- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 01.07.2024 Od utorka cijena osnovnog benzina 11 centi, a dizela osam ce...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 04.07.2024 Američko tržište rada zadržalo cijene nafte na 87 dolara
- 04.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz skroman promet
- 04.07.2024 Cijene stambenih objekata porasle 9,1 posto na godišnjoj razini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 04.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi blago porasli
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 04.07.2024 Članovima obveznih mirovinskih fondova dostavljena godišnja potvrda REGOS-a
- 04.07.2024 Potražnja za njemačkim industrijskim proizvodima oslabila i u svibnju
- 04.07.2024 Na Kvarneru u šest mjeseci milijun noćenja, najave za sezonu odlične
- 04.07.2024 Ericsson ponovo najavljuje otpis zbog američkog Vonagea
- 04.07.2024 Očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu
BURZE, DIONICEObjavljeno: 30.09.2013
Tedeschi: Što je dobro upravljanje
Podijeli sadržaj: | ||||
Emil Tedeschi u razgovoru za Obzor, subotnji prilog Večernjeg lista, kaže da je strateški plan Atlantic Grupe, gdje je predsjednik uprave i većinski dioničar, u pet godina povećati prihode sa sadašnjih 5 na 7,5 milijardi kuna godišnje. Je li rast prihoda od 2,5 milijardi kuna preambiciozan, jer je cijela regija u padu ili stagnaciji? Tedeschi odgovara da bi u Hrvatskoj i susjedstvu, bio zadovoljan sa 2-3 posto rasta, te da veći rast prihoda očekuje na zapadnim i velikim tržištima poput Rusije ili Ukrajine. Na tim tržištima Atlantic već dominira svojom hranom za djecu iz Bebi programa, šumećim vitaminom C, Donatom Mg i žele napraviti više s ostalim brendovima koji imaju snažan internacionalni potencijal, konkretno s Argetom, Cedevitom Go! i Multipowerom. Upravo ovaj brend neposredno je dobio vjetar u leđa najavom investicije od 120 milijuna kuna u novu vlastitu tvornicu u Novoj Gradišci.
Tedeschi progovara o nekoliko važnih tema za hrvatsko gospodarstvo od kojih izdvajamo:
O sivoj ekonomiji
Problem sive ekonomije i problem neevidentiranja poslovnih prihoda predstavlja kriminal. Predugo se to smatralo prešutno prihvatljivim, a riječ je o eklatantno kriminalnom ponašanju. Ne postoji nešto takvo kao „polulegalno" ponašanje. Ova je Vlada prva koja se s tim uhvatila u koštac. Ja to podržavam. Netko možda smatra da će to smanjiti ukupnu potrošnju, ali u utakmici koja se zove poduzetništvo ili poslovno djelovanje apsolutno je neprihvatljivo da netko posluje po propisima a netko lovi u mutnom. S pravom se postavlja pitanje odakle i nekim viđenim i manje eksponiranima ljudima materijalno bogatstvo za koje nemaju pokrića. Borba sa sivom ekonomijom nas svjetonazorski vodi, ako izvedemo do kraja, u red zemalja gdje je normalno da kad susjed parkira skupi auto, drugi susjed, koji smatra da je to neobično za njegov socijalni status, nazove i pita što se događa. Kod nas se to smatra slabošću i prokazivanjem, ali ja mislim da je to normalno. Onaj tko se nema čega bojati, neće se bojati, a oni koji se bave mutnim poslovima će razmisliti. Svaki poslovni čovjek, a i svaki građanin, kojemu je stalo do fer utakmice mora to pozdraviti.
O reformi lokalne uprave
Jasno je da su način organizacije i veličina lokalne uprave neprimjereni za razinu jedne Hrvatske. Jedinice lokalne uprave nemaju dovoljne prihode kojima bi alimentirali osnovne troškove, pa se to kompenzira prodajom zemljišta kao jedinim izvorom prihoda, neracionalno se pristupa upravljanju prostorom, a prostor i ljudi su suštinski jedina dva resursa koje država ima na raspolaganju. Tu treba napraviti hitan i odlučan rez, što je politički osjetljivo, jer je veliki broj ljudi politički angažiran po teritorijalnim jedinicama. Svako ukidanje ili spajanje jedinica, ili proglašavanje novog jedinstvenog centra regije ili županija umjesto više starih izazvat će velike diskusije i stvoriti ozbiljan politički problem, ali će ekonomske koristi biti velike.
O upravljanju
Mislim da suštinska razlika ne postoji i da se javna uprava i država trebaju u osnovnim principima voditi kao što se vodi i upravlja kompanijama. Upravljanje je jedna jedinstvena disciplina. Ako netko smatra da je upravljanje kompanijom isključivo trka za profitom, to nije istina. Pogotovo ne za kratkoročnim profitom. Najbolje kompanije na svijetu razmišljaju o dugoročnosti i održivosti poslovnog modela. Trebale bi, prema mojem svjetonazoru, biti vrlo socijalno osjetljive, često imaju široku bazu zaposlenika uvezanu u vlasničku strukturu, uspješnost kompanije povezuje se s nizom beneficija koje doprinose zadovoljstvu zaposlenika. Svaki odgovoran menadžer brine za dugoročni razvoj i održivost, kao i interese dioničara, zaposlenika, kupaca i lokalne zajednice. Brine naravno i o učinkovitosti, a o tome valja brinuti i u javnom segmentu. Upravljanje je u svojoj suštini isto - fenomen leadershipa, delegiranje, uspoređivanje, prioriteti, fokus, rokovi za izvršenje zadataka, model nagrađivanja... Sve su to kategorije koje srećemo u svakoj sferi upravljanja. Nije bitno imate li pred sobom veliku kompaniju, nacionalnu kazališnu kuću, sportski kolektiv, nevladinu organizaciju, regiju ili Vladu... Razlike postoje, ali ne bitne. Najčešće je razlika u tome što se javni novac tretira kao da nije ničiji, a to je novac svih građana i u upravljanju tim novcem u smislu odgovornosti ne smije biti razlike u odnosu na način na koji uspješni menadžeri i menadžerski timovi upravljaju novcem privatnih kompanija.
O prioritetima Vlade
Prioritet Vlade mora biti pokretanje značajnog investicijskog ciklusa, čiji nositelj treba biti privatni sektor. Potencijali domaćih kompanija nisu dovoljni, ali nisu ni beznačajni. Izvršna vlast treba razgovarati sa svakim relevantnim poduzetnikom, napraviti maksimum kako bi poduzetnike ohrabrila za iskorak u nove investicije, stvoriti pravu investicijsku klimu i smanjiti administrativne prepreke, kao i parafiskalnu presiju na poduzetništvo i gospodarstvo u cjelini.
Također je potrebno aktivirati sve raspoložive državne resurse, dio kroz privatizaciju, a dio kroz javno-privatna partnerstva, najam, koncesije i druge oblike kojima država neće izgubiti vlasništvo i kontrolu, jer je riječ o prirodnim i strateškim resursima.
Apsolutni prioritet je i direktno privlačenje velikih stranih investitora, a potrebna je i promjena paradigme u gospodarskoj diplomaciji. Međutim, ukupan proces treba voditi koordinirano, s jasno zacrtanim strateškim ciljevima u kojima interesi lokalnih zajednica trebaju biti integrirani u nacionalni interes. Ako je interes države gradnja dvadeset novih nautičkih marina, deset turističkih kompleksa, nova želježnička pruga, nove industrijske zone, logistički centri i novi energetski kapaciteti, onda to zahtijeva harmonizirani pristup svih razina vlasti usmjeren ka stvaranju optimalnih uvjeta za ulaganje, što će automatski značiti veću zaposlenost, ekonomski rast, a onda i uspješnije i zadovoljnije društvo.
Tedeschi progovara o nekoliko važnih tema za hrvatsko gospodarstvo od kojih izdvajamo:
O sivoj ekonomiji
Problem sive ekonomije i problem neevidentiranja poslovnih prihoda predstavlja kriminal. Predugo se to smatralo prešutno prihvatljivim, a riječ je o eklatantno kriminalnom ponašanju. Ne postoji nešto takvo kao „polulegalno" ponašanje. Ova je Vlada prva koja se s tim uhvatila u koštac. Ja to podržavam. Netko možda smatra da će to smanjiti ukupnu potrošnju, ali u utakmici koja se zove poduzetništvo ili poslovno djelovanje apsolutno je neprihvatljivo da netko posluje po propisima a netko lovi u mutnom. S pravom se postavlja pitanje odakle i nekim viđenim i manje eksponiranima ljudima materijalno bogatstvo za koje nemaju pokrića. Borba sa sivom ekonomijom nas svjetonazorski vodi, ako izvedemo do kraja, u red zemalja gdje je normalno da kad susjed parkira skupi auto, drugi susjed, koji smatra da je to neobično za njegov socijalni status, nazove i pita što se događa. Kod nas se to smatra slabošću i prokazivanjem, ali ja mislim da je to normalno. Onaj tko se nema čega bojati, neće se bojati, a oni koji se bave mutnim poslovima će razmisliti. Svaki poslovni čovjek, a i svaki građanin, kojemu je stalo do fer utakmice mora to pozdraviti.
O reformi lokalne uprave
Jasno je da su način organizacije i veličina lokalne uprave neprimjereni za razinu jedne Hrvatske. Jedinice lokalne uprave nemaju dovoljne prihode kojima bi alimentirali osnovne troškove, pa se to kompenzira prodajom zemljišta kao jedinim izvorom prihoda, neracionalno se pristupa upravljanju prostorom, a prostor i ljudi su suštinski jedina dva resursa koje država ima na raspolaganju. Tu treba napraviti hitan i odlučan rez, što je politički osjetljivo, jer je veliki broj ljudi politički angažiran po teritorijalnim jedinicama. Svako ukidanje ili spajanje jedinica, ili proglašavanje novog jedinstvenog centra regije ili županija umjesto više starih izazvat će velike diskusije i stvoriti ozbiljan politički problem, ali će ekonomske koristi biti velike.
O upravljanju
Mislim da suštinska razlika ne postoji i da se javna uprava i država trebaju u osnovnim principima voditi kao što se vodi i upravlja kompanijama. Upravljanje je jedna jedinstvena disciplina. Ako netko smatra da je upravljanje kompanijom isključivo trka za profitom, to nije istina. Pogotovo ne za kratkoročnim profitom. Najbolje kompanije na svijetu razmišljaju o dugoročnosti i održivosti poslovnog modela. Trebale bi, prema mojem svjetonazoru, biti vrlo socijalno osjetljive, često imaju široku bazu zaposlenika uvezanu u vlasničku strukturu, uspješnost kompanije povezuje se s nizom beneficija koje doprinose zadovoljstvu zaposlenika. Svaki odgovoran menadžer brine za dugoročni razvoj i održivost, kao i interese dioničara, zaposlenika, kupaca i lokalne zajednice. Brine naravno i o učinkovitosti, a o tome valja brinuti i u javnom segmentu. Upravljanje je u svojoj suštini isto - fenomen leadershipa, delegiranje, uspoređivanje, prioriteti, fokus, rokovi za izvršenje zadataka, model nagrađivanja... Sve su to kategorije koje srećemo u svakoj sferi upravljanja. Nije bitno imate li pred sobom veliku kompaniju, nacionalnu kazališnu kuću, sportski kolektiv, nevladinu organizaciju, regiju ili Vladu... Razlike postoje, ali ne bitne. Najčešće je razlika u tome što se javni novac tretira kao da nije ničiji, a to je novac svih građana i u upravljanju tim novcem u smislu odgovornosti ne smije biti razlike u odnosu na način na koji uspješni menadžeri i menadžerski timovi upravljaju novcem privatnih kompanija.
O prioritetima Vlade
Prioritet Vlade mora biti pokretanje značajnog investicijskog ciklusa, čiji nositelj treba biti privatni sektor. Potencijali domaćih kompanija nisu dovoljni, ali nisu ni beznačajni. Izvršna vlast treba razgovarati sa svakim relevantnim poduzetnikom, napraviti maksimum kako bi poduzetnike ohrabrila za iskorak u nove investicije, stvoriti pravu investicijsku klimu i smanjiti administrativne prepreke, kao i parafiskalnu presiju na poduzetništvo i gospodarstvo u cjelini.
Također je potrebno aktivirati sve raspoložive državne resurse, dio kroz privatizaciju, a dio kroz javno-privatna partnerstva, najam, koncesije i druge oblike kojima država neće izgubiti vlasništvo i kontrolu, jer je riječ o prirodnim i strateškim resursima.
Apsolutni prioritet je i direktno privlačenje velikih stranih investitora, a potrebna je i promjena paradigme u gospodarskoj diplomaciji. Međutim, ukupan proces treba voditi koordinirano, s jasno zacrtanim strateškim ciljevima u kojima interesi lokalnih zajednica trebaju biti integrirani u nacionalni interes. Ako je interes države gradnja dvadeset novih nautičkih marina, deset turističkih kompleksa, nova želježnička pruga, nove industrijske zone, logistički centri i novi energetski kapaciteti, onda to zahtijeva harmonizirani pristup svih razina vlasti usmjeren ka stvaranju optimalnih uvjeta za ulaganje, što će automatski značiti veću zaposlenost, ekonomski rast, a onda i uspješnije i zadovoljnije društvo.
Izvor: banka.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 01.07.2024 Od utorka cijena osnovnog benzina 11 centi, a dizela osam ce...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 04.07.2024 Američko tržište rada zadržalo cijene nafte na 87 dolara
- 04.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz skroman promet
- 04.07.2024 Cijene stambenih objekata porasle 9,1 posto na godišnjoj razini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 04.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi blago porasli
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 04.07.2024 Članovima obveznih mirovinskih fondova dostavljena godišnja potvrda REGOS-a
- 04.07.2024 Potražnja za njemačkim industrijskim proizvodima oslabila i u svibnju
- 04.07.2024 Na Kvarneru u šest mjeseci milijun noćenja, najave za sezonu odlične
- 04.07.2024 Ericsson ponovo najavljuje otpis zbog američkog Vonagea
- 04.07.2024 Očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
(koji na 30.06.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 04.07. 15:54 | 2826,12 | 13,96 |
0,50 |
|
CROBEX10* | 04.07. 15:54 | 1693,81 | 10,07 |
0,60 |
|
CROBEX10tr* | 04.07. 15:54 | 1888,99 | 14,69 |
0,78 |
|
ADRIAprime* | 04.07. 15:54 | 2026,56 | 14,44 |
0,72 |
|
CROBISTR* | 04.07. 16:31 | 174,9137 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 04.07. 16:31 | 96,6018 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
0,78% |
149.408,00 € |
KODT2 | 1.570,00 € |
-1,88% |
64.750,00 € |
KODT | 1.600,00 € |
0,00% |
56.000,00 € |
PLAG | 378,00 € |
0,53% |
46.864,00 € |
ERNT | 195,00 € |
0,26% |
45.405,00 € |
ADPL | 12,75 € |
-1,16% |
41.447,95 € |
ADRS2 | 62,40 € |
0,65% |
31.193,60 € |
RIVP | 5,10 € |
1,19% |
30.637,86 € |
MAIS | 44,00 € |
3,29% |
15.048,00 € |
HT | 30,20 € |
0,67% |
13.714,40 € |
Redovni dionički promet: | 583.585,64 € |
Redovni obveznički promet: | 61.375,48 € |
Sveukupni promet: | 644.961,12 € |