Nakon dugo godina jedna se hrvatska tvrtka upustila u prikupljanje kapitala kroz javnu ponudu i izlistavanje na Zagrebačkoj burzi. Span d.d. putem Javne ponude prodao je svih 578.200 ponuđenih vlastitih dionica (29,5 posto), po maksimalnoj cijeni u ponuđenom rasponu u iznosu od 175 kuna. Dionice je kupilo više od tisuću novih dioničara, čime je prikupljeno 101.185.000 kuna. Hoće li i druge kompanije slijediti SPAN u uspješnom prikupljanju kapitala putem ZSE?

"Biti prva privatna IT kompanija na Zagrebačkoj burzi je nešto na što smo dodatno ponosni. Baš kao i cijelu industriju, i našu kompaniju nosi vjetar dobrih poslovnih rezultata. Naša je neto dobit s ostvarenih 7,4 milijuna kuna porasla za čak 412 posto, a prihodi tvrtke premašili su 390 milijuna kuna, što je 23 posto više u usporedbi s prvih šest mjeseci 2020.", rekao je za poslovniFM osnivač i predsjednik uprave Spana Nikola Dujmović.

"Siguran sam da će se izlistavanje naših dionica pozitivno utjecati i na hrvatsko tržište kapitala te da će naš poslovni iskorak na burzu biti dovoljno snažan poticaj i drugima da da odluče učiniti isto. Već sad se postavlja pitanje tko je sljedeći, a vjerujem da u Hrvatskoj kandidata za novi IT IPO itekako ima", ocijenio je Dujmović.

S obzirom na to da je interes ulagatelja nadmašio ponuđeni broj dionica, konačan broj kupljenih  dionica od strane svih ulagatelja određen je u skladu s Pravilima alokacije, a prema strukturi prodanih dionica nakon alokacije, kvalificirani ulagatelji su stekli 323.152 dionice (55,9 posto ponuđenih dionica), mali ulagatelji 206.048 dionica (35,6 posto ponuđenih dionica) te Spanovi zaposlenici 49.000 dionica (8,5 posto ponuđenih dionica).

- Pripreme za izlazak na burzu bile su zahtjevne, dodaje Dujmović ističući veliko zadovoljstvo ostvarenim rezultatima. Javnom ponudom po najvišoj ponuđenoj cijeni od 175 kuna prodali smo sve dionice - njih 578.200 - i prikupili 101 milijun kuna. Uspješno smo zaključili IPO u kojem je potražnja bila gotovo dvostruko viša od ponude, a s više od tisuću novih dioničara postigli smo uravnoteženu dioničarsku strukturu koja će nas uvesti u novu razvojnu fazu poslovanja i dodatno osnažili tržišnu poziciju. Uz institucionalne i male ulagatelje, značajan dio novih dioničara čini i više od 50 posto zaposlenika u Hrvatskoj koji će zajedno s nama, sad kao suvlasnici Spana, nastaviti razvijati kompaniju te s nama dijeliti buduće poslovne uspjehe. Uz velik interes za našim dionicama, činjenica da su u vlasničkoj strukturi kompanije ljudi koji su Span učinili malim divom hrvatske IT industrije nas čini posebno ponosnima.

Institucionalni investitori odnosno kvalificirani ulagatelji stekli su 55,9 posto ponuđenih dionica, a veliki dio našao se u portfeljima mirovinskih fondova.

Erste mirovinski fondovi sudjelovali su u javnoj ponudi. Ne navode u odgovoru koliko su dionica mirovinski fondovi kojima upravljaju kupili, ali ističu kako će pratiti poslovanje kompanije i na tome će temeljiti buduće odluke o trgovanju dionicama.

"Smatramo da je inicijalna javna ponuda dionica Spana bila uspješna pogotovo zato što je pokazala da mali investitori u Hrvatskoj još uvijek imaju interesa za dionice. Nadamo se da će to poslužiti kao poticaj i drugim domaćim izdavateljima da traže kapital putem Zagrebačke burze", poručuju iz društva za upravljanje Erste mirovinskim fondovima.

Obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje kategorija A nakon javne ponude u svom portfelju ima 45.000 dionica tvrtke Span, a fond kategorije B 53.506 dionica.
"Možemo reći da smo zadovoljni listanjem i prvim danima trgovanja te se nadamo da će ovakvih novih listanja biti i u budućnosti. Načelno smo zainteresirani za sve projekte koji nude dugoročno održiv poslovni model", poručuju u sažetom odgovoru iz PBZ Croatia osiguranja.

U društvu koje upravlja Raiffeisen mirovinskim fondovima, uz ogradu da ne komentiraju pojedinačna ulaganja, ističu kako je uvrštenje dionica tvrtke Span na Zagrebačku burzu važan događaj za tržište kapitala u Republici Hrvatskoj. Podsjećaju da su više puta i sami naglašavali nedostatak novih izdanja na domaćem tržištu kapitala, a time i potencijalnih prilika za ulaganje imovine članova mirovinskih fondova.

"Financiranjem domaćih tvrtki putem tržišta kapitala otvaraju nove prilike za različite kategorije investitora, od onih institucionalnih poput nas, do takozvanih retail klijenata koji imaju priliku potražiti veći povrat na svoju ušteđevinu u trenutnim okolnostima izrazito niskih kamatnih stopa, uvažavajući činjenicu da ulaganja u vlasničke vrijednosne papire povijesno nose i nešto viši nivo rizika."

Aktualno izdanje dionica tvrtke Span ističu u Raiffeisenu, u bitnome se razlikuje od recentnih izdanja na domaćem tržištu kapitala i to prije svega postojanjem većeg free floata, odnosno dionica za koje se može smatrati da su u slobodnom opticaju. Time je stvoren i nužan preduvjet za aktivno trgovanje na sekundarnom tržištu. Ovome svjedoče i visoki volumeni trgovanja, kao i broj transakcija navedenom dionicom po njenom uvrštenju na ZSE, poručuju.

"Činjenica da se nekom dionicom aktivno trguje omogućava ostvarivanje jedne od bitnih funkcija tržišta kapitala, a to je definiranje tržišne cijene (eng. price discovery). Tvrtke čijim se dionicama aktivno trguje, u stvarnom vremenu vide reakcije tržišta na njihove poslovne odluke ili generalne okolnosti njihova poslovanja. Ove reakcije manifestiraju se, naravno, u promjeni cijene dionica izdavatelja, u ovom slučaju tvrtke Span", tumače iz Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima.

"Iz perspektive ulagatelja, likvidna dionica je sama po sebi manje rizična od dionice kojom se ne trguje zato što njezin vlasnik može relativno brzo i bez značajnijeg utjecaja na cijenu, u svakom trenutku unovčiti svoje ulaganje. Iz perspektive samog izdavatelja, uvrštenjem na burzi postižu se efekti diversifikacije izvora kapitala kojim se financira poslovanje tvrtke, a što posljedično smanjuje i rizik njenog financiranja te omogućava optimizaciju troška financiranja", dodaju uz poruku kako se nadaju da će primjeri poput Spana ohrabriti i druge tvrtke da se odluče financirati putem tržišta kapitala.

"Smatramo da se upravo na primjeru uvrštenja tvrtke Span d.d. pokazalo da na tržištu postoji investicijski potencijal, dakle potražnja za takvim plasmanima", zaključuju u Raiffeisen društvu za upravljanje mirovinskim fondovima.

U AZ društvu za upravljanje mirovinskim fondovima kažu kako su, kao i kod svih potencijalnih ulaganja, prije donošenja odluke pomno proučili ulaganje u dionice Spana te da će, naravno pratiti što se događa s kompanijom u koju su uložili sredstva svojih članova. Također dodaju kako sukladno zakonskim ograničenjima i internim pravilima, ne komentiraju pojedinačna ulaganja ni buduće ulagačke planove.

"Ono što možemo reći je da svakako podržavamo izlazak kompanija na burzu, spremnost na transparentno poslovanje s najvišim standardima korporativnog poslovanja i prikupljanje kapitala na ovaj način."

Što se tiče ostalih potencijalnih ulaganja, kažu kako su mirovinski fondovi kao dugoročni ulagači predstavljaju prirodne partnere za sve projekte koji u dugom roku donose stabilne prinose: "Infrastrukturni projekti, dokapitalizacije i drugi oblici portfeljnih ulaganja uvijek predstavljaju predmet interesa i razmotrit ćemo svaku takvu mogućnost koja može biti profitabilna za naše članove."

U Ersteu kažu kako "imovina mirovinskih fondova i dalje raste" te da su "uvijek u potrazi za kvalitetnim projektima ili kompanijama za ulaganja u okviru naših zakonskih ograničenja".

"Nadamo se da će Nacionalni plan oporavka i održivosti iznjedriti neke zanimljive prilike, ali još je rano za komentirati koje bi to konkretne prilike bile", poručuju.

"Do svakog ulaganja za koje se odlučimo u ime i za račun fondova pod upravljanjem Društva, došli smo primarno internim procesima analize takvog ulaganja, a proveli smo ga s ciljem osiguranja optimalnog rasta mirovinske štednje članova u odnosu na preuzeti rizik", razlažu u Raiffeisenu. "Smatramo da najveći potencijal za ulaganje u kontekstu iskoristivosti trenutnih investicijskih limita obveznih mirovinskih fondova, ali i iz perspektive daljnje diversifikacije strukture imovine fondova, predstavljaju potencijalna infrastrukturna ulaganja. Različiti su modaliteti putem kojih bi takva ulaganja mogla biti provedena i nisu nužno ograničeni na posredno ulaganje putem fondova. Projekti koji bi nominalno zadovoljili ovakvu kategorizaciju za sada su većinom u idejnoj fazi. Smatramo da je ovo ujedno i prilika da se mirovinskim fondovima, ali i ostalim institucionalnim investitorima na tržištu, omogući ulaganje u imovinu čiji povrati mogu biti vezani uz stopu inflacije."

Pandemija koronavirusa uzrokovala je značajan i brzi pad gospodarske aktivnosti i dovela do volatilnosti i korekcije na financijskim tržištima. Kako bi se što brže i učinkovitije potaknuo oporavak, došlo je do snažnog financijskog poticaja kroz sinkronizirane mjere centralnih banaka i vlada diljem svijeta. S obzirom na veličinu financijskog poticaja, u okruženju vrlo niskih, nerijetko i negativnih kamatnih stopa, porast inflacije uslijed gospodarskog oporavka nije iznenađenje, kažu u AZ-u.

"Rast inflacije dijelom je posljedica nižeg baznog efekta, a većinom zbog poremećaja u lancima opskrbe na globalnoj razini koji nisu u stanju jednako efikasno odgovoriti na gospodarski oporavak. Ovaj rast inflacije nije lokalnog karaktera specifičan za naše geografsko okruženje, već je globalan, pa je realno očekivati i globalni odgovor na rast inflacije. Konsenzus većine centralnih bankara i investitora je da je riječ o porastu inflacije na kraći rok koji bi u narednih nekoliko kvartala trebao oslabiti. Ovisno o tome hoće li se (i kojom dinamikom) očekivanja i ispuniti ovisit će i kretanja na tržištima kapitala", zaključuju iz AZ-a odgovor na pitanje o utjecaju inflacije na ulaganja mirovinskih fondova.

Nikola Dujmović kaže kako su apsolutno zadovoljni što su se odlučili za IPO: "Godinama smo marljivo radili u vjeri da ono što radimo ima dublje značenje, a rezultati koje smo ostvarili dokazuju da smo donijeli odličnu poslovnu odluku kad smo svoje dionice odlučili uvrstiti na Zagrebačku burzu. Pozitivna percepcija IT industrije koja se već neko vrijeme nalazi na uzlaznoj putanji te slovi za najbrže rastuću industriju hrvatskog gospodarstva, dobra reputacija Spana i prosječna godišnja stopa rasta od 20 posto koju prate i visoki prihodi pridonijeli su velikom interesu ulagatelja za naše dionice. Iako je iza nas dinamičan period, svjesni smo da se jednom izlazi na burzu i da ćemo ovaj poslovni potez, iako je ponekad djelovao iscrpljujuće, dugo prepričavati".

Na upit je li zadovoljan debijem na burzi, Dujmović odgovara kako je trgovanje s 1,96 milijuna Spanovih dionica tek počelo.

"Vjerujemo kako će dionice zadržati likvidnost, no cijena dionice ovisit će o brojnim faktorima. Trenutno je nezahvalno davati dugoročne prognoze, no činjenica da je prvi dan trgovanja dionicama cijena jedne dionice bila čak 25 posto viša od cijene dionice tijekom IPO-a nas itekako ohrabruje", zaključio je razgovor za multimedijski poslovni portal poslovniFM Nikola Dujmović, osnivač i predsjednik Uprave SPAN-a.