Varšavska burza je sa svojih 152 milijarde eura tržišne kapitalizacije najveća u regiji srednja i istočna Europa. Točnije, drži 46 posto tržišne kapitalizacije burzi nove Europe i 47 posto prometa i najdinamičnije je tržište u tom dijelu starog kontinenta.

Također, Varšavska burza je u tranziciji poljskog gospodarstva odigrala bitnu ulogu s obzirom na činjenicu da su brojne kompanije putem IPO-a ondje prikupljale potrebni kapital.

Ta burza kompanijama zainteresiranim za uvrštenje nudi visoku likvidnost, poslovanje u skladu s propisima EU, mogućnost prikupljanja kapitala te bolju vidljivost na tržištu Poljske, čiji bi rast ove godine trebao iznositi oko 4 posto. Oko polovice prometa Varšavske burze danas ostvaruju strani investitori, među kojima značajan udio otpada Rusiju, Ukrajinu, ali i Veliku Britaniju. Oko 32 posto prometa ostvaruju poljski institucionalni investitori, a 18 posto mali ulagači. Zanimljivo je spomenuti i da je u zadnje četiri godine preko Varšavske burze provedeno 250 IPO-a.

Struktura burze je takva da je na glavnom tržištu (tzv. main list) mogu kotirati kompanije s 15 ili više milijuna eura dobiti, a ostale mogu na alternativno tržište. Također, postoji i mogućnost dvostruke kotacije.

Varšavska burza, u cilju privlačenja novih investitora i omogućavanju međusobne suradnje postojećih, već treću godinu u Varšavi organizira IPO summit koji traje od 6. do 7. lipnja. IPO summit je forum za sve zainteresirane stranke koje žele razmatrati budućnost globalnih kapitalnih tržišta. Poljska će tom prilikom ugostiti nekoliko stotina stranih investitora zainteresiranih za regiju te onih koji planiraju objaviti svoje dionice na Varšavskoj burzi.

Po prvi puta organizirati će se sastanci "jedan na jedan" s predstavnicima najuspješnijih tvrtki čije su dionice izlistane na Varšavskoj burzi i onih koje se na to pripremaju. Summit je organiziran od strane poljskog ministarstva financija te Varšavske burze.

Ususret ovogodišnjem IPO summitu, ekskluzivno za Business.hr, razgovarali smo s izvršnim predsjednikom Varšavske burze Adamom Maciejewskim.

Kako je svjetska financijska kriza utjecala na europska tržišta kapitala, naročito na tržišta srednje i jugoistočne Europe?
Kad pričamo o financijskoj krizi treba imati na umu i krizu povjerenja u profitabilnost investicija u financijske proizvode koje nude institucije involvirane u djelovanje tržišta kapitala. Za burze to znači pad investicijskih aktivnosti na primarnom tržištu i slabiji promet na sekundarnom. Što se tiče tržišta jugoistočne Europe, ona su dio globalnog financijskog sustava i slijede iste trendove.

U 2012. godini je Varšavska, kao i ostale burze diljem svijeta, zabilježila pad trgovine kapitalom i derivatima. U usporedbi s rekordnom 2011. godinom, zabilježen je pad prometa od 25,1 posto. Investitori su se fokusirali na velike, likvidne kompanije, zanemarujući male te su tako promijenili strukturu prometa. Ali u vrijeme krize kompanije trebaju kapital da bi rasle, a investitori i dalje traže zanimljive i profitabilne načine da ulože svoj novac. Kada je kompanijama bilo teško dobiti zajmove, a investitori se klonili ulaganja u dionice, Varšavsko „Catalyst" tržište za korporativne i municipalne obveznice ponudilo im je dobro rješenje.

Smatrate li da je sadašnji oporavak na burzama samo kratkoročni efekt ili svjetska ekonomija polako izlazi iz krize?
Usprkos činjenici da su europska gospodarstva još uvijek pod određenim pritiskom, postoje signali koji nagovještavaju oporavak, prvenstveno imajući u vidu IPO aktivnost. Prema posljednjem Pwc istraživanju `IPO Watch Europe`, ukupna vrijednost IPO-a na europskim burzama u posljednjem je kvartalu 2012. porasla na 7,5 milijardi eura. U prvom kvartalu 2013. Nastavljen je pozitivan trend rasta aktivnosti na IPO tržištima, te sada iznosi 3,2 milijarde eura, što je u odnosu na prvi kvartal 2012. porast od 40 posto.

U slučaju Varšavske burze, koja je bila suočena s nepovoljnim uvjetima koji su prevladavali na financijskim tržištima veći dio prošle godine, indeksi na kraju 2012. godine ipak su pokazali najveći zabilježeni rast od 2009. godine.

Na početku 2013. godine naše tržište bilježi velike transakcije dionica, za primjer prodaju dionica u glavnim poljskim bankama PKO BP i Pekao SA, što je pomoglo diverzifircirati dioničarsku bazu i povećati broj dionica u „free-floatu".

Činjenica da su u prvom kvartalu ove godine pale kamatne stope pogodovalo je alokaciji rizičnijih financijskih instrumenata, uključujući i dionice. Ostvareni promet dionica na primarnom tržištu Varšavske burze bio je veći za 20 posto u odnosu na prošlogodišnji prvi kvartal, što nam daje za pravo da budemo oprezno optimistični kada govorimo o budućnosti, imajući u vidu lansiranje novog UTP sustava trgovanja koji će stvoriti dodatne uvjete za poboljšanje likvidnosti trgovanja na našoj burzi.

Investitori s druge strane također očekuju poboljšanja na poljskom tržištu, ali u sljedećih nekoliko mjeseci vrijednost i povrat kapitala kompanija neće ovisiti samo o situaciji na domaćem tržištu, već i o uvjetima u Europi, a njih je teško predvidjeti. Ipak vjerujemo ukoliko nijedna europska zemlja ne završi u kriznoj situaciji, da će se vratiti optimizam na većinu europskih tržišta.

Kako ste uspjeli spriječiti ekonomsku krizu u Poljskoj?
Mnogi važni faktoru bili su presudni u sprečavanju izbijanja krize u našoj državi. Jedan od faktora je svakako stabilan ekonomski razvoj koji je rezultat visoke razine domaće potražnje, stroga regulacija financijskog sektora koja je obeshrabrila poljske banke od sudjelovanja u visoko rizičnim financijskim transakcijama, skupa sa fleksibilnom valutom koja je omogućila deprecijaciju zlota, što je u konačnici pogodovalo poljskom izvozu.

Značajnu ulogu u sprečavanju gospodarske krize odigrali su veliki priljevi kapitala, EU strukturalni fondovi te novčana sredstva od Poljaka u inozemstvu.

Kako ste povećali broj IPO-a na Varšavskoj burzi?
Stvorili smo povoljne uvjete za prikupljanje kapitala za rast i razvoj, ponudili smo tvrtkama pristup zrelom i dinamičnom tržištu koje ima pristup stabilnoj i raznovrsnoj bazi domaćih i stranih investitora, s najvećim imovinskim bazenom dostupnim institucionalnim investitorima u ovom dijelu Europe (Poljska ima razvijen sustav mirovinskih fondova te raznovrsan pejzaž drugih fondova).

Kompletan proces uvrštenja vrijednosnih papira u službenu kotaciju je jednostavan. Kompanija zainteresirana za uvrštenje vrijednosnih papira u službenu kotaciju na Varšavskoj burzi priprema prospekt koja mora biti odobrena od strane „Polish Financial Security Authority", minimalna ukupna tržišna kapitalizacija vrijednosnih papira koje se uvrštavaju u službenu kotaciju iznosi 15 000 000 eura. Kompanija koja teži „New Connect" tržištu mora pripremiti informacijski dokument kojeg odobrava Varšavska burza, mora imati mnimalno 500.000 zlota (120.000 eura) vlastitog kapitala, te ima obvezu predati revidirana financijska izvješća za prethodnu godinu.

Također, postoj široka grupa brokera, investitora, pravnika, revizora te financijskih savjetnika u Poljskoj i inozemstvu (poznati pod nazivom WSE IPO Partners) koji pomažu prilikom IPO-a i uvrštavanja vrijednosnih papira u službenu kotaciju na Varšavskoj burzi.

Svjesni smo da se Varšavska burza u privlačenju inozemnih investitora natječe kako sa drugim europskim tržištima kapitala tako i s alternativnim inozemnim tržištima koji privlače strane investicije.

Stoga smo odlučili fokusirati naš marketing, regulatorne i infrastrukturne aktivnosti na kompanije iz srednje i istočne Europe koja, po našem mišljenju, imaju značajnu prednost u odnosu na konkurentske burze. Nadalje, Varšavska burza osigurava nivo vidljivosti kompanijama srednje veličine, što se ne može postići na drugim europskim burzama gdje je investitorska pažnja usmjerena na velike kompanije. Odluka o uvrštenju vrijednosnih papira u službenu kotaciju je poslovno potaknuta činjenicom da ukupan trošak uvrštenja vrijednosnih papira u službenu kotaciju, uključujući i troškove posrednika, može biti znatno niži od burzi Zapadne Europe.

Kako surađujete s vladom i drugim državnim institucijama? Koliko je ta suradnja važna za tržište kapitala?
Privatizacija je nedvojbeno pokretačka snaga WSE-a. U skladu sa strategijom usvojenom od strane Ministarstva financija, prodaja državne imovine se realizira preko burze. U posljednjih nekoliko godina na WSE je pozornica najvećih burzovnih „debija" u Europi, čak i svijetu.Primjerice, inicijalna javna ponuda (IPO) dionica PZU-a, najveće osiguravateljske kuće u regiji, dosegla je 8,1 milijardi zlota, što je oko 2,7 milijardi dolara.

U 2013. godini će se nastaviti proces privatizacije preko WSE-a sa tvrtkom Energa SA, jednim od vodećih poljskih distributera energije i vodećim proizvođačem energije iz obnovljivih izvora. Prema državnom planu privatizacije, donešenom za razdoblje 2012. - 2013., tražiti će se investitori za preko 200 poduzeća.

S druge strane, potražnja za domaćim dionicama dolazi u velikoj mjeri od kapitala mirovinskih fondova iz drugog stupa. Oni su vlasnici dionica tvrtki izlistanih na WSE-u u vrijednosti od preko 100 milijardi zlota što ih čini jedim od najvažnijih institucionalnih investitora.

Štoviše, WSE radi s Ministarstvom financija na tome da se pruži prilika malim ulagačima da sudjeluju u vlasništvu tvrtki u državnom vlasništvu kroz program "Akcjonariat Obywatelski" (građansko dioničarstvo), koji otvara malim investitorima pristup na tržište kapitala. Kao plod toga, preko 323 tisuća malih dioničara sudjeluje u trgovini dionicama WSE-a, što je rekord za Poljsku.

Kako se poljsko pristupanje Europskoj Uniji odrazilo na Varšavsku burzu?
Poljskom pristupanju Europskoj Uniji 2004. prethodilo je desetljeće pripreme. Zadani kriteriji za pristupanje EU pomogli su Poljskoj u restrukturiranju gospodarstva. Poljska je profitirala od europskih strukturnih fondova, koji su omogući vladi ulaganja u infrastrukturni razvoj.

Povoljni vanjski uvjeti pomogli su Varšavskoj burzi u razvoju. Dinamično razvijanje domaćeg gospodarstva stvorilo je potražnju na IPO i SPO tržištima, kvalitetnu tržišnu infrastrukturu, te pouzdano i sigurno regulatorno okruženje koje u potpunosti zadovoljava EU standarde. To su bili razlozi zašto smo uspjeli privući investitore kao što su mirovinski fondovi, koji su zaslužni sa stabilan rast Varšavske burze.

Sve je to postepeno vodilo povećanju broja stranih investitora koji su željeli trgovati vrijednosnim papirima, a danas oni generiraju oko 50 posto ukupne trgovine.

Što mislite o turskoj inicijativi o povezivanju regionalnih burzi na Balkanu? Potpredsjednik Istanbulske burze Mustafa Yilma, spominjao je sinergiju između burzi u Skopju, Zagrebu i Sarajevu. Je li ovo naznaka da su Turci možda zainteresirani za neke veće poslove u regiji, možda čak i akvizije?
Ne bih htio komentirati planove drugih burzi, ali činjenica je da se na globalnoj financijskoj sceni svakodnevno odvijaju mnogi konsolidacijski procesi, u vidu udruživanja, akvizicija te strateških savezništva.

Kao primjer treba navesti udruživanje NYSE i Euronexta 2006., akvizicija skandinavskog ruskih burzi MICEX i RTS 2011.
Varšavska burza definitivno prati događanja u regiji, u protivnom svatko tko ignorira konsolidacijske procese u svom okruženju nedvojbeno postaje irelavantan.

Je li Varšavska burza još uvijek zainteresirana za akviziciju Zagrebačke burze, zašto je propala prvobitna ideja o akviziciji, čekate li možda hrvatsko pristupanje Europskoj Uniji?
Istina je da smo provodili informalne razgovore vezane za različite smjerove suradnje između naše dvije burze, ali od toga je proteklo puno vremena. Jedina burza s kojom smo trenutačno u pregovorima je CEESEG ( regionalni holding burzi Beča, Budimpešte, Praga i Ljubljane), međutim tek smo u ranim fazama pregovora gdje razmatramo sve strateške mogućnosti suradnje.

Bilo kako bilo, aktivno ćemo razmatrati sve potencijalne partnere koji će biti prikladni našoj kompetitivnoj tržišnoj poziciji. Ne želimo se ograđivati od različitih oblika suradnje sa drugim burzama, pa tako planiramo u budućnosti nastaviti integrirati Varšavsku burzu na globalnim tržištima sa tehnološkog, proizvodnog i regulatornog gledišta.

Što očekujete od ovogodišnjeg IPO samita u Varšavi?
Na zadnja dva IPO samita okupili smo na tisuće gostiju iz mnogih zemalja. Takav odaziv potaknuo je organizatore da obogate ponudu konferencije organiziranjem sastanaka „u četiri oka" sa predstavnicima međunarodnih investicijskih fondova i menadžerima najvećih tvrtki izlistanih na Varšavskoj burzi. Stabilan ekonomski rast, solidan financijski sustav, izostanak krize, sve to čini Poljsku idealnom lokacijom za investicije i stjecanje kapitala.

Upravo zbog toga stvaramo mjesto gdje se ulagači i poduzetnici iz cijelog svijeta mogu sresti. Od ovogodišnjeg IPO samita očekujem da bude uspješniji od posljednja dva.