- 08.05.2024 Dioničarima HT-a dividenda od 1,53 eura po dionici
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street prošloga tjedna porastao, europs...
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta, ponaj...
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 08.05.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze pale, dolar ojačao
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: I ovaj tjedan prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 06.05.2024 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 10.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Croatia osiguranje u fokusu
- 10.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu na kraju tjedna, promet umanjen
- 10.05.2024 Kina i SAD zadržali cijene nafte iznad 84 dolara
- 10.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 10.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, Britanija izašla iz recesije
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 07.05.2024 UniCredit s većim prihodom i dobiti na početku godine
- 07.05.2024 ENNA Grupa: Uspješno posluju sve divizije
- 07.05.2024 Dobit njemačkog proizvođača čipova prepolovljena na početku godine
- 10.05.2024 OPEC signalizira tješnju suradnju sa skupinom nezavisnih proizvođača nafte
- 10.05.2024 Na kraju travnja u blokadi 209,3 tisuća građana
- 10.05.2024 Britanija izašla iz recesije
- 10.05.2024 Aktivno 60,9 posto registriranih poslovnih subjekata
- 10.05.2024 Baterije sve češći uzrok požara
BURZE, DIONICEObjavljeno: 03.11.2008
Analiza: Što zapravo stoji iza najcrnjeg mjeseca na burzama?
Podijeli sadržaj: | ||||
Brokeri, investicijski savjetnici, analitičari, veliki i mali investitori… Svi će redom pamtiti listopad 2008. kao mjesec u kojem se su se ostvarile najcrnje prognoze.
Indeksi su vrludali u oba smjera, ali je ipak njihova silazna putanja zadavala ritam burzovnih kretanja. Prema podacima Thomson Financial Datastreama do 10. listopada "isparilo" je ukupno 10.900 milijardi američkih dolara burzovne vrijednosti.
Naravno da se jedan dio vrijednosnica više nikada neće popeti na prijašnje razine, ali treba biti oprezan kada se govori o "isparenom" iznosu jer je pozamašan iznos vrijednosnih papira samo promijenio vlasnika. Nadolazeći mjeseci riješit će i tu enigmu.
Hedge fondovi strmoglavili indekse
Pad glavnih burzovnih indeksa u proteklih nekoliko tjedana u medijima se uglavnom prikazivao kao rezultat sveopće panike i gubitka povjerenja u tržište kapitala. Međutim, u pozadini cijele priče stoji kauzalan proces s dva istaknuta faktora. Uzrok se naime nalazi u smanjenju stope adekvatnosti kapitala mnogih uglednih bankarskih kuća te se pojačava kroz sljedeća dva faktora.
Prvi faktor odnosi se na hedge fondove (naročito one u anglosaksonskom svijetu) i njihovu primoranost da reagiraju na margin-callove vjerovnika. Drugi faktor označava carry-trade kao učestalu praksu zadnjih nekoliko godina, a sve na temelju velikih razlika u eskontnim kamatnim stopama između dvije ili više zemalja. Krajnja odredišta oslobođene likvidnosti najčešće su bila tržišta u nastajanju.
Spomenuti fondovi poznati su po dereguliranom okružju u kojem provode svoje operacije, a to nije ni čudno ako se zna da mnogi od njih imaju sjedišta u offshore financijskim centrima poput Nizozemskih Antila, Gibraltara itd. U godinama koje su pratile bum na gotovo svim financijskim tržištima na valu "sekuritizacijske revolucije" mnogi hegde fondovi uzimali su zajmove u milijardskim iznosima sa svrhom ulaska u riskantne oklade.
Izvjestan broj fond menadžera bio je kvalificiran za procjenu rizika u koje se upuštaju, ali je bilo i suprotnih primjera. Ipak, pojavom potpuno neočekivanog trenda kao što je sve izraženije državno preuzimanje vodećih bankarskih institucija ili njihovo stavljanje pod mjere privremenog nadzora, sva dotadašnja pravila vezana uz procjenu rizika padaju u vodu.
Brojne svjetske vlade pronalaze opravdanje vlastitih intervencionističkih koraka u potpunom kaosu koji je zavladao nakon traljavog kriznog menadžmenta američke vlade u slučaju investicijske banke Lehman Brothers.
Kriza koja je počela u bankarskom sektoru proširila se na cjelokupan financijski sektor. Djelovanje poluge u obratnom smjeru nagriza bančin kapital te se kriza u kasnijem stadiju širi na cjelokupan financijski sektor i realnu ekonomiju.
Hedge fondovi ubrzali silaznu spiralu
Čak i dobro upravljani hedge fondovi u domeni regulatora postali su problem jer se znatan dio njih morao riješiti rizičnije aktive i restrukturirati portfelj. Prodaja vrijednosnih papira na padajućem tržištu samo je zaoštrila problem i još jedanput pokazala dosege Pigmalionova efekta. Silazna spirala zahvatila je brojne fondove i uzrokovala likvidaciju nekih.
Hedge fondovi koji su založili vlastitu imovinu u svrhu dobivanja zajmova za proširenje operacija bili su suočeni s margin-callovima jer su banke opravdano počele sumnjati u vrijednost pologa. U želji da sačuvaju željenu strukturu portfelja fondovi su trebali izabrati između zatvaranja margin-kredita ili prodaje ostalih vrijednosnih papira kako bi mogli izvršiti uplatu zbog margin-calla koji je nastupio.
Fondovi su također špekulirali s padom vrijednosti američkog dolara zbog činjenice da je labava monetarna politika SAD-a stvorila valutno tržište preplavljeno dolarom. Kada je takav slijed događaja izostao, neki su počeli kupovati dolariziranu imovinu s ciljem smanjenja očekivanog gubitka. Simultana aprecijacija dolara i takvo postupanje fondova imali su kao posljedicu daljnje povećanje vrijednosti američkog dolara.
Sve navedeno može se staviti u kontekst obrnutog djelovanja poluge i pokušaja smanjivanja gubitaka (minimax). Hedge fondovi još uvijek sudjeluju u likvidaciji svojih unosnih i visokorizičnih pozicija vezanih uz vrijednosne papire u zemljama u razvoju (osobito u zemljama BRIC-a). Time dolazimo i do drugog faktora koji je znatno utjecao na silaznu putanju burzovnih indeksa u proteklim tjednima.
Opasna tržišta u nastajanju
Lakomisleno financiranje riskantnih investicijskih pothvata na spomenutim tržištima imat će zasigurno vrlo negativne posljedice po neke vjerovnike. Tu ipak valja napraviti distinkciju između stupnja izloženosti i ugroženih subjekata. Sredstva za ulaganje na tržišta u nastajanju potjecala su u određenoj mjeri i od japanskih banaka. Bank of Japan proteklih je godina (zbog deflacije devedesetih) držala kamatne stope na povijesno niskim razinama, pa su hedge-fondovi smatrali zaduživanje u jenima vrlo isplativim rješenjem.
Padom burzovnih indeksa u Brazilu, Rusiji, Kini i Indiji, fondovi su počeli zatvarati kredite u jenima, što je i uzrokovalo aprecijaciju jena prema dolaru i ostalim valutama. Japanski jen u pravilu aprecira kada carry-trade postaje manje atraktivan i prihvatljiv za investitore. Japanska eskontna kamatna stopa iznosi 0,5 posto i nalazi se 550 baznih bodova ispod australske, a također je niža za 325 baznih bodova od kamatne stope u eurozoni.
Ipak, bankarski sektor u Japanu nije toliko izložen problemima na tržištima u nastajanju. Puno veća opasnost prijeti europskim bankama koje su izložene u Rusiji i zemljama istočne Europe. Prema podacima Banke za međunarodna poravnanja, kreditni volumen europskih banaka u zemljama u razvoju iznosi 21 posto BDP-a Europske unije. Rusija ima velik udjel u toj aktivi, pa zajmodavci i investitori imaju razloga za zabrinutost zbog pada cijene barela nafte ispod 70 $.
Za usporedbu, kod američkih i japanskih banaka brojke se kreću na razini od 4 i 5 posto. Bivše i sadašnje tranzicijske zemlje nalaze se u simbiozi s europskim zajmodavcima i investitorima, a ona bi uskoro mogla biti prekinuta. Riskantne investicije u Mađarskoj i Poljskoj mogu imati koban utjecaj po tečaj zlota i forinte ako se investitori odluče na bijeg. U taj kontekst valja smjestiti i nastojanje MMF-a da Mađarskoj osigura dodatnu likvidnost, koja premašuje dopuštenu kvotu 10 puta.
Bretton-Woodski sustav kao rješenje?
Kriza se raspojasala i mogu se čuti poklici za novim Bretton-Woodsom kao globalnim rješenjem za problem sistemskog rizika. Međutim, stari Bretton-Woodski sustav prouzročio je dovoljno štete i nema potrebe za njegovim recikliranjem. Današnja kriza u velikoj je mjeri uzrokovana upravo tim sustavom koji počiva na debalansima poput kinesko-američkog odnosa.
Gomilanje dolarskih deviznih rezervi i njihovo ulaganje u američko tržište nekretnina (u Fannie Mae i Freddie Mac) kumovalo je zajedno s labavom monetarnom politikom nastanku mjehura na tržištu nekretnina. Svijetu je u ovom trenutku potreban povratak financijskoj regulaciji na nacionalnoj razini, koordinacija financijske regulacije na globalnoj razini i veći stupanj transparentnosti bankovnih transakcija.
Indeksi su vrludali u oba smjera, ali je ipak njihova silazna putanja zadavala ritam burzovnih kretanja. Prema podacima Thomson Financial Datastreama do 10. listopada "isparilo" je ukupno 10.900 milijardi američkih dolara burzovne vrijednosti.
Naravno da se jedan dio vrijednosnica više nikada neće popeti na prijašnje razine, ali treba biti oprezan kada se govori o "isparenom" iznosu jer je pozamašan iznos vrijednosnih papira samo promijenio vlasnika. Nadolazeći mjeseci riješit će i tu enigmu.
Hedge fondovi strmoglavili indekse
Pad glavnih burzovnih indeksa u proteklih nekoliko tjedana u medijima se uglavnom prikazivao kao rezultat sveopće panike i gubitka povjerenja u tržište kapitala. Međutim, u pozadini cijele priče stoji kauzalan proces s dva istaknuta faktora. Uzrok se naime nalazi u smanjenju stope adekvatnosti kapitala mnogih uglednih bankarskih kuća te se pojačava kroz sljedeća dva faktora.
Prvi faktor odnosi se na hedge fondove (naročito one u anglosaksonskom svijetu) i njihovu primoranost da reagiraju na margin-callove vjerovnika. Drugi faktor označava carry-trade kao učestalu praksu zadnjih nekoliko godina, a sve na temelju velikih razlika u eskontnim kamatnim stopama između dvije ili više zemalja. Krajnja odredišta oslobođene likvidnosti najčešće su bila tržišta u nastajanju.
Spomenuti fondovi poznati su po dereguliranom okružju u kojem provode svoje operacije, a to nije ni čudno ako se zna da mnogi od njih imaju sjedišta u offshore financijskim centrima poput Nizozemskih Antila, Gibraltara itd. U godinama koje su pratile bum na gotovo svim financijskim tržištima na valu "sekuritizacijske revolucije" mnogi hegde fondovi uzimali su zajmove u milijardskim iznosima sa svrhom ulaska u riskantne oklade.
Izvjestan broj fond menadžera bio je kvalificiran za procjenu rizika u koje se upuštaju, ali je bilo i suprotnih primjera. Ipak, pojavom potpuno neočekivanog trenda kao što je sve izraženije državno preuzimanje vodećih bankarskih institucija ili njihovo stavljanje pod mjere privremenog nadzora, sva dotadašnja pravila vezana uz procjenu rizika padaju u vodu.
Brojne svjetske vlade pronalaze opravdanje vlastitih intervencionističkih koraka u potpunom kaosu koji je zavladao nakon traljavog kriznog menadžmenta američke vlade u slučaju investicijske banke Lehman Brothers.
Kriza koja je počela u bankarskom sektoru proširila se na cjelokupan financijski sektor. Djelovanje poluge u obratnom smjeru nagriza bančin kapital te se kriza u kasnijem stadiju širi na cjelokupan financijski sektor i realnu ekonomiju.
Hedge fondovi ubrzali silaznu spiralu
Čak i dobro upravljani hedge fondovi u domeni regulatora postali su problem jer se znatan dio njih morao riješiti rizičnije aktive i restrukturirati portfelj. Prodaja vrijednosnih papira na padajućem tržištu samo je zaoštrila problem i još jedanput pokazala dosege Pigmalionova efekta. Silazna spirala zahvatila je brojne fondove i uzrokovala likvidaciju nekih.
Hedge fondovi koji su založili vlastitu imovinu u svrhu dobivanja zajmova za proširenje operacija bili su suočeni s margin-callovima jer su banke opravdano počele sumnjati u vrijednost pologa. U želji da sačuvaju željenu strukturu portfelja fondovi su trebali izabrati između zatvaranja margin-kredita ili prodaje ostalih vrijednosnih papira kako bi mogli izvršiti uplatu zbog margin-calla koji je nastupio.
Fondovi su također špekulirali s padom vrijednosti američkog dolara zbog činjenice da je labava monetarna politika SAD-a stvorila valutno tržište preplavljeno dolarom. Kada je takav slijed događaja izostao, neki su počeli kupovati dolariziranu imovinu s ciljem smanjenja očekivanog gubitka. Simultana aprecijacija dolara i takvo postupanje fondova imali su kao posljedicu daljnje povećanje vrijednosti američkog dolara.
Sve navedeno može se staviti u kontekst obrnutog djelovanja poluge i pokušaja smanjivanja gubitaka (minimax). Hedge fondovi još uvijek sudjeluju u likvidaciji svojih unosnih i visokorizičnih pozicija vezanih uz vrijednosne papire u zemljama u razvoju (osobito u zemljama BRIC-a). Time dolazimo i do drugog faktora koji je znatno utjecao na silaznu putanju burzovnih indeksa u proteklim tjednima.
Opasna tržišta u nastajanju
Lakomisleno financiranje riskantnih investicijskih pothvata na spomenutim tržištima imat će zasigurno vrlo negativne posljedice po neke vjerovnike. Tu ipak valja napraviti distinkciju između stupnja izloženosti i ugroženih subjekata. Sredstva za ulaganje na tržišta u nastajanju potjecala su u određenoj mjeri i od japanskih banaka. Bank of Japan proteklih je godina (zbog deflacije devedesetih) držala kamatne stope na povijesno niskim razinama, pa su hedge-fondovi smatrali zaduživanje u jenima vrlo isplativim rješenjem.
Padom burzovnih indeksa u Brazilu, Rusiji, Kini i Indiji, fondovi su počeli zatvarati kredite u jenima, što je i uzrokovalo aprecijaciju jena prema dolaru i ostalim valutama. Japanski jen u pravilu aprecira kada carry-trade postaje manje atraktivan i prihvatljiv za investitore. Japanska eskontna kamatna stopa iznosi 0,5 posto i nalazi se 550 baznih bodova ispod australske, a također je niža za 325 baznih bodova od kamatne stope u eurozoni.
Ipak, bankarski sektor u Japanu nije toliko izložen problemima na tržištima u nastajanju. Puno veća opasnost prijeti europskim bankama koje su izložene u Rusiji i zemljama istočne Europe. Prema podacima Banke za međunarodna poravnanja, kreditni volumen europskih banaka u zemljama u razvoju iznosi 21 posto BDP-a Europske unije. Rusija ima velik udjel u toj aktivi, pa zajmodavci i investitori imaju razloga za zabrinutost zbog pada cijene barela nafte ispod 70 $.
Za usporedbu, kod američkih i japanskih banaka brojke se kreću na razini od 4 i 5 posto. Bivše i sadašnje tranzicijske zemlje nalaze se u simbiozi s europskim zajmodavcima i investitorima, a ona bi uskoro mogla biti prekinuta. Riskantne investicije u Mađarskoj i Poljskoj mogu imati koban utjecaj po tečaj zlota i forinte ako se investitori odluče na bijeg. U taj kontekst valja smjestiti i nastojanje MMF-a da Mađarskoj osigura dodatnu likvidnost, koja premašuje dopuštenu kvotu 10 puta.
Bretton-Woodski sustav kao rješenje?
Kriza se raspojasala i mogu se čuti poklici za novim Bretton-Woodsom kao globalnim rješenjem za problem sistemskog rizika. Međutim, stari Bretton-Woodski sustav prouzročio je dovoljno štete i nema potrebe za njegovim recikliranjem. Današnja kriza u velikoj je mjeri uzrokovana upravo tim sustavom koji počiva na debalansima poput kinesko-američkog odnosa.
Gomilanje dolarskih deviznih rezervi i njihovo ulaganje u američko tržište nekretnina (u Fannie Mae i Freddie Mac) kumovalo je zajedno s labavom monetarnom politikom nastanku mjehura na tržištu nekretnina. Svijetu je u ovom trenutku potreban povratak financijskoj regulaciji na nacionalnoj razini, koordinacija financijske regulacije na globalnoj razini i veći stupanj transparentnosti bankovnih transakcija.
Izvor: business.hr
- 08.05.2024 Dioničarima HT-a dividenda od 1,53 eura po dionici
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street prošloga tjedna porastao, europs...
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta, ponaj...
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 08.05.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze pale, dolar ojačao
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: I ovaj tjedan prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 06.05.2024 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 10.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Croatia osiguranje u fokusu
- 10.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu na kraju tjedna, promet umanjen
- 10.05.2024 Kina i SAD zadržali cijene nafte iznad 84 dolara
- 10.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 10.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, Britanija izašla iz recesije
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 07.05.2024 UniCredit s većim prihodom i dobiti na početku godine
- 07.05.2024 ENNA Grupa: Uspješno posluju sve divizije
- 07.05.2024 Dobit njemačkog proizvođača čipova prepolovljena na početku godine
- 10.05.2024 OPEC signalizira tješnju suradnju sa skupinom nezavisnih proizvođača nafte
- 10.05.2024 Na kraju travnja u blokadi 209,3 tisuća građana
- 10.05.2024 Britanija izašla iz recesije
- 10.05.2024 Aktivno 60,9 posto registriranih poslovnih subjekata
- 10.05.2024 Baterije sve češći uzrok požara
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 10.05. 16:00 | 2795,97 | -9,43 |
-0,34 |
|
CROBEX10* | 10.05. 16:00 | 1687,98 | -11,40 |
-0,67 |
|
CROBEX10tr* | 10.05. 16:00 | 1862,55 | 7,24 |
0,39 |
|
ADRIAprime* | 10.05. 15:52 | 1915,76 | 7,78 |
0,41 |
|
CROBISTR* | 10.05. 16:31 | 174,1676 | -0,06 |
-0,04 |
|
CROBIS* | 10.05. 16:31 | 96,5465 | -0,04 |
-0,04 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
HT | 29,70 € |
-3,57% |
179.855,90 € |
ERNT | 203,00 € |
0,00% |
160.092,00 € |
HPB | 220,00 € |
-1,79% |
66.940,00 € |
RIVP | 4,99 € |
-0,60% |
62.675,86 € |
CROS2 | 1.300,00 € |
0,00% |
49.400,00 € |
KOEI | 264,00 € |
1,54% |
40.460,00 € |
ADPL | 13,30 € |
2,70% |
37.058,00 € |
MAIS | 44,60 € |
7,73% |
37.004,60 € |
DLKV | 2,38 € |
-3,25% |
26.722,40 € |
SPAN | 45,00 € |
1,12% |
23.595,10 € |
Redovni dionički promet: | 860.570,19 € |
Redovni obveznički promet: | 9.998,50 € |
Sveukupni promet: | 870.568,69 € |