Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod 61 dolara budući da nagovještaji viška u opskrbi zasjenili pojačane napetosti u karipskoj regiji i nove američke sankcije Venezueli.

Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 39 centi nižoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 60,89 dolara. U istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje je stajao 57,21 dolar.

Trgovce su sredinom tjedna iznova zabrinule prognoze viška u idućoj godini.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) blago je povisila procjenu rasta potražnje u idućoj godini, na 860 tisuća barela dnevno, istaknuvši poboljšane prognoze za gospodarstvo i trgovinu.

Ponuda bi pak iduće godine trebala porasti za 2,4 milijuna barela dnevno, neznatno slabije no što su bili procijenili prije mjesec dana.

U takvim bi uvjetima globalna ponuda trebala u idućoj godini premašiti potražnju za 3,84 milijuna barela dnevno, pokazuju novi izračuni IEA-e. Podaci iz studenog bili su pokazali višak od 4,09 milijuna barela dnevno.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) potvrdila je pak u najnovijem mjesečnom izvješću procjenu prema kojoj bi potražnja u idućoj godini trebala porasti za 1,4 milijuna barela dnevno.

Procjene OPEC-a pokazuju tako da bi ponuda u idućoj godini trebala blago nadmašiti potražnju. Donedavno bili su očekivali da će biti u ravnoteži.

Trgovci posebno pozorno prate potražnju u Kini, najvećem svjetskom uvozniku.

Kineska potražnja mogla bi stagnirati do kraja desetljeća zbog raširene upotrebe električnih vozila koja će zakočiti potražnju za benzinom i dizelom, procjenjuju u istraživačkoj grupi povezanoj s državnim naftnim divom CNPC-jem.

Potrošnja će ove godine porasti za 0,9 posto, na 760 milijuna tona i zadržati se na toj razini i u 2026., rekao je Haibo Wang iz odjela za istraživanja u CNPC Economics & Technology Research Instituteu.

Do 2030. trebala bi se zadržati iznad 700 tisuća tona, dodao je Haibo.

Vodeća kineska tvrtka za preradu nafte Sinopec procijenila je u rujnu da će potražnja za naftom dosegnuti vrhunac u 2027. godini.

Uteg cijenama bila je i informacija iz trgovačkih krugova u srijedu da kupci u Aziji traže veliki popust za kupnju nafte iz Venezuele zbog obilne ponude iz sankcionirane Rusije i Irana i rizika koji nose brojni američki vojni brodovi u karipskoj regiji.

I ruski i iranski proizvođači znatno su snizili cijene i nude puno nafte pa su kupci u Kini u proteklim tjednima jedva ′trzali′ na ponudu venezuelanske nafte po cijeni nižoj za 14 dolara nego u Londonu, rekao je jedan trgovac.

Nagovještaji viška u opskrbi zasjenili su pojačane napetosti u odnosima Washingtona i Caracasa.

Američko ministarstvo financija uvelo je u četvrtak sankcije šest brodarskih kompanija koje prevoze venezuelansku naftu i šest tankera koji su nedavno utovarili naftnu u Venezueli, prema dokumentima državne tvrtke PDVSA.

Predsjednik Donald Trump signalizirao je u više navrata moguću vojnu intervenciju u Venezueli, tvrdeći da sudjeluje u dopremi droge u SAD.

Caracas odbacuje te optužbe.

Američki vojni brodovi izveli su u međuvremenu više od 20 napada na čamce u karipskoj regiji u kojima je poginulo više desetaka ljudi.

Odvojeni OPEC-ovi izračuni pokazuju da je barel košarice nafte njegovih članica u četvrtak bio jeftiniji za 59 centi i stajao je 61,28 dolara.