zadanog plana, što upućuje na početak stabilizacije na ruskom tržištu. Unatoč tome, ukupni prihodi u Rusiji manji su za 16 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Ovaj trend dobrih rezultata očekujemo i u nastavku godine.

Koji su najvažniji ciljevi?

Glavni cilj za 2016. godinu je daljnji rast prihoda od prodaje, povećanje profitabilnosti poslovanja i nastavak smanjenja kreditnih obveza prema planu poslovanja. Osim toga, naši su ciljevi rast na postojećim tržištima, jačanje financijske stabilnosti te otvaranje novih poslovnih tržišta. Dugoročnije, maksimalno smo fokusirani na rast i razvoj u cilju ostvarenja naše vizije, a to je biti tržišni lider na području Istočne Europe u razvoju i proizvodnji komponenti za automobilsku industriju.

Investicijski ciklus započet 2012. završen je i sad je vrijeme povrata ulaganja. Imate li u vidu značajne razvojne projekte, poput Edisona, koji bi punili kapacitete?

Trenutno se ne planiraju značajnije investicije na postojećim lokacijama, ali kontinuirano radimo na otvaranju novih tržišta i istraživanju mogućnosti za daljnji rast. Svakodnevno radimo na maksimalnom iskorištavanju kapaciteta AD Plastika pa smo tako nedavno nominirani za novo vozilo Fiat 500. Nominirani smo za proizvodnju bojenih dijelova instrument-ploče, bojenih dijelova branika, poveznika uvodnika zraka i obloga mjenjača za vozilo, i to ćemo proizvoditi na tri lokacije, u Solinu, Zagrebu i Mladenovcu. Ovo nam je prva nominacija za bojenje vozila FCA Grupe, što je za nas iznimno važno jer nam u budućnosti otvara mogućnost bojenja još više komponenti ovog respektabilnog proizvođača. Serijska proizvodnja Fiata 500 planirana je za početak 2017. godine u tvornici FCA Kragujevac. Godišnji prihod na ovom projektu trebao bi u punoj godini proizvodnje iznositi više od šest milijuna eura.

Prihodi na ruskom tržištu početkom ove godine opet su manji. Vjerujete li još u to tržište?

Rusija je iznimno veliko tržište i zato vjerujemo u to tržište nakon oporavka. Lagana stabilizacija na ruskom tržištu osjeti se već sada. Iako je promet manji nego prošle godine, činjenica da je realizacija prodaje premašila plan pokazuje pozitivne pomake. Vlada Ruske Federacije najavila je poticajne mjere, pa vjerujemo da će i to pozitivno utjecati na trendove u ruskoj autoindustriji.

Kriza dotaknula dno

Koliko su, ukupno, bile teške posljedice ukrajinske krize na vrlo jake pozicije AD Plastika u Rusiji?

U posljednje tri godine prodaja automobila na ruskom tržištu smanjila se za 50 posto, što je dovoljan pokazatelj ozbiljnosti situacije. Neki su OEM-ovi zatvorili svoja vrata u Ruskoj Federaciji, ali unatoč tome, AD Plastik Grupa se na ruskom tržištu uspjela održati. Situacija u Rusiji je teška, ali vjerujemo da će se uskoro stabilizirati. Nedavno smo u Rusiji dobili nominaciju za novi Ford EcoSport. Ovo je za naše tvornice u Rusiji važno zbog činjenice da nam ovaj posao otvara potencijalnu mogućnost konkuriranja na ostalim modelima istog proizvođača. Potrebno je naglasiti kako je Rusija jedan od naših strateških tržišta te su naše aktivnosti usmjerene u tom cilju. Vjerujemo kako je kriza u Rusiji dotaknula dno i da će se automobilska industrija uskoro početi oporavljati.

Kakve su zapravo perspektive velikog ruskog tržišta, gledano odavde?

Rusija je prije svega ogromno tržište i pojam veličine u odnosu na Europu potpuno je drugačiji. Primjerice, Samarska oblast veličine je Hrvatske, a jedna je od triju postojećih "bazena" automobilske industrije u Rusiji. Samarska oblast ima kapacitete poput jedne Slovačke, točnije, to su kapaciteti za proizvodnju otprilike milijun automobila. Hrvatsko gospodarstvo još uvijek nije iskoristilo prilike ruskog tržišta.

Mogla bi se otvoriti i priča s Iranom. O čemu se radi?

O konkretnim poslovima u Iranu prerano je govoriti. Prilikom nedavnog posjeta održali smo prezentaciju AD Plastika u dvije tvornice. Posjetili smo Iran Khodro i Saipa, dva iranska proizvođača automobila koji trenutno drže oko 95 posto tržišta. To je tržište na kojemu se već proizvode vozila po licenciji najvećih europskih proizvođača. U skoroj budućnosti neki od naših najvećih kupaca, poput Renaulta, PSA i Fiata, planiraju lokalizirati svoju proizvodnju u Iranu, što nam svakako ide u korist. Za nas je to tek početna faza potencijalnoga razvoja novog tržišta koje ima izniman potencijal rasta u idućem razdoblju. Predviđa se prosječni godišnji rast od 18 posto u sljedećih pet godina. Zadovoljni smo prvim posjetom i uspostavljenim kontaktima, postoji obostran interes za suradnju. Vjerujemo kako svojim znanjem i iskustvom možemo pridonijeti razvoju iranske automobilske industrije.

Posao s Maseratijem uveo vas je na konkurentno i unosno tržište luksuznih automobila. Kako se razvija taj projekt?

Počela je serijska proizvodnja i uvodnici zraka za Maserati Levante proizvode se u našoj tvornici u Mladenovcu. Posao se odvija po planu, a o novim poslovima u tom segmentu još ne možemo govoriti.

Dobitnik ste Zlatnog ključa u kategoriji "najinovativniji izvoznik". Koliko ulažete u inovacije i koliko su one važne?

U današnje vrijeme biti konkurentan u automobilskoj industriji nije moguće bez kontinuiranog ulaganja u istraživanje i razvoj. Inovacije su nužne za opstanak na tržištu. Dobavljači danas moraju nuditi nove i naprednije proizvode kupcima, a istraživačke aktivnosti trebaju biti minimalno jednake ili bolje kvalitete i intenziteta nego kod konkurencije.

Primjerice, europski proizvođači automobila imaju za cilj smanjiti težinu vozila srednje klase za 20 posto do 2020. godine, pri čemu trebaju zadržati, odnosno poboljšati funkcionalnost, sigurnost i udobnost. Naša kompanija prati trendove i redovito ih primjenjujemo u svojem radu, stoga ulažemo iznimne resurse u istraživanje i razvoj materijala i proizvoda. U protekloj smo godini u istraživanje i razvoj uložili gotovo četiri posto ukupnih prihoda, što pokazuje važnost tog segmenta u poslovanju kompanije. Na tome počiva rast i razvoj autoindustrije. Danas Odjel istraživanja i razvoja u AD Plastik Grupi zapošljava više od 100 inženjera. To je dio koji ima jako puno mogućnosti za razvoj i napredak.

Prevelika davanja

Imate li u planu moguće akvizicije?

U ovom trenutku prerano je govoriti o konkretnim akvizicijama, ali činjenica je da Odjel strateškog razvoja u našoj kompaniji svakodnevno radi na analizama i istraživanjima prilika koje se otvaraju na tržištu. Primarno želimo ostati u okvirima postojećeg tehnološkoga i tržišnoga portfelja na kojem smo prisutni. To nas, naravno, ne ograničava, ali cilj nam je primarno razvijati se u tehnologijama i segmentima vozila koja već radimo i tržištima na kojima već poslujemo.

Jesu li cijena rada i troškovi poslovanja u Hrvatskoj doista najviši u odnosu na tržišta na kojima AD Plastik posluje?

Nažalost, cijena rada i troškovi poslovanja u Hrvatskoj viši su od ostalih zemalja u kojima poslujemo, ali i u odnosu na zemlje u okruženju. Na primjer, Rusija i Srbija nemaju prirez na plaće i kod njih oporezivanje dohotka nije progresivno, nego linearno, što znači da se kod njih porezi na dohodak ne povećavaju s povećanjem osnovice i to čini značajnu razliku u troškovima plaća.

U Rusiji je trošak bruto plaće za 51 posto veći od neto plaće, u Srbiji za 66 posto, dok je Hrvatskoj trošak bruto plaće u prosjeku veći za oko 70 posto u odnosu na neto plaću. U Hrvatskoj to ovisi o visini primanja, pa navedeni postotak može varirati od 50 posto do 130 posto, ali očito je koliko su davanja na plaće u Hrvatskoj veća u odnosu na ostale zemlje u okruženju. Troškovi energije u Hrvatskoj također su znatno veći nego u navedenim državama, i to više od 50 posto, dok kod prijevoza, komunalnih i građevinskih troškova nema nekih značajnih razlika.

Vlada na potezu

Što vam je, kao izrazitom izvozniku, glavna prepreka u povećanju profitabilnosti?

AD Plastik stopostotni je izvoznik i očekujemo konkretne mjere na transparentnosti tečaja kako bismo mogli kvalitetno konkurirati na inozemnom tržištu. Potrebno je žurno usklađivanje proaktivnih mjera fiskalne i monetarne politike te njihovo provođenje. Očekujemo najavljenu poreznu reformu početkom 2017. godine i izravne poticaje proizvođačima i izvoznicima u obliku rasterećenja. Trebamo uzeti Slovačku i Češku kao pozitivan primjer, jer one su u autoindustriji napravile veliki iskorak, što je rezultiralo iznimno visokom stopom rasta izvoza, zapošljavanjem velikog broja ljudi i porastom BDP-a.

U uzlaznoj ste fazi poslovanja sa sjajnim opcijama. Gdje, u perspektivi, vidite najveći poslovni rizik?

Ključni rizik za naše poslovanje može biti globalna ekonomska kriza, ali AD Plastik je u prošlosti pokazao da zna odgovoriti u takvim situacijama, pa ne vidim razloga da tako ne bude i ubuduće. Sve ostalo u našim je rukama.

Razmišljamo o preseljenju

Povećanje prihoda u Hrvatskoj u protekloj godini ostvareno je uz visoki stupanj iskorištenosti postojećih kapaciteta. Cilj je i optimizacija lokacije u Solinu, koja je trenutno predimenzionirana, ali ako bismo u budućnosti razmišljali o preseljenju na neku novu lokaciju, to bi zasigurno bilo unutar postojećeg bazena, odnosno u krugu od dvadesetak kilometara - kaže Marinko Došen.

Porezna presija veća samo u Mađarskoj

Kako gledate na porezna opterećenja u Hrvatskoj?

Porez na dobit jednak je u Hrvatskoj i Rusiji i iznosi 20 posto, dok je u Srbiji 15 posto, a ako govorimo o zemljama u okruženju, onda jedino Slovačka ima veći porez na dobit. Slično je i s PDV-om. Za razliku od hrvatskih 25 posto, u Srbiji je PDV 20, a u Rusiji samo 18 posto. Ako govorimo o zemljama u okruženju u kojima je razvijena autoindustrija, onda jedino Mađari imaju višu stopu PDV-a od nas. Porezi na plaće također su kod nas najviši ako ih uspoređujemo s navedenim zemljama.