SAD
Nakon 43 dana okončan je najdulji državni shutdown u povijesti SAD-a, čime je uklonjen jedan od važnijih kratkoročnih rizika. Ipak, unatoč početnom olakšanju, investitori su ostali nesigurni oko toga koliko će vremena trebati da se aktivnosti u javnom sektoru i objave ekonomskih podataka normaliziraju. Upravo je dostupnost podataka bila u fokusu jer je iz Bijele kuće poručeno kako se objava izvješća o zapošljavanju i inflaciji za listopad možda neće pravovremeno realizirati, dok je Ured za statistiku rada naknadno najavio pomicanje datuma objave pojedinih izvješća.
Komentari iz Feda dodatno su povećali nesigurnost na tržištima. Dio dužnosnika poručio je da su signali s tržišta rada nejasni te da trenutačni podaci nisu dovoljno čvrsti da bi opravdali bržu promjenu monetarne politike. Drugi pak naglašavaju potrebu za duljim održavanjem restriktivnih uvjeta zbog uporne inflacije. Zbog ovakvog miješanog komunikacijskog tona, tržišna očekivanja o smanjenju kamatnih stopa u prosincu znatno su se smanjila na oko 46%, s razina blizu 70% tjedan ranije i gotovo 95% prije mjesec dana.
Na Wall Streetu su glavni dionički indeksi zabilježili različite smjerove kretanja. Dow Jones porastao je za 0,3%, S&P 500 za 0,1%, dok je Nasdaq pao za 0,5%. Tehnološki sektor je i ovog tjedna bio najvolatilniji segment tržišta. Zabilježeno je pojačano zaduživanje, ponajprije za financiranje AI projekata, te je ove godine pet velikih tehnoloških kompanija (Amazon, Apple, Meta, Microsoft i Oracle) izdalo obveznica u vrijednosti od 93 milijarde dolara, što je više nego u zadnje tri godine zajedno. Ipak, treba naglasiti da je riječ o zaduživanju motiviranom ulaganjima u velike razvojne projekte, a ne o slabijim poslovnim rezultatima.

Europa
Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo je set makroekonomskih podataka koji su slabiji od očekivanja, što je potaknulo tržišna očekivanja da bi Bank of England mogla sniziti kamatne stope već u prosincu. Nezaposlenost je u tromjesečju zaključno s rujnom porasla na 5%, najvišu razinu od početka 2021., dok je rast plaća usporio na 4,6% godišnje. BDP je u trećem tromjesečju porastao svega 0,1%, ispod očekivanih 0,2%, a aktivnost je pala za 0,1% na mjesečnoj razini u rujnu.
U eurozoni je industrijska proizvodnja u rujnu blago porasla za 0,2% na mjesečnoj razini, nakon pada od 1,1% u kolovozu, no taj je rezultat znatno ispod tržišnih očekivanja. Rast je uglavnom potaknut iznadprosječnim povećanjem proizvodnje u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj, dok je irska proizvodnja snažno pala. Unatoč tome, raspoloženje investitora u Njemačkoj ostaje nisko zbog kontinuiranih zabrinutosti oko slabog rasta, visokih energetskih cijene te nedostatka jasnih ekonomskih politika koje bi poduprle oporavak.
Eurostatovi podaci pokazuju nastavak rasta broja novoosnovanih poduzeća u EU, koji je u trećem tromjesečju 2025. porastao za 4% u odnosu na prethodno razdoblje, dok je broj proglašenih stečajeva porastao za 4,4%. U usporedbi s 2021., broj novih poduzeća viši je za oko 12%, dok je broj stečajeva čak 78% iznad razina iz 2021. godine, pri čemu je trend i dalje uzlaznog karaktera.

Kina i Japan
Najnoviji kineski makroekonomski podaci pokazuju slabljenje gospodarske aktivnosti na početku četvrtog kvartala. Industrijska proizvodnja porasla je 4,9% u listopadu, ispod očekivanja, dok je rast maloprodaje usporio na 2,9%, što je peti uzastopni mjesec slabijeg rasta. Investicije u fiksnu imovinu pale su 1,7% u prvih deset mjeseci, što je najveći pad za to razdoblje u proteklom desetljeću. Tržište nekretnina i dalje ostaje glavni izvor pritiska: cijene novih stanova u 70 gradova smanjile su se 0,45% na mjesečnoj razini, dok su cijene postojećih nekretnina pale 0,66%, najviše u posljednjih 13 mjeseci. Slabost sektora dodatno potiče potrošačku opreznost i produbljuje deflacijske pritiske koji traju od početka 2023. godine. Ipak, većina analitičara i dalje očekuje da je službeni cilj rasta od oko 5% ostvariv zahvaljujući značajnom fiskalnom paketu te poboljšanju geopolitičkog tona nakon sklapanja jednogodišnjeg primirja između SAD-a i Kine.
U Japanu je fokus bio na kretanju jena i obvezničkog tržišta. Jen je oslabio u odnosu na dolar nakon signala nove premijerke Sanae Takaichi o fleksibilnijoj fiskalnoj politici i suzdržanijem pristupu Bank of Japan eventualnom podizanju kamatnih stopa. Prinos na desetogodišnju državnu obveznicu porastao je na 1,71% jer su investitori revidirali očekivanja o mogućem dizanju kamata u prosincu, koja sada izgledaju realnija u siječnju. Guverner središnje banke naglasio je da se temeljna inflacija postupno približava cilju od 2%. Reuters Tankan anketa pokazala je da je sentiment među proizvođačima u studenom porastao na najvišu razinu u gotovo četiri godine, potaknut slabijim jenom i snažnijom potražnjom izvoznog sektora, osobito u elektronici i automobilskoj industriji.

OTP Invest fondovi Kupi udjele u fondu