- 08.05.2024 Dioničarima HT-a dividenda od 1,53 eura po dionici
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street prošloga tjedna porastao, europs...
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta, ponaj...
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 08.05.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze pale, dolar ojačao
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: I ovaj tjedan prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 06.05.2024 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 10.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Croatia osiguranje u fokusu
- 10.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu na kraju tjedna, promet umanjen
- 10.05.2024 Kina i SAD zadržali cijene nafte iznad 84 dolara
- 10.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 10.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, Britanija izašla iz recesije
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 07.05.2024 UniCredit s većim prihodom i dobiti na početku godine
- 07.05.2024 ENNA Grupa: Uspješno posluju sve divizije
- 07.05.2024 Dobit njemačkog proizvođača čipova prepolovljena na početku godine
- 10.05.2024 OPEC signalizira tješnju suradnju sa skupinom nezavisnih proizvođača nafte
- 10.05.2024 Na kraju travnja u blokadi 209,3 tisuća građana
- 10.05.2024 Britanija izašla iz recesije
- 10.05.2024 Aktivno 60,9 posto registriranih poslovnih subjekata
- 10.05.2024 Baterije sve češći uzrok požara
EKONOMIJAObjavljeno: 07.10.2008
Treba li Europi plan spašavanja sličan američkom?
Podijeli sadržaj: | ||||
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izašao je prošlog tjedna kao prvi europski državnik s prijedlogom inačice američkog plana spašavanja financijskog sektora koji je izglasan u američkom Kongresu 3. listopada.
Sarkozy je naime pozvao ostale europske lidere na kriznu sjednicu u Pariz s ciljem da se ugroženim europskim financijskim subjektima odobri pomoć u iznosu 300 milijardi eura. Takav plan je na tragu izjave Josefa Ackermanna, predsjednika Deutsche Banka, kojom je pozvao europske čelnike na donošenje mjera za smirivanje financijske krize koja sve više zahvaća i europske financijske subjekte.
Prema izvorima iz francuskih diplomatskih krugova, Pariz je pozivao na stvaranje fonda posebnog karaktera koji bi bio predviđen za rješavanje problema vezanih uz likvidnost europskih banaka i osiguravateljskih društva. Prema prijedlogu bi 300 milijardi eura bilo namaknuto od strane država članica EU te bi svaka od njih sudjelovala u njegovom osnivanju sa 3 posto BDP-a. Takav prijedlog dočekan je baražnom vatrom njemačke strane koja ne želi ni pomisao na takav plan. Nakon njemačke reakcije francuska ministrica financija Christine Lagarde demantirala je takvu zamisao. Ipak, jedan od najutjecajnijih Francuza, izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn sugerira nužnost takvog slijeda događaja jer bi se u protivnom kriza prelila na europske zemlje.
Do sada su vlade europskih zemalja spašavale svaku banku pojedinačno, o čemu svjedoči i spašavanje banaka poput Bradford & Bingleyja, Dexije i Hypo Real Estatea. Lista ugroženih hipotekarnih banaka je sve duža. Kada je riječ o izloženosti europskih zemalja, Irska se nalazi u najnezavidnijoj situaciji budući da bi njezine obveze jamčenja uloga štediša i ostalih depozita zahtijevale 400 milijardi eura, što je jednako njezinom dvostrukom BDP-u.
Nijemci predvođeni kancelarkom Merkel odbijaju osnivanje fonda te se zalažu za striktniji nadzor financijskih tržišta. Argumenti protiv "padobrana" koji bi trebao ublažiti ateriranje isti su kao i oni protiv 700 milijardi dolara vrijednog paketa u SAD-u. Ističe se porast javnog duga bez izgleda za njegovim uklanjanjem u pristojnom vremenskom roku. Osim toga, reakcije FED-a u krizama sličnog tipa otvaraju nam uvid u pribjegavanje povećanom tiskanju novca, što se negativno odražavalo na stabilnost cijena i tečaj dolara.
Dakle, tržišna logika nalagala bi da je bankama potrebno dati samo ono najnužnije da ih se održi na životu i izbjegne svaki financijski plan velikog obujma kako bi se onemogućilo stvaranje negativnih poticaja. S druge strane, lomovi financijskih institucija i eventualni pokušaji njihova spašavanja prema pristašama takve intervencije mogli bi nadmašiti troškove jednog sveobuhvatnog plana. Međutim, takav plan mogao bi biti izrazito politički osjetljiv jer porezni obveznici uvijek zadnji podmiruju račun.
Postavlja se pitanje je li intervencija francuskog tipa potrebna na europskoj razini te ako je potrebna, u kojem obujmu i kakvog karaktera mora biti. Saniranju šteta koje bi mogle utjecati na realnu ekonomiju potrebno je odmah pristupiti. Postoje i druge mjere komplementarne osnivanju fonda.
Predsjednik EK Jose Manuel Barroso pohvalio je spremnost nekih europskih zemalja koje su se obvezale na jamčenje sigurnosti štednih i oročenih depozita, kako bi se spriječila navala na banke i time se na financijsku krizu ev. nadovezala i bankarska. Osim toga, Europska komisija želi uskladiti praksu jamčenja uloga u zemljama članicama. Zanimljivo je spomenuti da Njemačka jamči štedišama 20.000 eura, što odgovora propisanom minimumu na razini EU.
Za iznos povrh 20.000 eura banke i štedno-kreditne zadruge odgovaraju dobrovoljno. Zakonskom obvezom o kompenziranju gubitka do 20.000 eura Njemačka je dala jamstvo za 800-1200 milijardi eura ušteđevina i depozita. Takav način postupanja predstavlja jedan od mogućih načina stvaranja povjerenja. Premda je Irska kao prva zemlja koja je dala izjavu o čvrstim jamstva bila napadana sa svih strana zbog opasnog utjecaja takvog čina na njezin proračun, njezin primjer uskoro su slijedile Njemačka, Austrija, Švedska, Danska, Španjolska i Grčka. O kredibilitetu danih garancija ovisi i mogući odljev kapitala na račune banaka u inozemstvu, što je već slučaj s nekoliko britanskih banaka.
Nakon odjeka o jamstvu irske vlade lančana reakcija se proširila na ostale europske vlade, koje su u želji da uvjere vlasnike depozita u sigurnost njihovih depozita učinile isto. Gigantske garancije zasigurno ne znače rješavanje srži problema u financijskom sektoru, a jedini jasan signal odnosio bi se na jasne izjave o držanju situacije pod kontrolom. Giulio Tremonti, talijanski ministar financija, jasno ističe potrebu osnivanja fonda za spašavanje po uzoru na Resolution Trust Corporation kako bi se banke oslobodile loše aktive iz svojih bilanca i time ponovno zadobilo povjerenje u njihovo poslovanje od strane klijenata i drugih banaka. Ulaženjem u vlasničku strukturu banaka moglo bi se prema nekim ekspertima i zaraditi u budućnosti, ali to je u ovom trenutku vrlo neizvjesno.
Globalna financijska stabilnost predstavlja javno dobro, a ona su u svojoj suštini nedjeljiva i neisključiva. Ipak, povjerenje i stabilnost ne mogu se zadobiti samo osnivanjem takvog fonda nego u prvom redu prudencijalnim regulativnim mjerama. Bez obzira na njegovu eventualnu opravdanost na zaključenje plana ekvivalentnog američkom planu od 700 milijardi dolara ne može se ozbiljno računati jer postoje oštre nesuglasice između europskih država.
Španjolske banke bile su upozoravane i odvraćane od rizičnih vrijednosnih papira i loših zajmova, pa su iz tog razloga španjolski porezni obveznici vrlo antagonistički nastrojeni prema bilo kakvom planu spašavanja sredstvima iz njihova džepa. Nijemci s druge strane kao najveći neto platiše u proračun EU bježe od bilo kakvih dodatnih izdataka.
Čak i ako bi se članice EU dogovorile o planu spašavanja, ostalo bi pitanje kome povjeriti upravljanje prikupljenim sredstvima. U SAD-u su tu funkciju preuzeli akteri poput državne riznice, FDIC-a, Fannie Mae i Freddie Maca. S obzirom na to da EU nema federalnu strukturu, povjeravanje koordinacije i upravljanja fondom predstavljalo bi veliki politički izazov za koji EU, paralizirana irskim ishodom referenduma o Lisabonskom ugovoru, nije nimalo spremna.
Sarkozy je naime pozvao ostale europske lidere na kriznu sjednicu u Pariz s ciljem da se ugroženim europskim financijskim subjektima odobri pomoć u iznosu 300 milijardi eura. Takav plan je na tragu izjave Josefa Ackermanna, predsjednika Deutsche Banka, kojom je pozvao europske čelnike na donošenje mjera za smirivanje financijske krize koja sve više zahvaća i europske financijske subjekte.
Prema izvorima iz francuskih diplomatskih krugova, Pariz je pozivao na stvaranje fonda posebnog karaktera koji bi bio predviđen za rješavanje problema vezanih uz likvidnost europskih banaka i osiguravateljskih društva. Prema prijedlogu bi 300 milijardi eura bilo namaknuto od strane država članica EU te bi svaka od njih sudjelovala u njegovom osnivanju sa 3 posto BDP-a. Takav prijedlog dočekan je baražnom vatrom njemačke strane koja ne želi ni pomisao na takav plan. Nakon njemačke reakcije francuska ministrica financija Christine Lagarde demantirala je takvu zamisao. Ipak, jedan od najutjecajnijih Francuza, izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn sugerira nužnost takvog slijeda događaja jer bi se u protivnom kriza prelila na europske zemlje.
Do sada su vlade europskih zemalja spašavale svaku banku pojedinačno, o čemu svjedoči i spašavanje banaka poput Bradford & Bingleyja, Dexije i Hypo Real Estatea. Lista ugroženih hipotekarnih banaka je sve duža. Kada je riječ o izloženosti europskih zemalja, Irska se nalazi u najnezavidnijoj situaciji budući da bi njezine obveze jamčenja uloga štediša i ostalih depozita zahtijevale 400 milijardi eura, što je jednako njezinom dvostrukom BDP-u.
Nijemci predvođeni kancelarkom Merkel odbijaju osnivanje fonda te se zalažu za striktniji nadzor financijskih tržišta. Argumenti protiv "padobrana" koji bi trebao ublažiti ateriranje isti su kao i oni protiv 700 milijardi dolara vrijednog paketa u SAD-u. Ističe se porast javnog duga bez izgleda za njegovim uklanjanjem u pristojnom vremenskom roku. Osim toga, reakcije FED-a u krizama sličnog tipa otvaraju nam uvid u pribjegavanje povećanom tiskanju novca, što se negativno odražavalo na stabilnost cijena i tečaj dolara.
Dakle, tržišna logika nalagala bi da je bankama potrebno dati samo ono najnužnije da ih se održi na životu i izbjegne svaki financijski plan velikog obujma kako bi se onemogućilo stvaranje negativnih poticaja. S druge strane, lomovi financijskih institucija i eventualni pokušaji njihova spašavanja prema pristašama takve intervencije mogli bi nadmašiti troškove jednog sveobuhvatnog plana. Međutim, takav plan mogao bi biti izrazito politički osjetljiv jer porezni obveznici uvijek zadnji podmiruju račun.
Postavlja se pitanje je li intervencija francuskog tipa potrebna na europskoj razini te ako je potrebna, u kojem obujmu i kakvog karaktera mora biti. Saniranju šteta koje bi mogle utjecati na realnu ekonomiju potrebno je odmah pristupiti. Postoje i druge mjere komplementarne osnivanju fonda.
Predsjednik EK Jose Manuel Barroso pohvalio je spremnost nekih europskih zemalja koje su se obvezale na jamčenje sigurnosti štednih i oročenih depozita, kako bi se spriječila navala na banke i time se na financijsku krizu ev. nadovezala i bankarska. Osim toga, Europska komisija želi uskladiti praksu jamčenja uloga u zemljama članicama. Zanimljivo je spomenuti da Njemačka jamči štedišama 20.000 eura, što odgovora propisanom minimumu na razini EU.
Za iznos povrh 20.000 eura banke i štedno-kreditne zadruge odgovaraju dobrovoljno. Zakonskom obvezom o kompenziranju gubitka do 20.000 eura Njemačka je dala jamstvo za 800-1200 milijardi eura ušteđevina i depozita. Takav način postupanja predstavlja jedan od mogućih načina stvaranja povjerenja. Premda je Irska kao prva zemlja koja je dala izjavu o čvrstim jamstva bila napadana sa svih strana zbog opasnog utjecaja takvog čina na njezin proračun, njezin primjer uskoro su slijedile Njemačka, Austrija, Švedska, Danska, Španjolska i Grčka. O kredibilitetu danih garancija ovisi i mogući odljev kapitala na račune banaka u inozemstvu, što je već slučaj s nekoliko britanskih banaka.
Nakon odjeka o jamstvu irske vlade lančana reakcija se proširila na ostale europske vlade, koje su u želji da uvjere vlasnike depozita u sigurnost njihovih depozita učinile isto. Gigantske garancije zasigurno ne znače rješavanje srži problema u financijskom sektoru, a jedini jasan signal odnosio bi se na jasne izjave o držanju situacije pod kontrolom. Giulio Tremonti, talijanski ministar financija, jasno ističe potrebu osnivanja fonda za spašavanje po uzoru na Resolution Trust Corporation kako bi se banke oslobodile loše aktive iz svojih bilanca i time ponovno zadobilo povjerenje u njihovo poslovanje od strane klijenata i drugih banaka. Ulaženjem u vlasničku strukturu banaka moglo bi se prema nekim ekspertima i zaraditi u budućnosti, ali to je u ovom trenutku vrlo neizvjesno.
Globalna financijska stabilnost predstavlja javno dobro, a ona su u svojoj suštini nedjeljiva i neisključiva. Ipak, povjerenje i stabilnost ne mogu se zadobiti samo osnivanjem takvog fonda nego u prvom redu prudencijalnim regulativnim mjerama. Bez obzira na njegovu eventualnu opravdanost na zaključenje plana ekvivalentnog američkom planu od 700 milijardi dolara ne može se ozbiljno računati jer postoje oštre nesuglasice između europskih država.
Španjolske banke bile su upozoravane i odvraćane od rizičnih vrijednosnih papira i loših zajmova, pa su iz tog razloga španjolski porezni obveznici vrlo antagonistički nastrojeni prema bilo kakvom planu spašavanja sredstvima iz njihova džepa. Nijemci s druge strane kao najveći neto platiše u proračun EU bježe od bilo kakvih dodatnih izdataka.
Čak i ako bi se članice EU dogovorile o planu spašavanja, ostalo bi pitanje kome povjeriti upravljanje prikupljenim sredstvima. U SAD-u su tu funkciju preuzeli akteri poput državne riznice, FDIC-a, Fannie Mae i Freddie Maca. S obzirom na to da EU nema federalnu strukturu, povjeravanje koordinacije i upravljanja fondom predstavljalo bi veliki politički izazov za koji EU, paralizirana irskim ishodom referenduma o Lisabonskom ugovoru, nije nimalo spremna.
Izvor: business.hr
- 08.05.2024 Dioničarima HT-a dividenda od 1,53 eura po dionici
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street prošloga tjedna porastao, europs...
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta, ponaj...
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 08.05.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze pale, dolar ojačao
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: I ovaj tjedan prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 06.05.2024 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 10.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Croatia osiguranje u fokusu
- 10.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu na kraju tjedna, promet umanjen
- 10.05.2024 Kina i SAD zadržali cijene nafte iznad 84 dolara
- 10.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 10.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, Britanija izašla iz recesije
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 07.05.2024 UniCredit s većim prihodom i dobiti na početku godine
- 07.05.2024 ENNA Grupa: Uspješno posluju sve divizije
- 07.05.2024 Dobit njemačkog proizvođača čipova prepolovljena na početku godine
- 10.05.2024 OPEC signalizira tješnju suradnju sa skupinom nezavisnih proizvođača nafte
- 10.05.2024 Na kraju travnja u blokadi 209,3 tisuća građana
- 10.05.2024 Britanija izašla iz recesije
- 10.05.2024 Aktivno 60,9 posto registriranih poslovnih subjekata
- 10.05.2024 Baterije sve češći uzrok požara
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 10.05. 16:00 | 2795,97 | -9,43 |
-0,34 |
|
CROBEX10* | 10.05. 16:00 | 1687,98 | -11,40 |
-0,67 |
|
CROBEX10tr* | 10.05. 16:00 | 1862,55 | 7,24 |
0,39 |
|
ADRIAprime* | 10.05. 15:52 | 1915,76 | 7,78 |
0,41 |
|
CROBISTR* | 10.05. 16:31 | 174,1676 | -0,06 |
-0,04 |
|
CROBIS* | 10.05. 16:31 | 96,5465 | -0,04 |
-0,04 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
HT | 29,70 € |
-3,57% |
179.855,90 € |
ERNT | 203,00 € |
0,00% |
160.092,00 € |
HPB | 220,00 € |
-1,79% |
66.940,00 € |
RIVP | 4,99 € |
-0,60% |
62.675,86 € |
CROS2 | 1.300,00 € |
0,00% |
49.400,00 € |
KOEI | 264,00 € |
1,54% |
40.460,00 € |
ADPL | 13,30 € |
2,70% |
37.058,00 € |
MAIS | 44,60 € |
7,73% |
37.004,60 € |
DLKV | 2,38 € |
-3,25% |
26.722,40 € |
SPAN | 45,00 € |
1,12% |
23.595,10 € |
Redovni dionički promet: | 860.570,19 € |
Redovni obveznički promet: | 9.998,50 € |
Sveukupni promet: | 870.568,69 € |