Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u četvrtak su, komentirajući paket antiinflacijskih mjera, kazali kako je Vlada morala reagirati ne bi li obuzdala inflaciju i sačuvala proračunsku stabilnost te da podržavaju nastojanja da se smanje inflatorni pritisci kroz zahvate na rashodovnoj strani proračuna i kroz zamrzavanje administrativnih cijena.

Naveli su kako je jasno da bez energenata nema ekonomske aktivnosti, a globalna se ekonomija suočava s vrlo ozbiljnim rizicima oko opskrbe energenata i gnojiva. Nedostatak 10 milijuna barela nafte na dan kroz godinu dana (pad opskrbe od 10 posto) rezultirao bi izraženim padom globalne ekonomske aktivnosti.

Situacija je, kako su kazali, znatno ozbiljnija nego što bi sugerirao letimičan pregled reakcija financijskih tržišta.

"Vlada je u ovim uvjetima morala reagirati ne bi li obuzdala inflaciju i sačuvala proračunsku stabilnost. Snažna domaća potražnja u Hrvatskoj, za razliku od većine ostatka euro područja, jedan je od izvora inflatornih pritisaka pa podržavamo nastojanja da se smanje ti pritisci prvenstveno kroz zahvate na rashodovnoj strani proračuna i kroz zamrzavanje administrativnih cijena", ističe se u komentaru HGK.

Navode kako je u kontekstu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit važno unutar nadolazećeg manevarskog okvira omogućiti privatnom sektoru kroz druge mehanizme nastavak djelovanja, ulaganja i inoviranja. U tom kontekstu HGK, kako su kazali, podržava i izradu nove industrijske strategije.

"HGK se snažno zalaže za povećanje konkurentnosti hrvatske industrije i rast produktivnosti te usklađenje rasta plaća s rastom produktivnosti. Dobro postavljena industrijska strategija važna je za povećanje otpornosti hrvatske ekonomije i smanjenje inflatornih pritisaka", istaknuli su.

Na Vladi je u četvrtak predstavljen paket antiinflacijskih mjera, koji uključuje oporezivanje prekomjernih bruto marži, izmjene oporezivanja paušalnog obrta te paušala koji plaćaju pružatelji usluge kratkoročnog najma, ukidanje oporezivanja mirovina od iduće godine, kao i smanjivanje proračunske potrošnje za 1,3 milijarde eura te daljnje zamrzavanje administrativno reguliranih cijena.