NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NAFTNA KOMPANIJAObjavljeno: 02.01.2014
Prije točno pedeset godina osnovana je Ina

Prije točno pedeset godina osnovana je Ina

Tog 1. siječnja u jedno je poduzeće spojeno pet najvećih privrednih subjekata koji su se dotada u Hrvatskoj bavila naftnim gospodarstvom.

Prije točno pedeset godina, prvog siječnja 1964. godine osnovana je Ina-industrija nafte, hrvatska nacionalna naftna kompanija. Tog dana odlukom Izvršnog vijeća SR Hrvatske u jedno je poduzeće spojeno pet najvećih privrednih subjekata koji su se dotada u Hrvatskoj bavila naftnim gospodarstvom: Naftaplin, rafinerije u Rijeci i Sisku, te dvaju tvrtki za maloprodaju derivata Interpetrol i Croatiapetrol. Novo poduzeće dobilo je naziv Kombinat za naftu i plin, da bi zadnjeg dana 1964. godine i službeno bilo registrirano pod imenom Ina-industrija nafte.

Pod tim imenom vrlo brzo Ina će izrasti u najveću i najuspješniju kompaniju bivše Jugoslavije, čije je poslovanje dosegnulo danas teško zamislive razmjere. Potkraj 1964. dijelom Ine postaje Trgovina, a 1966. godine i Rafinerija Lendava. Proces je nastavljen, pa INA s vremenom izrasta u tvrtku koja uključuje Rafineriju nafte Zagreb, Tvornicu mineralnih gnojiva u Kutini, Petronaftu Solin, Naftovod Opatovac - Bosanski Brod, Inženjering Zagreb, petrokemijske tvornice OKI Zagreb i DINA Omišalj.

Iz nukleusa stvorenog 1964. godine u dvadeset godina Ina je izrasla u kompaniju koja je godišnje proizvodila nešto više od 5, a prerađivala nešto manje od deset milijuna tona nafte. Za usporedbu, današnja proizvodnja je oko pola milijuna tona, a prerada manja od četiri milijuna. No, na svom vrhuncu krajem 80-tih godina Ina je imala 1350 bušotina, razvijenu petrokemijsku proizvodnju u Kutini, Zagrebu i Omišlju, plinska i naftna skladišta, naftovode i plinovode. Ukupno je zapošljavala 34 tisuće zaposlenih (cijela današnja populacija Šibenika), koji su primali dvostruko veće plaće od tadašnjeg nacionalnog prosjeka. Nadalje, Ina je radila u četrdesetak stranih država, kao jedna od rijetkih kompanija iz istočnog bloka ulazila u zajedničke projekte s američkim kompanijama, a kod kuće ulagala u gradnju hotela, stambenih zgrada, ACI marina, prometne infrastrukture, imala jedan od najvećih inženjerskih biroa u državi, te najveću turističku agenciju.

Ipak, treba znati da je osnivanje Ine prvenstveno bilo politički, a tek onda gospodarski projekt. Naime, od osnivanja od uspostave SFRJ pitanje rudarstva, te naftnog gospodarstva - ponajviše podjele prihoda prikupljenih tom djelatnošću - bilo je predmet oštrih sukoba. Veći dio jugoslavenske naftne i plinske industrije bio je koncentriran u Hrvatskoj, gdje je osim industrijskih postrojenja u Sisku i Rijeci, postojala i duga tradicija istraživanja i proizvodnje nafte. No, predstavnici drugih republika tražili su da se naftna djelatnost konsolidira na saveznoj razini, pod upravom saveznih ministarstava smještenih u Beogradu. Prvo ministarstvo osnovano rudarstva osnovano je već 1945., a nedugo zatim i Jugoslavenski kombinat za naftu i plin koji je, kompromisno, smješten u Zagrebu. Ipak, već 1947. sve rafinerije i naftna polja kao samostalne kompanije stavljene su pod izravnu kontrolu saveznog ministarstva u Beogradu. Srećom, takav se model upravljanja pokazao neučinkovitim, planovi proizvodnje višestruko su podbacili, a nakon zaoštrenja odnosa sa Sovjetskim Savezom zemlji je prijetila nestašica nafte. Zbog toga je 1951. donesena odluka da se industrija decentralizira, a upravljanje ponovno prepusti republikama.

Takva decentralizacija rezultirala je novim uzletom nafnte industrije, a već 1952. osnovan je Naftaplin, kao središnja tvrtka za istraživanje, razvoj i proizvodnju nafte, dok su rafinerije nastavile poslovati zasebno. Tijekom narednih deset godina napravljen je značajan napredak. U proizvodnju je pušteno niz novih naftnih i plinskih polja, sisačka rafinerija je obnovljena, te je u pogon pušten plinovod Stružec-Sisak koji je rafineriji omogućio da počne prerađivati domaću naftu. U Rijeci, pak, započeti su radovi na gradnji novog postrojenja na Urinju, ukupnog preredbenog kapaciteta tada i sada nezamislivih 8 milijuna tona nafte. Na kraju, izvršene su pripreme za gradnju nove rafinerije u Zagrebu, koja će uslijediti par godina kasnije. Taj razvoj, dakako, nije prošao nezabilježeno u Beogradu, pa je 1963. tamošnja partijska struja predvođena ministrom privrede Svetozarom Vukmanovićem Tempom počela zagovarati ponovnu centralizaciju svih republičkih naftnih poduzeća u zajedničku tvrtku pod nazivom Jugonafta sa sjedištem u Beogradu. Kako je nedavno ispričao nekadašnji čelni čovjek Ine i predsjednik Izvršnog vijeća SR Hrvatske Petar Fleković, taj plan propao je zbog oštrog protivljenja hrvatskog političkog vrha.

U tadašnjem rukovodstvu Hrvatske smatralo se da se ne smije sve centralizirati i da Hrvatska mora imati vlastitu naftnu organizaciju. Kako je ideja o centralizaciji i zajedničkoj tvrtki propala zbog protivljenja Hrvatske, Mika Špiljak, tadašnji predsjednik Izvršnog vijeća, kako se zvala vlada, i tadašnji predsjednik Privredne komore Hrvatske Ivan Buković odlučili su povezati Naftaplin, koji se bavio vađenjem nafte, nekoliko Petrola koji su se bavili distribucijom naftnih proizvoda te rafinerije u Sisku i Rijeci u jedan organizacijski sustav. I tako je 1. siječnja 1964. osnovana Industrija nafte Ina. - priča Fleković, inače jedan od rijetkih živućih aktera tih događaja.

Izvor: vecernji.hr
Ključne riječi:
INA ~ Naftaplin ~ rafinerije ~ Interpetrol ~ Croatiapetrol

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2025)(na kraju Q2 - 2025)

(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Capital Breeder +25,00%  3
Global Kapital +23,59%  4
InterCapital SEE Equity - klasa B A +22,32%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,17670 0,00
-0,13%
GBP
0,86250 0,00
-0,05%
CHF
0,93460 0,00
-0,05%
JPY
169,92000 0,34
0,20%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
134,94 €
03.07.2025
1,66%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 04.07. 16:00  3563,72
4,93
0,14
CROBEX10* 04.07. 16:00  2245,17
5,54
0,25
CROBEX10tr* 04.07. 16:00  2575,40
6,29
0,24
ADRIAprime* 04.07. 16:00  2763,52
4,70
0,17
CROBISTR* 04.07. 16:31  183,856
0,01
0,01
CROBIS* 04.07. 16:31  99,1151
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:40 04.07.2025)
(17:08:40 04.07.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KODT
3.140,00 €
1,29%
279.030,00 €
ADRS2
76,20 €
0,53%
203.725,00 €
PODR
150,00 €
0,67%
119.176,50 €
KODT2
3.120,00 €
2,63%
113.840,00 €
KOEI
526,00 €
0,00%
108.240,00 €
HT
41,80 €
-0,48%
45.256,10 €
ZABA
24,50 €
-1,21%
41.332,20 €
RIVP
6,12 €
0,33%
32.238,82 €
IG
57,40 €
-1,03%
31.175,20 €
7SLO
45,24 €
0,20%
27.323,84 €
Redovni dionički promet:   
1.152.748,09 €
Redovni obveznički promet:   
40.240,00 €
Sveukupni promet:   
1.192.988,09 €