Tržišta su prethodni tjedan započela nestabilno, potaknuta pojavom DeepSeek-a, kineskog startup-a koji predstavlja potencijalnu prijetnju američkim tehnološkim divovima sa svojim isplativim AI rješenjima. Unatoč početnim previranjima, tjedan je završio pozitivno. Tom ishodu pridonijeli su snažni ekonomski pokazatelji iz SAD-a, smanjenje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke te uglavnom povoljni kvartalni poslovni rezultati, što je održalo optimizam ulagača.

SAD

Američke burze završile su nestabilan tjedan uglavnom s gubicima, iako je Dow Jones Industrial Average blago porastao, ostvarivši treći uzastopni tjedan rasta. Tehnološki indeks Nasdaq Composite doživio je značajan pad u ponedjeljak, što je bilo potaknuto rasprodajom tehnoloških dionica nakon pojave kineske AI kompanije DeepSeek. Ova je kompanija predstavila novi open-source model umjetne inteligencije koji, prema izvješćima, troši znatno manje energije i računalne snage u usporedbi s konkurentskim rješenjima, što je izazvalo zabrinutost u sektoru umjetne inteligencije. Kao rezultat toga, dionice NVIDIE pale su gotovo 17% u ponedjeljak. Sezona izvještavanja o poslovnim rezultatima nastavljena je tijekom tjedna, pri čemu su kompanije koje čine oko 40% tržišne kapitalizacije S&P 500 indeksa objavile svoje rezultate. Pozitivna financijska izvješća i optimistične prognoze, osobito od velikih tehnoloških kompanija poput Meta Platforms i Apple-a, pridonijeli su oporavku burzovnih indeksa krajem tjedna, ublažavajući ranije gubitke. Političke vijesti također su utjecale na raspoloženje investitora. Administracija Donalda Trumpa nastavila je s planovima o uvođenju globalnih carina, a Trump je potvrdio da će od 1. veljače uvesti carine od 25% na robu iz Meksika i Kanade, glavnih američkih trgovinskih partnera. Također je zaprijetio dodatnom carinom od 10% na kinesku robu, što je u suprotnosti s prijašnjim izjavama koje su investitorima davale nadu u blaži pristup trgovinskoj politici. Fed je u srijedu završio svoj prvi sastanak u 2025. godini i, prema očekivanjima, zadržao kamatnu stopu u rasponu od 4,25% do 4,50%. U svojoj izjavi, naveli su da američko gospodarstvo nastavlja stabilan rast, tržište rada ostaje snažno, dok je inflacija i dalje povišena. Predsjednik Fed-a Jerome Powell izjavio je da nema potrebe za žurnim prilagodbama monetarne politike te da bi banka trebala vidjeti značajnije smanjenje inflacije ili slabljenje tržišta rada prije razmatranja smanjenja kamatnih stopa, što sugerira da će kamatne stope vjerojatno ostati nepromijenjene i na sljedećem sastanku. U petak je Ministarstvo trgovine SAD-a objavilo izvješće o temeljnom indeksu potrošačkih cijena (PCE), koji ne uključuje hranu i energiju i koji je ključni pokazatelj inflacije za Fed. Prema podacima, ovaj indeks u prosincu je porastao za 2,8% na godišnjoj razini, već treći mjesec zaredom nakon blagog rasta s 2,7% u rujnu. Fed-ov dugoročni cilj inflacije iznosi 2%. Ministarstvo trgovine također je izvijestilo da je američko gospodarstvo u četvrtom tromjesečju raslo po godišnjoj stopi od 2,3%, dok je ukupni rast za 2024. godinu iznosio 2,8%. Iako je to nešto niže od tržišnih očekivanja, i dalje je iznad Fed-ove dugoročne prognoze od 1,8%. Ključni pokretači rasta bili su potrošnja kućanstava i državna potrošnja. Američki državni vrijednosni papiri ostvarili su pozitivan prinos, djelomično zbog smanjenja početne zabrinutosti oko razvoja situacije s DeepSeek-om. Tržište korporativnih obveznica s investicijskim rejtingom imalo je miran tjedan, s tek tri nova izdavatelja u utorak, a nova su izdanja bila pretplaćena iznad očekivanja.

EUROPA

STOXX 600 porastao je za 1,78% i dosegao rekordnu razinu. Rast tržišta potaknuli su snažni poslovni rezultati te odluka Europske središnje banke (ECB) o smanjenju kamatnih stopa, što je poboljšalo raspoloženje investitora. Njemački DAX indeks porastao je za 1,58% i tijekom tjedna dosegnuo novu intradnevnu najvišu razinu. Talijanski FTSE MIB ojačao je za 0,75%, dok je francuski CAC 40 indeks ostvario skroman rast od 0,28%. Britanski FTSE 100 indeks zabilježio je rast od 2,02%, a dodatni poticaj pružila mu je deprecijacija britanske funte u odnosu na američki dolar, što je pozitivno utjecalo na multinacionalne kompanije s prihodima iz inozemstva. Kako se i očekivalo, ECB je smanjio ključnu depozitnu stopu za četvrtinu postotnog boda, na 2,75%. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde izjavila je da je proces dezinflacije „na dobrom putu" te da je odluka o smanjenju donesena jednoglasno. Naglasila je da monetarna politika i dalje ostaje „restriktivna" i da „nismo na neutralnoj razini". No, suzdržala se od davanja smjernica o tome koliko dugo bi ECB mogao nastaviti sa smanjenjem stopa, rekavši da bi u ovom trenutku bilo previše rano govoriti o točki na kojoj bi smanjenja mogla stati. Gospodarstvo eurozone stagniralo je u posljednjem tromjesečju 2024. godine u odnosu na treće tromjesečje, prema prvoj procjeni koja je podbacila u odnosu na očekivanja o rastu od 0,1%. Međutim, godišnja stopa rasta od 0,7% bila je u skladu s prognozama ECB-a. Najveća gospodarstva eurozone-Njemačka i Francuska-zabilježila su pad u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je talijanski BDP ostao nepromijenjen. S druge strane, španjolsko gospodarstvo ostvarilo je rast od 0,8%. Godišnja stopa inflacije, usklađena s metodologijom Europske unije, u siječnju je iznosila 1,8% u Francuskoj, ostala na razini od 2,8% u Njemačkoj te je ubrzala na 2,9% u Španjolskoj. Švedska središnja banka, Riksbank, očekivano je šesti put smanjila ključnu kamatnu stopu, s 2,50% na 2,25%, u sklopu svoje politike ublažavanja monetarnih uvjeta. Prema smjernicama iz prosinca, predviđa se još samo jedno smanjenje u prvoj polovici godine, nakon čega bi moglo doći do pauze u daljnjim smanjenjima. Banka je istaknula da je rizik od porasta inflacije ograničen te da je gospodarska aktivnost slaba, ali je naglasila da će reagirati ako se ekonomski izgledi promijene. U Velikoj Britaniji, volumen hipotekarnih kredita u prosincu premašio je očekivanja, zabilježivši najveći rast od rujna 2022., prema podacima Banke Engleske. Banke su odobrile 66.526 novih hipoteka za kupnju nekretnina, što je porast u odnosu na 66.061 iz studenog.

JAPAN

Japanska dionička tržišta ostvarila su mješovite rezultate tijekom tjedna. Indeks Nikkei 225 pao je za 0,90%, dok je širi TOPIX indeks ostvario rast od 1,37%. Prvi dio tjedna obilježila je rasprodaja dionica velikih tehnoloških kompanija, potaknuta pojavom kineske kompanije DeepSeek, kao konkurent američkoj dominaciji u umjetnoj inteligenciji. To je negativno utjecalo na cijene dionica japanskih proizvođača čipova. Na domaće dionice dodatni pritisak izvršio je Bank of Japan (BoJ), zauzevši hawkish stav. Središnja banka podigla je kamatne stope po treći put u godinu dana i revidirala svoje inflacijske prognoze naviše tijekom sastanka održanog 23.-24. siječnja. Zamjenik guvernera Ryozo Himino potvrdio je da je osnovni scenarij BoJ-a podizanje kamata ako gospodarstvo i inflacija nastave slijediti predviđene trendove. Guverner Kazuo Ueda izjavio je da je tržište jasno primilo poruku o postepenom povećanju kamatnih stopa. Očekivanja o nastavku rasta kamatnih stopa dovela su do jačanja jena, koji se kretao pri gornjoj granici 154 jena za američki dolar, u odnosu na 156 jena prethodnog tjedna. Prinos na 10-godišnje japanske državne obveznice ostao je nepromijenjen na 1,23%, što je blizu najviše razine u posljednjih 14 godina. S ekonomske strane, temeljni indeks potrošačkih cijena (CPI) u Tokiju, koji se smatra vodećim pokazateljem nacionalnih trendova, porastao je za 2,5% na godišnjoj razini u siječnju, što je u skladu s očekivanjima i više od 2,4% u prosincu. Ovaj podatak dodatno je učvrstio očekivanja da će BoJ nastaviti s postepenim povećanjem kamatnih stopa, no slabiji gospodarski rast i dalje predstavlja rizik koji podržava oprezniji tempo monetarnog stezanja.

KINA

Kineska dionička tržišta zabilježila su blagi pad u skraćenom tjednu zbog praznika. CSI 300 indeks i Shanghai Composite Index oslabili su u ponedjeljak, posljednjeg dana trgovanja prije Lunarne nove godine. Tržišta na kopnu bila su zatvorena od 28. siječnja do 4. veljače, a trgovanje će se nastaviti 5. veljače. U Hong Kongu, referentni Hang Seng indeks ostvario je blage dobitke u ponedjeljak i tijekom skraćenog trgovanja u utorak, prije nego što se zatvorio za ostatak tjedna. Podaci objavljeni u ponedjeljak pokazali su da je kinesko gospodarstvo slabo započelo 2025. godinu. Indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnji neplanirano je pao na 49,1 u siječnju, prema državnom zavodu za statistiku. PMI uslužnog sektora i građevinarstva pao je na 50,2, u odnosu na 52,2 u prosincu. (Vrijednosti PMI-ja iznad 50 ukazuju na ekspanziju, dok one ispod 50 signaliziraju kontrakciju.) Slabljenje proizvodnog PMI-ja u siječnju nije neuobičajeno, jer milijuni radnika odlaze u rodne krajeve povodom Lunarne nove godine. No, dodatni ekonomski podaci objavljeni u ponedjeljak ukazuju na slabost kineskog gospodarstva krajem 2024. godine. Dobit velikih industrijskih poduzeća pala je za 3,3% u 2024., što je treća uzastopna godina pada. Ekonomisti smatraju da je pad industrijskih profita rezultat deflacijskih pritisaka, budući da kinesko gospodarstvo ulazi u treću godinu općeg pada cijena, djelomično zbog dugotrajne krize u sektoru nekretnina, koja je ograničila domaću potražnju.