Novi carinski model, kojim se ukida oslobođenje carine za pakete ispod 150 eura koji u Europsku uniju (EU) ulaze putem e-trgovine iz trećih zemalja, značajno mijenja pravila online kupnje iz tih zemalja, izvijestila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).

S prvim danom srpnja ukida se oslobođenje od carina za pakete vrijednosti ispod 150 eura, koji u EU ulaze putem e-trgovine iz trećih zemalja, čime se želi ukinuti praksa nepoštenog tržišnog natjecanja prema trgovcima s područja EU te carinska pravila prilagoditi snažnom rastu globalne online trgovine, navodi se u priopćenju HGK, objavljenom u četvrtak.

Prema odluci Vijeća EU iz veljače, do uspostave Centra EU za carinske podatke, što se očekuje 2028., uvodi se privremena paušalna carina u iznosu od tri eura po tarifnoj kategoriji artikala unutar paketa iz trećih zemalja. U navedenom iznosu, carina će se naplaćivati unutar iste pošiljke prema različitim tarifnim podbrojevima, podsjetili su iz HGK.

Cilj novih mjera je osigurati ravnopravnije tržišne uvjete za trgovce iza EU-a, ali i ograničiti mogućnosti zlouporaba te povećati sigurnost proizvoda koji dolaze s udaljenih tržišta.

Uvođenje novih carinskih pravila smanjit će kupovinu

Iz HGK navode kako će najavljene promjene značajno utjecati na buduće odluke hrvatskih potrošača, ponajprije na online narudžbe s platformi iz Kine, što su pokazali i rezultati istraživanja koje je HGK provela tijekom svibnja.

Istraživanje je potvrdilo daljnji rast online trgovine te visoki udio kupnji iz trećih zemalja. Čak 79,5 posto ispitanika u posljednja tri mjeseca kupovalo je proizvode putem internetskih stranica izvan EU-a, pri čemu je najveći broj njih kupio između tri i pet proizvoda. Najčešće kupovane kategorije proizvoda su sportska oprema, odjeća i obuća, dok značajan učinio čine i dodaci prehrani te igračke, kategorije koje zahtijevaju posebnu pažnju u pogledu kvalitete i sigurnosti.

Nakon uvođenja novih carinskih pravila, više od polovice ispitanika, njih 52,8 posto, planira potpuno prestati kupovati proizvode iz trećih zemalja, dok dio ispitanika planira smanjiti takvu kupnju.

Rezultati istraživanja potvrđuju značajan utjecaj novih troškova i administrativnih zahtjeva na ponašanje potrošača, ali i potencijal za povrat dijela potrošnje na tržišta unutar EU-a, naveli su iz HGK.

Direktorica Sektora za trgovinu HGK Maja Bogović je kazala da iako više od polovice kupaca, njih 55,2 posto, provjerava gdje je sjedište online trgovca, još uvijek postoji značajan prostor za jačanje informiranosti i odgovornog ponašanja potrošača.

Posebno se to odnosi, kako je rekla, na sigurnosne aspekte - čak 42,4 posto ispitanika ne provjerava sigurnosne upute ni CE oznake koje potvrđuju usklađenost proizvoda s europskim propisima.

HGK će i dalje aktivno pratiti trendove i zagovarati rješenja koja osiguravaju ravnopravne uvjete poslovanja za domaće i europske trgovce, uz istodobnu zaštitu potrošača i podizanje svijesti o sigurnoj kupnji, istaknula je Bogović.

Mogućnost jednostranog raskida ugovora na daljinu

Iz HGK su podsjetili i kako se usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, jedna od najvažnijih novina za sve trgovce koji prodaju na daljinu odnosi na obvezu uspostave funkcije za jednostrani raskid ugovora koji je sklopljen na daljinu.

"Jednostrani raskid, tzv. gumb, omogućit će potrošačima da raskinu ugovor klikom, odnosno na jednak način na koji i sklapaju ugovore na daljinu. Iako će uspostava ove funkcije dovesti do financijskih izdataka za trgovce, ona zapravo znači primjenu softverskog rješenja koje trgovci već primjenjuju. Na ovaj način potrošačima će biti zajamčeno pravo na jednostrani raskid ugovora u njegovoj punini", kazala je voditeljica Odjela za potrošačko zakonodavstvo u Ministarstvu gospodarstva Ivana Radan Ban.

Primjena odredbe, kako je rekla, započinje 19. lipnja, do kada se očekuje prilagodba mrežnih stranica trgovaca novoj obavezi.

HGK u priopćenju navodi kako se količina malih paketa koji ulaze na tržište EU-a od 2022. udvostručuje se na godišnjoj razini. Tako je samo u 2024. pristiglo 4,6 milijardi takvih paketa, od čega je 91 posto bilo iz Kine.

Podaci HAKOM-a za Hrvatsku pokazuju da je u zadnjem tromjesečju 2025. zabilježeno više od 19 milijuna paketa, što je najveći broj u jednom tromjesečju do sada i 15,4 posto više nego krajem 2024. godine. Paketi su u prošloj godini činili gotovo 27 posto svih poštanskih usluga.