Početkom ožujka, Upravno vijeće Europske središnje banke donijelo je odluku o ponovnom snižavanju referentnih kamatnih stopa za 25 baznih bodova te je tako nastavilo s popuštanjem restriktivnosti monetarne politike, u skladu s konsenzusom tržišnih sudionika. Time je kamatna stopa na depozite snižena na 2,5%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja na 2,65%, dok je kamatna stopa na prekonoćne pozajmice snižena na 2,9%. Također, predstavljene su i nove projekcije za gospodarstvo euro područja, gospodarski rast ponovno je revidiran naniže te se očekuje kako će u 2025. godini iznositi svega 0,9%, zatim 1,2% u 2026. te 1,3% u 2027. godini. Što se cjenovnih pritisaka tiče, nove projekcije su uglavnom bez većih promjena u odnosu na prethodne, no, projicirana prosječna stopa inflacije za 2025. godinu povišena je na 2,3% primarno uslijed projekcije viših cijena energenata. Stopa prosječne godišnje inflacije bi trebala usporiti na 1,9% u narednoj godini te se stabilizirati na 2% u 2027. godini. Predsjednica Upravnog vijeća C. Lagarde u svom je priopćenju naglasila kako se gospodarstvo suočava s kontinuiranim izazovima te povećanom neizvjesnosti uslijed promjene trgovinskih politika. FOMC američkog Fed-a sastao se sredinom mjeseca i još jednom donio odluku o zadržavanju trenutne razine referentnih kamatnih stopa (4,25 - 4,50%), u skladu s očekivanjima tržišta. Čelnik Fed-a J. Powell naglasio je u svom obraćanju kako će počevši od travnja središnja banka usporiti dinamiku smanjivanja svoje bilance. Također, predstavljene su i nove projekcije za američko gospodarstvo, tako je u usporedbi s prethodnim projekcijama iz prosinca stopa gospodarskog rasta umanjena na 1,7% s 2,1% za 2025. godinu, s 2% na 1,8% u 2026. godini te s 1,9% na 1,8% u 2027. godini. Istovremeno, očekuju se i više stope prosječne godišnje inflacije, 2,7% umjesto 2,5% u 2025. te 2,2% umjesto 2,1% u 2026. godini. Naposlijetku, projicirana stopa nezaposlenosti je također blago povišena za 2025. godinu, s 4,3% na 4,4%.

Godišnja stopa inflacije u Sjedinjenim američkim državama usporila je u veljači, s 3% na 2,8%, što je ujedno bilo niže od očekivanja tržišnih sudionika koja su upućivala na stopu inflacije od 2,9%. Ovo usporavanje označilo je i prekid niza od četiri uzastopna mjeseca u kojima je godišnja stopa inflacije u SAD-u ubrzavala. Istovremeno, godišnja stopa temeljne inflacije je također usporila, s 3,3% na 3,1%, što je najniža razina još od travnja prošle godine te niže no što je iznosio konsenzus očekivanja (3,2%). Izuzev spomenutog usporavanja na godišnjoj razini, inflacija, kao i temeljna inflacija usporile su i na mjesečnoj razini.

Prema finalnim brojkama Eurostata objavljenim tijekom mjeseca, godišnja stopa inflacije u euro području usporila je u veljači s 2,5% na 2,3% čime je prekinut niz od četiri uzastopna mjeseca ubrzanja. Porast cijena u komponenti usluga usporio je s 3,9% na 3,7% na godišnjoj razini, u skladu s preliminarnom procjenom. Također, inflacija u komponenti energije usporila je s 1,9% na 0,2% na godišnjoj razini, dok su cijene hrane porasle 2,7%, brže no prethodnog mjeseca (2,3%). Što se dobara tiče, cijene su u toj komponenti porasle 0,6%, nešto brže no mjesec ranije (0,5%).

Dionička su tržišta tijekom ožujka zabilježila korekciju, primarno uslijed zabrinutosti investitora povezane s promjenama u američkoj trgovinskoj politici i uvođenjem novih carina. Tako je indeks S&P 500 oslabio za oko 6%, DJIA za 4,3% dok je nešto snažniju korekciju od oko 8,6% zabilježio Nasdaq Comp. Korekcije su zabilježene i na europskim dioničkim tržištima pri čemu je EURO STOXX 50 oslabio za nešto više od 5%, njemački DAX za oko 2,3%, francuski CAC 40 za približno 4,3% a londonski FTSE 100 za oko 2,6%. Na azijskim je tržištima tijekom ožujka također prevladao sličan sentiment investitora, tako je japanski Nikkei 225 oslabio za oko 5,3% dok je Hang Seng zabilježio minimalnu korekciju. Istovremeno na Zagrebačkoj burzi, glavni domaći indeks CROBEX je oslabio za nešto više od 1%. Obveznička je tržišta tijekom ožujka ponovno obilježila značajna volatilnost, koja je ponajviše došla do izražaja uslijed objave zaokreta u njemačkoj fiskalnoj politici od strane najizglednijeg sljedećeg kancelara F. Merza. Tako je prinos na desetogodišnju njemačku državnu obveznicu porastao za oko 30 baznih bodova te kraj mjeseca dočekao na razini od oko 2,7%, dok je tijekom mjeseca premašio i razinu od 2,9%. Istovremeno, prinos na dvogodišnju obveznicu je porastao za oko 20 baznih bodova nakon objave F. Merza, no, krajem mjeseca se vratio na razine od oko 2% gdje je bio i početkom ožujka. Američke su obveznice bile manje volatilne tijekom mjeseca, a prinosi su se načelno kretali u suprotnom smjeru, tako je prinos na desetogodišnju američku obveznicu oslabio za oko 3 bazna boda te je krajem mjeseca iznosio oko 4,2%, dok je prinos na dvogodišnju obveznicu oslabio za približno 14 baznih bodova te se snizio na razinu od oko 3,9%.

ZB Invest fondovi

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr