Kako je Marić izjavio novinarima uoči užeg kabineta Vlade, po tom pitanju nije bilo nikakvog "predomišljanja" jer "Vlada nikad nije rekla da će to stupiti na snagu s 1. siječnjem 2021. godine", već u njenom programu stoji da će se taj porezni oblik ukinuti u mandatu, pri čemu ne piše datum.

"Porez na promet nekretnina, porez na dodanu vrijednost i na hranu, to su sve mjere koje smo također stavili u program, ali nismo definirali kada, odnosno tijekom mandata", rekao je Marić.

Porez na promet nekretnina iznosi tri posto od tržišne vrijednosti nekretnine, taj porez je prihod gradova i općina, a kako su jučer pisali neki mediji, njegovo ukidanje je izazvalo pobunu gradova i općina, te naposljetku i odgodu.

No Marić to demantira, dodajući da u aktualnom krugu poreznih izmjena ukidanje tog poreza nije ni bilo originalno predviđeno.

Pojašnjava da će se s prvim danom iduće godine ići s izmjenama poreza na dohodak, to jest snižavanjem stopa s 24 na 20 posto, odnosno 36 posto na 30 posto, kao i snižavanja stope poreza na dobit, s 12 na 10 posto, za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna.

U kontekstu pravednije raspodjele poreznog tereta, a i bez obzira na sve dosadašnje porezne izmjene, Marić ističe da je Hrvatska i dalje na samom vrhu zemalja po udjelu prihoda od PDV-a u BDP-u.

Novinari su ministra pitali i o odgodi plaćanja leasinga, na što apeliraju i poslodavačke udruge, na što je Marić rekao da su to odnosi između privatnih i poslovnih subjekata, da "država tu ima na raspolaganju mogućnosti i jest ulazila u te odnose", no smatra i da tu ne treba zakonska regulativa. Sugerira da bi financijske institucije same, po uzoru i na Vladine ranije mjere, trebale poduzeti dodatne mjere kako bi olakšale položaj poduzetnika i građana.

Upitan i o eventualnoj daljnjoj prolongaciji moratorija na ovrhe, Marić je ponovio da je to odnos dužnika i vjerovnika, a da je država sa svoje strane bila produljila rok na još tri mjeseca.

"Moramo razmišljati i govoriti ne samo o pravima dužnika nego i o pravima vjerovnika. No vjerovnici, koji imaju te mogućnosti, da svakako slijede primjer onog što smo činili i mi kao država, da se po isteku tog roka omogući nekakva, ili obročna otplata ili neki drugi mehanizmi koji će olakšati da u nekom kratkom roku ne dođe do velikog pritiska", izjavio je Marić.