Kako se približava novo izdanje hrvatskih obveznica, i prvo koje će odraditi Boris Lalovac kao ministar financija, Poslovni dnevnik javlja da bi kamata na novi dug mogla iznositi oko četiri i pol posto.

Ranije se veličina novog duga najavljivala u rasponu između milijarde i milijarde i pol eura.

Ukoliko do datuma izdavanja povoljni uvjeti na tržištu nastali zahvaljujući politici Europske središnje banke i njezina guvernera Maria Draghija ne posustanu, bila bi to najmanja kuponska kamata u dosadašnjim izdanjima euroobveznica, piše Poslovni, još od nekoliko serija tzv. samuraj obveznica s početka prošlog desetljeća.

A glavni razlog povoljnijem zaduživanju je politika jeftinog novca ECB-a, zahvaljujući kojoj su kamate na primjerice njemačke desetogodišnje obveznice spuštene na samo 1,3 posto prinosa, ali hrvatska će premija rizika ostati znatno višom od usporedivih zemalja EU.

Zemljama poput naših regionalnih susjeda iz EU su prinosi na premije osiguranja od kreditnog rizika, tzv. credit default swapovi, prošli mjesec pali ili ostali slični kao u ožujku, dok naš i nakon korekcije strši. Naime, CDS za hrvatski petogodišnji dug i dalje je iznad 300 bodova, dok je kod Čeha, Slovaka i Poljaka čak ispod sto, dok je kod Slovenaca i Bugara ispod 150.

Prinos na desetogodišnji hrvatski dug trenutno se kreće oko 4,9 posto i u odnosu na referentne prinose, pišu u Poslovnom, implicira premiju rizika od oko 3,5 posto. Na euroobveznicama dospijeća 2018. godine, prinos je malo ispod tri posto, oko 2,5 postotnih bodova više od prinosa na njemački dug.