- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 29.04.2024 HPB uvećao neto dobit za 33 posto
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 02.05.2024 ZSE INTRADAY: Promet skroman, Crobexi blago porasli
- 02.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu rezultati kompanija
- 02.05.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 02.05.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, indeksi nestabilni
- 02.05.2024 WALL STREET: Pad indeksa, kamate Feda ostaju nepromijenjene
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 02.05.2024 U 2023. ostvareno 47,86 mil eura ukupnih prihoda
- 02.05.2024 Kraš grupa uvećala prihode i neto dobit
- 02.05.2024 Lufthansa zbog štrajkova s većim gubitkom na početku godine
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 02.05.2024 Jaz u gospodarskom rastu SAD-a i Europe
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala i manjak radnika
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
DIREKTOR CEEP-AObjavljeno: 09.11.2015
I Bruxelles i Washington znaju da je važan krčki LNG
Podijeli sadržaj: | ||||
Zemljama poput Poljske ili Hrvatske još nedostaju infrastrukturne veze sa susjedima, ali i sa zapadnim dijelom kontinenta. Koridor sjever - jug to bi promijenio, a ojačao bi i transatlantsku suradnju
Udruga CEEP (Central Europe Energy Partners), neprofitno udruženje koje zastupa srednjoeuropske energetske interese te interese energetski intenzivnih industrija, a čiji je član i HEP, nedavno je u suradnji s konzultantskom kućom Roland Berger objavila izvješće o energetskom koridoru sjever - jug, jednom od glavnih prioriteta EU. Koridor se sastoji od infrastrukturalnih projekata iz sektora plina, električne energije i nafte, kojima se trebaju spojiti hrvatsko i srednjoeuropsko tržište te oba sa zapadnim dijelom kontinenta. Realizacija koridora ključni je uvjet daljnjeg integriranja zajedničkog prostora, a Hrvatska je ključna zemlja za njegovu realizaciju. U izvješću daju preporuke za njegovu realizaciju, osvrću se na financijske, regulatorne i političke aspekte. O tome, ali i o drugim aktivnostima CEEP-a razgovarali smo s direktorom Marcinom Bodijem, stručnjakom za regulatorna i infrastrukturna pitanja.
Europski politički kreatori svako malo raspravljaju o nekim velikim, ambicioznim planovima, ali mnogi od tih planova imaju male šanse postati stvarnost. Kako da koridor sjever - jug ne postane jedna od nerealiziranih ideja?
Ovih je dana energetska sigurnost na vrhu političke agende u Europi. Donositelji odluka spoznali su da su infrastrukturna ulaganja snažan pokretač rasta i konkurentnosti. Pozdravljamo tu odluku iako se ponekad mogu čuti planovi koji su više želje nego pravi odgovor na izazove s kojima se suočavamo. Zato u našoj analizi gledamo određene energetske projekte vezane uz prijenos koji čine koridor sjever - jug. Osvrnuli smo se na njihove tehničke i financijske karakteristike kako bismo olakšali razumijevanje financiranja i izvedbe kritičnih dijelova koridora. Plan koji predlažemo ambiciozan je, ali izvodljiv.
Koji su ključni i najkritičniji dijelovi koridora?
Što se tiče plina, koridor će uspostaviti mrežu cjevovoda i interkonektora iz Poljske i Litve, preko cijele Srednje Europe, prema Jadranskom moru. LNG postrojenje na Krku jedan je od ključeva uspjeha. U istoj regiji koridor će proširiti postojeće naftovode i uspostaviti novu vezu, omogućujući transport nafte preko Baltika i Jadranskog mora za svaku zemlju u Srednjoj Europi. Što se tiče elektroenergetskog sektora, koridor će produžiti visokonaponske dalekovode kako bi povezali energetske otoke baltičkih zemalja s ostatkom EU. Kada se ti projekti završe, napokon bismo mogli prevladati nasljeđe komunizma kada su uništeni pokušaji da se integrira infrastruktura između sovjetskih satelitskih država, kako bi se povećala njihova ovisnost o Moskvi. Četvrt stoljeća kasnije zemljama poput Poljske ili Hrvatske još uvijek nedostaju ne samo odgovarajuće infrastrukturne veze sa svojim susjedima, nego i sa zapadnim dijelom kontinenta. Koridor bi to promijenio.
No postoje veliki izazovi i u zakonskim, političkim i financijskim aspektima koje ste i sami spomenuli u izvješću.
Sva su tri aspekta, i financijski i zakonski i politički, ključna. Što se tiče financija, dali smo realnu sliku koja počiva na tržišnim mogućnostima, uz uključivanje privatnog sektora. Ipak, postoje projekti kritični za sigurnost opskrbe, ali imaju manje povoljan poslovni slučaj. Oni će sigurno zahtijevati podršku javnih proračuna. I nacionalni operateri i vlade trebaju poduzeti zajedničke napore kako bi svoje projekte uključili u Junckerov plan i došli do financiranja putem Europske investicijske banke. Realizacija ključnih projekata putem komercijalnog financiranja bit će izazov, ako ne i nemoguća. Samo s političkim odobrenjem moguć je pristup međunarodnim financijskim institucijama. Ipak, to se neće dogoditi bez dijaloga s nacionalnim regulatorima i donosiocima zakona s ciljem stvaranja povoljnoga regulatornog okruženja za koridor.
Spomenuli ste LNG terminal na Krku kao jedan od ključnih projekata. O njemu se razgovara već četvrt stoljeća, ali i dalje ima mnogo neriješenih pitanja. Konkurencija ne spava i LNG projekti u susjedstvu mogli bi preuzeti vodstvo ako Hrvatska ne ubrza sve procedure i postupke.
Doista, taj projekt jedan je od najzahtjevnijih. LNG trenutačno predstavlja samo oko 10 posto potrošnje plina u svijetu, ali taj udio ubrzano raste, što je posljedica širenja infrastrukture i otvaranja novih tržišta. To su tržišta poput Hrvatske, koja uvelike ovisi o uvozu energije. Činjenica da druge zemlje u regiji planiraju provesti slične projekte dokazuje da je to pravi put. Vjerujem da su hrvatski donositelji odluka potpuno svjesni toga.
Ako je tako važan, trebao je već biti na pola puta realizacije.
Nedavno je hrvatska vlada proglasila LNG na Krku strateškim projektom i to podržavamo. Nadam se da će to olakšati službene procedure vezane uza projekt i da rad na terminalu može početi iduće godine.
Američki izvoznici LNG-a spremni su pružiti znanje i iskustvo potrebne za gradnju LNG terminala u Krku. I interes CEEP-a je dovesti američki LNG u Europu. Treba li Hrvatska prihvatiti američku ponudu?
Postoje mnoge opcije na stolu, a što više opcija imate, jača je pregovaračka pozicija. Svaki veliki infrastrukturni projekt ima svoje karakteristike koje određuju konačnu financijsku strukturu. Sigurno da je suradnja s našim partnerima preko Atlantika na tom projektu pravi put. EU i SAD žele postići jaču sinergiju gospodarstava, a izvoz američkog LNG-a u Europu mogao biti još jedan stup suradnje. Terminal na Krku igra ključnu ulogu u tome. To je dobro poznato i Bruxellesu i Washingtonu i to treba iskoristiti. U CEEP-u na američke izvoznike LNG-a vidimo kao ključne u spuštanju cijena plina, od čega će koristi imati sve zemlje članice EU. Osim toga ako Europa ima više mogućnosti opskrbe, onda se pregovaračka pozicija dodatno pojačava. Da bismo to postigli, moramo zajedno raditi na europskoj energetskoj politici te razvijati infrastrukturu za dovršetak koridora sjever - jug.
Kada bi to moglo biti?
Vjerujemo da ključni dijelovi koridora trebaju i imaju šanse biti završeni do kraja ovog desetljeća. No trebali bi biti realizirani dio po dio, kao zasebni iako međusobno povezani projekti. To će omogućiti da se veći projekti temelje na razvoju ponude i potražnje. Bez koridora gubimo priliku za nižu cijenu energije i sigurnost opskrbe. Nema sumnje da svi ti ciljevi mogu znatno pridonijeti gospodarskom rastu u regiji.
A i većina investitora itekako važnim smatra stabilnu isporuku energije kad odlučuje o lokaciji svojih ulaganja.
Zato bi koridor mogao dati poticaj gospodarskom rastu i predstavlja važan doprinos rješavanju trenutačnih europskih makroekonomskih izazova. Nedavno smo vidjeli nekoliko europskih zemalja, većinom iz istočnog dijela kontinenta, kako se suočavaju s teškoćama zbog poremećaja u isporuci plina, što je utjecalo i na industriju kao velikoga plinskoga konzumenta. To se ne bi dogodilo na dobro uređenom unutrašnjem tržištu na koje ciljamo. I to je razlog zašto jedinstveno tržište treba biti prioritet za cijeli EU.
Osim koridora CEEP promiče mnoge teme. Zanimljiva su vaša razmišljanja o Transatlantskom sporazumu o trgovini i investicijama (TTIP-u), obnovljivim izvorima, politici zaštite okoliša, rafinerijama... Je li budućnost europskih rafinerija svijetla ili mračna?
Vidimo ozbiljne izazove. U razdoblju od 2008. do 2014. zatvoreno je 17 rafinerija u EU, što je rezultiralo smanjenjem kapaciteta za osam posto te gubitkom 10 tisuća izravnih i 40 tisuća neizravnih radnih mjesta. To definitivno nije dobra vijest za gospodarstvo EU. Također, štetno je za globalni okoliš jer je proizvodnja naftnih derivata u rafinerijama EU znatno manje ugljično intenzivna u usporedbi s ostatkom svijeta. Da bismo se suočili s tim izazovom, vjerujemo da rafinerijska industrija treba dobiti 100 posto CO₂ kvota do 2030., kako bi se mogla suočiti s konkurencijom iz područja u kojima se ne primjenjuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama.
Udruga CEEP (Central Europe Energy Partners), neprofitno udruženje koje zastupa srednjoeuropske energetske interese te interese energetski intenzivnih industrija, a čiji je član i HEP, nedavno je u suradnji s konzultantskom kućom Roland Berger objavila izvješće o energetskom koridoru sjever - jug, jednom od glavnih prioriteta EU. Koridor se sastoji od infrastrukturalnih projekata iz sektora plina, električne energije i nafte, kojima se trebaju spojiti hrvatsko i srednjoeuropsko tržište te oba sa zapadnim dijelom kontinenta. Realizacija koridora ključni je uvjet daljnjeg integriranja zajedničkog prostora, a Hrvatska je ključna zemlja za njegovu realizaciju. U izvješću daju preporuke za njegovu realizaciju, osvrću se na financijske, regulatorne i političke aspekte. O tome, ali i o drugim aktivnostima CEEP-a razgovarali smo s direktorom Marcinom Bodijem, stručnjakom za regulatorna i infrastrukturna pitanja.
Europski politički kreatori svako malo raspravljaju o nekim velikim, ambicioznim planovima, ali mnogi od tih planova imaju male šanse postati stvarnost. Kako da koridor sjever - jug ne postane jedna od nerealiziranih ideja?
Ovih je dana energetska sigurnost na vrhu političke agende u Europi. Donositelji odluka spoznali su da su infrastrukturna ulaganja snažan pokretač rasta i konkurentnosti. Pozdravljamo tu odluku iako se ponekad mogu čuti planovi koji su više želje nego pravi odgovor na izazove s kojima se suočavamo. Zato u našoj analizi gledamo određene energetske projekte vezane uz prijenos koji čine koridor sjever - jug. Osvrnuli smo se na njihove tehničke i financijske karakteristike kako bismo olakšali razumijevanje financiranja i izvedbe kritičnih dijelova koridora. Plan koji predlažemo ambiciozan je, ali izvodljiv.
Koji su ključni i najkritičniji dijelovi koridora?
Što se tiče plina, koridor će uspostaviti mrežu cjevovoda i interkonektora iz Poljske i Litve, preko cijele Srednje Europe, prema Jadranskom moru. LNG postrojenje na Krku jedan je od ključeva uspjeha. U istoj regiji koridor će proširiti postojeće naftovode i uspostaviti novu vezu, omogućujući transport nafte preko Baltika i Jadranskog mora za svaku zemlju u Srednjoj Europi. Što se tiče elektroenergetskog sektora, koridor će produžiti visokonaponske dalekovode kako bi povezali energetske otoke baltičkih zemalja s ostatkom EU. Kada se ti projekti završe, napokon bismo mogli prevladati nasljeđe komunizma kada su uništeni pokušaji da se integrira infrastruktura između sovjetskih satelitskih država, kako bi se povećala njihova ovisnost o Moskvi. Četvrt stoljeća kasnije zemljama poput Poljske ili Hrvatske još uvijek nedostaju ne samo odgovarajuće infrastrukturne veze sa svojim susjedima, nego i sa zapadnim dijelom kontinenta. Koridor bi to promijenio.
No postoje veliki izazovi i u zakonskim, političkim i financijskim aspektima koje ste i sami spomenuli u izvješću.
Sva su tri aspekta, i financijski i zakonski i politički, ključna. Što se tiče financija, dali smo realnu sliku koja počiva na tržišnim mogućnostima, uz uključivanje privatnog sektora. Ipak, postoje projekti kritični za sigurnost opskrbe, ali imaju manje povoljan poslovni slučaj. Oni će sigurno zahtijevati podršku javnih proračuna. I nacionalni operateri i vlade trebaju poduzeti zajedničke napore kako bi svoje projekte uključili u Junckerov plan i došli do financiranja putem Europske investicijske banke. Realizacija ključnih projekata putem komercijalnog financiranja bit će izazov, ako ne i nemoguća. Samo s političkim odobrenjem moguć je pristup međunarodnim financijskim institucijama. Ipak, to se neće dogoditi bez dijaloga s nacionalnim regulatorima i donosiocima zakona s ciljem stvaranja povoljnoga regulatornog okruženja za koridor.
Spomenuli ste LNG terminal na Krku kao jedan od ključnih projekata. O njemu se razgovara već četvrt stoljeća, ali i dalje ima mnogo neriješenih pitanja. Konkurencija ne spava i LNG projekti u susjedstvu mogli bi preuzeti vodstvo ako Hrvatska ne ubrza sve procedure i postupke.
Doista, taj projekt jedan je od najzahtjevnijih. LNG trenutačno predstavlja samo oko 10 posto potrošnje plina u svijetu, ali taj udio ubrzano raste, što je posljedica širenja infrastrukture i otvaranja novih tržišta. To su tržišta poput Hrvatske, koja uvelike ovisi o uvozu energije. Činjenica da druge zemlje u regiji planiraju provesti slične projekte dokazuje da je to pravi put. Vjerujem da su hrvatski donositelji odluka potpuno svjesni toga.
Ako je tako važan, trebao je već biti na pola puta realizacije.
Nedavno je hrvatska vlada proglasila LNG na Krku strateškim projektom i to podržavamo. Nadam se da će to olakšati službene procedure vezane uza projekt i da rad na terminalu može početi iduće godine.
Američki izvoznici LNG-a spremni su pružiti znanje i iskustvo potrebne za gradnju LNG terminala u Krku. I interes CEEP-a je dovesti američki LNG u Europu. Treba li Hrvatska prihvatiti američku ponudu?
Postoje mnoge opcije na stolu, a što više opcija imate, jača je pregovaračka pozicija. Svaki veliki infrastrukturni projekt ima svoje karakteristike koje određuju konačnu financijsku strukturu. Sigurno da je suradnja s našim partnerima preko Atlantika na tom projektu pravi put. EU i SAD žele postići jaču sinergiju gospodarstava, a izvoz američkog LNG-a u Europu mogao biti još jedan stup suradnje. Terminal na Krku igra ključnu ulogu u tome. To je dobro poznato i Bruxellesu i Washingtonu i to treba iskoristiti. U CEEP-u na američke izvoznike LNG-a vidimo kao ključne u spuštanju cijena plina, od čega će koristi imati sve zemlje članice EU. Osim toga ako Europa ima više mogućnosti opskrbe, onda se pregovaračka pozicija dodatno pojačava. Da bismo to postigli, moramo zajedno raditi na europskoj energetskoj politici te razvijati infrastrukturu za dovršetak koridora sjever - jug.
Kada bi to moglo biti?
Vjerujemo da ključni dijelovi koridora trebaju i imaju šanse biti završeni do kraja ovog desetljeća. No trebali bi biti realizirani dio po dio, kao zasebni iako međusobno povezani projekti. To će omogućiti da se veći projekti temelje na razvoju ponude i potražnje. Bez koridora gubimo priliku za nižu cijenu energije i sigurnost opskrbe. Nema sumnje da svi ti ciljevi mogu znatno pridonijeti gospodarskom rastu u regiji.
A i većina investitora itekako važnim smatra stabilnu isporuku energije kad odlučuje o lokaciji svojih ulaganja.
Zato bi koridor mogao dati poticaj gospodarskom rastu i predstavlja važan doprinos rješavanju trenutačnih europskih makroekonomskih izazova. Nedavno smo vidjeli nekoliko europskih zemalja, većinom iz istočnog dijela kontinenta, kako se suočavaju s teškoćama zbog poremećaja u isporuci plina, što je utjecalo i na industriju kao velikoga plinskoga konzumenta. To se ne bi dogodilo na dobro uređenom unutrašnjem tržištu na koje ciljamo. I to je razlog zašto jedinstveno tržište treba biti prioritet za cijeli EU.
Osim koridora CEEP promiče mnoge teme. Zanimljiva su vaša razmišljanja o Transatlantskom sporazumu o trgovini i investicijama (TTIP-u), obnovljivim izvorima, politici zaštite okoliša, rafinerijama... Je li budućnost europskih rafinerija svijetla ili mračna?
Vidimo ozbiljne izazove. U razdoblju od 2008. do 2014. zatvoreno je 17 rafinerija u EU, što je rezultiralo smanjenjem kapaciteta za osam posto te gubitkom 10 tisuća izravnih i 40 tisuća neizravnih radnih mjesta. To definitivno nije dobra vijest za gospodarstvo EU. Također, štetno je za globalni okoliš jer je proizvodnja naftnih derivata u rafinerijama EU znatno manje ugljično intenzivna u usporedbi s ostatkom svijeta. Da bismo se suočili s tim izazovom, vjerujemo da rafinerijska industrija treba dobiti 100 posto CO₂ kvota do 2030., kako bi se mogla suočiti s konkurencijom iz područja u kojima se ne primjenjuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama.
Izvor: liderpress.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 29.04.2024 HPB uvećao neto dobit za 33 posto
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 02.05.2024 ZSE INTRADAY: Promet skroman, Crobexi blago porasli
- 02.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu rezultati kompanija
- 02.05.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 02.05.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, indeksi nestabilni
- 02.05.2024 WALL STREET: Pad indeksa, kamate Feda ostaju nepromijenjene
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 02.05.2024 U 2023. ostvareno 47,86 mil eura ukupnih prihoda
- 02.05.2024 Kraš grupa uvećala prihode i neto dobit
- 02.05.2024 Lufthansa zbog štrajkova s većim gubitkom na početku godine
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 02.05.2024 Jaz u gospodarskom rastu SAD-a i Europe
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala i manjak radnika
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 02.05. 15:41 | 2812,76 | 6,47 |
0,23 |
|
CROBEX10* | 02.05. 15:41 | 1703,32 | 1,33 |
0,08 |
|
CROBEX10tr* | 02.05. 15:41 | 1859,59 | 1,44 |
0,08 |
|
ADRIAprime* | 02.05. 15:06 | 1891,92 | 2,97 |
0,16 |
|
CROBISTR* | 30.04. 16:31 | 174,1211 | -0,01 |
0,00 |
|
CROBIS* | 30.04. 16:31 | 96,5928 | -0,01 |
-0,01 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ERNT | 203,00 € |
-0,98% |
206.157,00 € |
ATPL | 52,60 € |
15,60% |
116.588,40 € |
HT | 30,60 € |
0,00% |
96.192,00 € |
MDKA | 7.200,00 € |
-2,70% |
64.550,00 € |
ATGR | 56,50 € |
1,80% |
64.059,00 € |
KODT2 | 1.530,00 € |
0,66% |
50.610,00 € |
SPAN | 42,60 € |
3,15% |
39.328,90 € |
KODT | 1.550,00 € |
0,65% |
37.130,00 € |
ZABA | 16,70 € |
-0,30% |
35.555,25 € |
LPLH | 31,60 € |
6,76% |
30.323,00 € |
Redovni dionički promet: | 933.778,58 € |
Redovni obveznički promet: | 162.503,14 € |
Sveukupni promet: | 1.544.281,72 € |