Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i trgovinskog rata.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 3,8 posto, na 70,36 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,9 posto, na 67,04 dolara.

Pad cijena nafte treći tjedan zaredom ponajviše je posljedica nesigurnosti u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

U utorak je Trump uveo carine od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika, a povećao carine na uvoz kineskih proizvoda za dodatnih 10 posto, na ukupno 20 posto. Kanada i Kina odmah su uzvratile istom mjerom.

Samo dan kasnije Trump je odlučio da će na mjesec dana odgoditi carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, a potom je na mjesec dana odgodio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.

Takvi nagli zaokreti uznemirili su trgovce jer bi carinski rat mogao usporiti međunarodno trgovanje i rast svjetskog gospodarstva, a to bi negativno utjecalo na potražnju za naftom.

Trgovce brinu i naznake slabije američke potražnje jer se rast najvećeg svjetskog gospodarstva usporava. Zbog toga su zalihe nafte u SAD-u prošloga tjedna porasle za 3,6 milijuna barela, više nego što se očekivalo.

Ni druga najveća svjetska gospodarstva nisu u zavidnoj formi. Unatoč tome, Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika potvrdila je u ponedjeljak prijašnju odluku o povećanju proizvodnje od travnja.

Doduše, ta odluka može se do tada i promijeniti, poručuju izvori iz OPEC-a.

Podršku cijenama pružila je, pak, krajem tjedna Trumpova poruka da bi mogao pojačati sankcije protiv Rusije ako ne dogovori primirje s Ukrajinom.

Nakon snažnog rasta u siječnju, posljednjih su tjedana cijene nafte izgubile sve te dobitke i sada su u minusu u odnosu na početak godine.