Tržišta nagađaju da će Europska središnja banka zbog poskupljenja energije ponovo podići kamatne stope, ali idući koraci bazirat će se na puno širem spektru gospodarskih pokazatelja, rekao je za Reuters potpredsjednik ECB‑a Boris Vujčić.

ECB je prošli tjedan ponovo podigao troškove zaduživanja u eurozoni, po drugi puta od početka ljeta, u uvjetima poskupljenja goriva zbog eskalacije rata na Bliskom istoku.

U takvim uvjetima trgovci su sve skloniji procjeni da će ECB ponovo podići kamatne stope, ali Vujčić je u intervjuu, kako se čini, otklonio takva nagađanja, primjećuje Reuters.

Cijene nafte i plina ne bi smjele biti jedini pokretači monetarne politike, rekao je dužnosnik ECB-a, ujedno i član bančinog upravnog vijeća i bivši guverner Hrvatske narodne banke.

Glavni je pokretač nagađanja o izmjenama kamatnih stopa u eurozoni i njihovog uključivanja u cijene poskupljenje energije, ali mi u ECB-u uzimamo u obzir puno širi set podataka i kriterija, naglasio je Vujčić u razgovoru za Reuters.

"Ne bi bilo uputno koncentrirati se isključivo na cijene energije, koliko god važne one bile", zaključio je dužnosnik ECB-a.

Prijetnja BDP-u

Tvrdokorno visoke cijene energije raspirit će inflaciju, ali bi mogle ujedno i oslabiti gospodarski rast jer opterećuju prihode i potrošnju kućanstava, naglasio je Vujčić u razgovoru za Reuters.

"Ako se tijekom jeseni inflacija zadrži na visokoj razini i optereti prihode kućanstava i ponašanje potrošača, to će također opteretiti BDP", kazao je Vujčić.

Hladna zima mogla bi dodatno produbiti taj negativni učinak visokim računima za grijanje, dodao je potpredsjednik ECB‑a.

Ipak, eurozona je u protekle četiri godine smanjila ovisnost o prirodnom plinu, napomenuo je Vujčić, i niska razina popunjenosti skladišta danas je za europsku energetsku opskrbu manja prijetnja no što je bila 2022., na početku ruskog rata u Ukrajini.

Osim toga, gospodarstvo eurozone pokazalo se otpornijim no što se očekivalo zahvaljujući izvozu, naglasio je, uz napomenu da su kupci vjerojatno u pojedinim slučajevima ubrzali nabavu.

Potporu gospodarstvu pružila je i osobna potrošnja koja bi trebala biti "relativno solidna" i u predstojećem razdoblju, rekao je Vujčić.

Jednostavan instrument rezervi

ECB je u lipnju podigao kamatnu stopu na prekonoćne depozite banaka za četvrtinu postotnog boda, u srpnju napravili su pauzu, a prošli tjedan ponovo su je podigli za četvrtinu postotnog boda, na sadašnjih 2,5 posto.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka podignuta je na 2,65 posto, a kamatna stopa na prekonoćne pozajmice komercijalnih banaka na 2,9 posto.

Taj tempo promjena kamatnih stopa vrijedi zadržati, "za sada", smatra Vujčić.

"Vidjet ćemo što će se dogoditi u nadolazećim mjesecima i u skladu s time prilagodit ćemo politiku", dodao je.

ECB je u više navrata napominjao da kamatnu stopu višu od 2,5 posto smatra restriktivnom, što bi značilo da koči gospodarski rast.

Vujčić pak kaže da se ne voli previše fokusirati na takve oznake. "Moramo procjenjivati koja je razina kamatnih stopa primjerena u određenom trenutku, a ne se koncentrirati na definicije".

Nagovijestio je i mogućnost podizanja stope obveznih minimalnih kapitalnih rezervi banaka kako bi se s tržišta uklonio dio viška likvidnosti.

Eurosustav je kupnjom imovine u razdoblju krize stvorio "značajan višak likvidnosti" koji bi se sada mogao jednostavno i jeftino povući iz opticaja odredbom o minimalnim rezervama banaka, smatra Vujčić.

U osvrtu na rast prinosa na državne obveznice širom svijeta, Vujčić je kazao da taj trend trenutačno ne predstavlja prijetnju financijskoj stabilnosti jer banke u eurozoni imaju dovoljno kapitala.

No, vlade moraju držati pod kontrolom javne financije, upozorio je.

Kada se očekivanja o inflaciji stišaju, prinosi na državne obveznice mogli bi pasti, no odgovorna fiskalna politika dugoročno će ostati ključni dio te slagalice, istaknuo je Vujčić.