U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) gledaju pozitivno na uvođenje poreza na nekretnine, jer smatraju da stvara uvjete za ravnomjernije oporezivanje svih vidova ekonomskih aktivnosti.

Tako u osvrtu na novi krug porezne reforme ocjenjuje glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.

"Vjerujemo da je ovo tek prvi korak u izgradnji poreznog sustava gdje će se nekretnine oporezivati po vrijednosti, a ne po površini", kaže on i dodaje kako će za takav sustav trebati dosljedno graditi administrativne kapacitete i procedure koje će na pravedan i vjerodostojan način redovno procjenjivati vrijednost svih nekretnina, odnosno definirati poreznu bazu.

"S vremenom, ostvari li porez na nekretnine željene učinke, moći ćemo se nadati nižim stopama oporezivanja rada, odnosno doprinosima", rekao je Šaravanja.

Napominje pritom kako u HGK kao glavni izazov vide povećanje prihoda na lokalnoj razini, s obzirom na to da porez na dohodak ostaje lokalnoj i regionalnoj upravi, odnosno, pitanje je imaju li adekvatne administrativne kapacitete za planiranje i provedbu razvojnih projekata.

Drugi izazov, kako je kazao, vezan je uz ulogu države u osiguranju uvjeta da se dodatni prihodi utroše u ostvarenje prijeko potrebnih ciljeva, poput priuštivog stanovanja za mlade obitelji.

"Važno je da se konačno krenulo u oporezivanje nekretnina, što je sastavni dio svih poreznih sustava država razvijenoga svijeta", istaknuo je Šaravanja.

Utjecaj na tržište nekretnina

Direktorica Sektora za trgovinu HGK, u sklopu kojeg djeluje Udruženje poslovanja nekretninama Maja Bogović drži kako uvođenje poreza na nekretnine može polučiti povećanjem ponude na tržištu uslijed pritiska na vlasnike praznih stambenih jedinica da ih stave na tržište.

"No, mehanizam tržišta nekretnina je podložan i drugim utjecajima te je rano govoriti hoće li i u kojoj mjeri uvođenje poreza dinamizirati tržište te polučiti željenim efektom smanjenja cijena", rekla je.

Bogović napominje kako se velika odgovornost za primjenu poreza na nekretnine stavlja na općine i gradove, koji moraju uzeti u obzir veliki broj kriterija kod procjene. Naime, dvije nekretnine koje se nalaze jedna pored druge ne moraju nužno imati istu vrijednost i plaćati isti porez, kazala je.

Stoga je potrebno, kako je rekla, ostaviti prostora za unaprjeđenje modela.

S obzirom na neujednačenost poreznog opterećenja dugoročnog i kratkoročnog najma, u HGK smatraju da je pozitivan smjer ujednačavanje poreznog opterećenja uz utvrđivanje paušalnog iznosa poreza prema stupnju turističke razvijenosti kako bi se otvorio prostor za najam s ciljem rješavanja stambenog pitanja.

Članice Udruženja poslovanja nekretninama HGK ističu da je koncept tek predstavljen te da dublja analiza nije moguća bez cjelokupnog teksta zakona, a ističu i potrebu pomnog praćenja efekata nakon što stupi na snagu.

Prijedlog novog kruga porezne reforme, predstavljen u ponedjeljak, između ostalog uključuje veće oporezivanje nekretnina koje ne služe za stalno stanovanje ili dugotrajan najam, nastavak poreznog rasterećenja dohodaka, kao i porezne stimulanse za povratak iseljenika.

Izmjene bi na snagu trebale stupiti 1. siječnja iduće godine, pri čemu se u javno savjetovanje upućuju izmjene i dopune šest zakona - o lokalnim porezima, porezu na dohodak, doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o Poreznoj upravi te onaj o porezu na dodanu vrijednost.