Na europskim se burzama u četvrtak trguje oprezno, nakon što su cijene dionica snažno porasle u prethodna tri dana zahvaljujući ohrabrujućim podacima iz gospodarstava eurozone.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,3 posto, nakon što je u prethodna tri dana skočio više od 3 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,20 posto, na 7.600 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,34 posto, na 14.440 bodova, a pariški CAC 0,57 posto, na 6.737 bodova.

Od početka godine ti su indeksi rasli, zahvaljujući izvješćima koja su pokazala da je usporen pad proizvodne aktivnosti u eurozoni i da inflacijski pritisci u Njemačkoj i Francuskoj popuštaju.

No, jutros su ulagači nešto oprezniji.

A na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u plusu 1 posto, ojačavši četvrti dan zaredom, pa je dosegnuo najvišu razinu u četiri mjeseca.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,1 i 1,2 posto.

Na burzama vlada dobro raspoloženje jer se ulagači nadaju da će se rast kineskog gospodarstva uskoro ubrzati, s obzirom da tamošnje vlasti ubrzano popuštaju restriktivne covid mjere.

Mnoge bolnice i groblja javljaju da su pod pritiskom zbog velikog broja zaraženih i umrlih od covida, no ulagači se nadaju da će se jednom, kada val zaraze prođe, život i potrošnja vratiti u normalu, pa ne obraćaju pažnju na trenutne probleme.

Tim više što je kineska središnja banka jutros poručila da će pružiti financijsku podršku domaćoj potrošnji, ključnim investicijskim projektima i tržištu nekretnina.

„Ponovno otvaranje Kine ima veliki utjecaj širom svijeta. Potiče turizam i potrošnju, a moglo bi i ukloniti uska grla u nabavnim lancima, koja su proizvođačima zadavala probleme u 2022.", kaže Joanne Goh, analitičarka u banci DBS.

Podršku tržištima pruža i jučerašnji rast Wall Streeta. Dow Jones ojačao je 0,40 posto, dok je S&P 500 porastao 0,75 posto, a Nasdaq indeks 0,69 posto.

U fokusu ulagača bio je zapisnik s posljednje lanjske sjednice čelnika američke središnje banke, na kojoj su ključne kamate povećane za 0,50 postotnih bodova, nakon niza povećanja za po 0,75 postotnih bodova.

Premda je tempo podizanja kamata usporen, predsjednik Feda Jerome Powell kazao je tada da je suzbijanje inflacije Fedov prioritet, da će kamate biti dodatno povećane i da će biti zadržane na povišenim razinama dulje nego što se prije očekivalo.

Unatoč tome, ulagači se nadaju da će kamate na kraju ciklusa povećanja biti niže nego što čelnici Feda procjenjuju i da će središnja banka početi smanjivati kamate već ove godine, premda je Fed signalizirao da bi to mogao učiniti tek u 2024. godini.

Premda zapisnik Feda nije podržao te nade ulagača, cijene su dionica jučer porasle jer, na tržištu se i dalje procjenjuje da će konačna kamata biti ispod razine od 5 posto.

Stoga su ulagači zanemarili i jučerašnju izjavu predsjednika ogranka Feda u Minneapollisu Neela Kashkarija da Fed mora nastaviti podizati kamate i da bi, po njegovim procjenama, kamata prije stanke u ciklusu trebala iznositi 5,4 posto.

„Tržište je poput djeteta koje traži sladoled. Roditelji kažu ′ne′, no dijete nastavlja tražiti sladoled jer su roditelji prije znali pokleknuti. Tako tržište i dalje očekuje da će dobiti sladoled, ali ne tako brzo kako je mislilo", objašnjava Burns McKinney, portfelj menadžer u tvrtki NFJ Investment Group LLC.

McKinney smatra da zapisnik pokazuje da se dužnosnici Feda plaše da bi neopravdano ublažavanje financijskih uvjeta zakompliciralo njihove napore u borbi protiv inflacije.

Ističe i to da je jasno da će Fed usporiti ritam povećanja cijene novca kako ne bi gurnuo gospodarstvo u recesiju, ali da se može očekivati da će kamate ostati povišene dulje nego što se prije očekivalo.