Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale, nakon dva dana rasta, pa tako prate američke terminske indekse, koji najavljuju umjereni pad cijena na početku današnjeg trgovanja Wall Streetu.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,5 posto, nakon što je jučer skočio 3 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,43 posto, na 7.056 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,56 posto, na 12.600 bodova, a pariški CAC 0,69 posto, na 5.998 bodova.

Europski su ulagači oprezni jer je američki terminski S&P 500 indeks, nakon snažnog rasta u prethodna dva dana, jutros u minusu 0,4 posto.

Azijske burze porasle

A na azijskim su burzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 2,3 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Hong Kongu porasle između 1,7 i 5,4 posto. U Južnoj Koreji su blago pale, dok se u Šangaju zbog praznika ne radi.

Snažan rast MSCI indeksa ponajviše se zahvaljuje skoku cijena dionica u Hong Kongu, gdje ulagači nastoje nadoknaditi jučerašnji rast na ostalim burzama, s obzirom da se jučer u Hong Kongu zbog praznika nije radilo.

Na ostalim burzama, pak, ne vlada euforija, no ulagače je ohrabrio jučerašnji snažni rast Wall Streeta drugi dan zaredom. Dow Jones porastao je 2,80 posto, dok je S&P 500 skočio 3,06 , a Nasdaq indeks 3,34 posto.

Zahvaljujući tome, Dow Jones i S&P 500 zabilježili su najveći dvodnevni skok od travnja 2020. godine.

Ulagače je jučer ohrabrila odluka australske središnje banke (RBA) o povećanju kamata za samo 0,25 postotnih bodova, dok se očekivalo povećanje od 0,50 postotnih bodova.

To je šesto zaredom povećanje cijene novca te banke, no ulagače je ohrabrila poruka čelnika banke da situacija omogućava blaže zaoštravanje monetarne politike. To znači da procjenjuju da inflacijski pritisci popuštaju.

„RBA je prva velika središnja banka koja je procijenila da je sada vrijeme da se uspori agresivni tempo povećanja kamata. To je potaknulo nadu da bi i Fed u jednom trenutku u četvrtom tromjesečju mogao učiniti isto. Ne zaustaviti povećanje kamata, nego usporiti", kaže Anthony Saglimbene, strateg u tvrtki Ameriprise Financial.

Da bi Fed mogao to učiniti, sugerira nekoliko posljednjih makroekonomskih podataka koji ukazuju na usporavanje rasta gospodarstva, što bi trebalo dovesti do popuštanja inflacijskih pritisaka.

Ipak, guverner Feda Philip Jefferson kazao je jučer da je inflacija najozbiljniji problem pred središnjom bankom i da će trebati neko vrijeme da se riješi.

Mary Daly, predsjednica ogranka Feda u San Franciscu, kazala je, pak, da središnja banka mora nastaviti s povećanjem kamata.

U Novom Zelandu povećane kamate

Osim toga, nada ulagača u usporavanje rasta kamatnih stopa splasnula je nakon jutrošnje odluke središnje banke Novog Zelanda o povećanju kamata za 0,50 postotnih bodova.

Ulagači su se nadali da bi i ta banka mogla usporiti tempo povećanja cijene novca, što bi potvrdilo novi trend. No, to se nije dogodilo, a čelnici središnje banke Novog Zelanda poručili su i da su razmatrali povećanje kamata za 0,75 postotnih bodova.

I dok dio analitičara smatra da se možda radi o početku oporavka tržišta, dio smatra da se snažan rast cijena dionica u posljednja dva dana ponajviše zahvaljuje korekciji nakon oštrog pada u prethodna tri tjedna.

„Ovaj skok cijena se ni po čemu ne razlikuje od onoga ljetos. Ulagači se vole uhvatiti za dobre vijesti, no tržište se neće oporaviti dok Fed ne signalizira da će prestati povećavati kamate, a to se neće dogoditi dok se inflacija ne počne spuštati", kaže Holly Newman Kroft, savjetnica u tvrtki Neuberger Berman.