Na europskim su burzama u petak ujutro indeksi porasli, nadoknadivši dio jučerašnjih gubitaka, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica u rudarskom sektoru uslijed rasta cijena sirovina.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,7 posto, nakon jučerašnjeg pada za 1 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,71 posto, na 7.239 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,67 posto, na 13.217 bodova, a pariški CAC 0,89 posto, na 6.299 bodova.

Najviše su, više od 3 posto, skočile cijene dionica u rudarskom sektoru jer nada ulagača u popuštanje restriktivnih mjera protiv covid-19 virusa u Kini podržava rast cijena sirovina.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 2,3 posto.

Pritom su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,5 i 5,3 posto. Japanski Nikkei indeks pao je, pak, 1,7 posto.

Najviše je, više od 5 posto, skočio hongkonški Hang Seng indeks, što se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Alibaba i Tencent, nakon što su tjednima bile pod pritiskom.

Iz istog razloga porasle su i cijene dionica u Šangaju, što je pozitivno utjecalo i na većinu ostalih burzi u regiji.

Međutim, gospodarska situacija nije se nimalo promijenila.

Jutros je australska središnja banka smanjila procjene rasta gospodarstva i poručila da će morati dodatno povećati kamate stope kako bi suzbila inflaciju.

Jučer je, pak, britanska središnja banka povećala kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova, što nije zabilježeno još od 1989. godine, i upozorila da bi se recesija mogla protegnuti.

I u SAD-u se očekuje daljnje povećanje kamata, čak i više nego što se očekivalo, pa su na Wall Streetu jučer cijene dionica pale četvrti dan zaredom.

Dow Jones oslabio je 0,46 posto, dok je S&P 500 skliznuo 1,06, a Nasdaq indeks 1,73 posto.

Tržište se još nije smirilo nakon što je Fed u srijedu, četvrtu sjednicu zaredom, povećao ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3,75 do 4 posto, najvišu razinu od početka 2008. godine.

Poruke središnje banke da bi se ubuduće tempo povećanja cijene novca mogao usporiti nisu ohrabrile ulagače jer bi kamate mogle dosegnuti više razine nego što se očekivalo.

Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je da bi na jednoj od idućih sjednica mogla započeti rasprava o usporavanju tempa povećanja kamata, ali da je još prerano za to.

"Preostaje nam još posla, a podaci objavljeni od naše prethodne sjednice sugeriraju da će konačna razina kamatnih stopa biti viša nego što se ranije očekivalo", rekao je.

Jasno je da će Fed uskoro usporiti tempo povećanja kamata, no na tržištu novca sada se procjenjuje da bi ključne kamate mogle dosegnuti barem 5 posto, dok se dosad očekivalo da će na vrhuncu ciklusa iznositi između 4,50 i 4,75 posto.

Niz posljednjih izvješća s tržišta rada pokazuje da je to tržište i dalje snažno, pa bi Fed trebao nastaviti zaoštravati monetarnu politiku.

Rast zaposlenosti i plaća, naime, podržava rast potrošnje, a to podržava inflaciju.

U petak će biti objavljeni službeni podaci o zapošljavanju u SAD-u u listopadu, koji bi mogli znatno utjecati na smjer tržišta. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je broj zaposlenih porastao za 200.000.