Hrvatska radi privlačenja stranih radnika treba novu imigracijsku i integracijsku politiku i poticajne mjere za useljenike, istaknuto je u utorak na konferenciji o zapošljavanju stranih radnika održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Predsjednik HGK-a Luka Burilović je kazao kako je uvoz radne snage već duže vrijeme top tema u Hrvatskoj te kako se Hrvatska u potrazi za radnicima natječe s razvijenim zemljama zapadne Europe prema kojima je u zaostatku, jer one to rade duže i imaju više iskustva.

Sektori u kojima najviše nedostaje radnika, kako je naveo, su građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo, prerađivačka industrija, logistika i poljoprivreda.

Izvijestio je kako HGK s ministarstvom rada i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, pokreće projekt predstavljanja hrvatskog tržišta rada na potencijalnim tržištima radne snage. Cilj je izaći izvan granica i predstaviti se potencijalnim radnicima i kao zemlja koja nudi visoku kvalitetu života izvan radnih sati, kazao je Burilović.

Predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK Josip Zaher je rekao da se Hrvatska iz tradicionalne iseljeničke zemlje postupno mijenja u useljeničku, čemu je pridonijelo iseljavanje zadnjih godina i povećani rast gospodarstva.

Posebno ranjivi sektori s kroničnim nedostatkom radne snage su građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo, procesna industrija, a zadnju godinu je isplivala i trgovina s logistikom, kazao je.

Iznio je da je prošle godine izdano više od 124 tisuće radnih dozvola, a u prvih devet mjeseci ove godine 129 tisuća.

Uslijed nepovoljnih demografskih trendova i rastućih potreba gospodarstva, kako je kazao, u budućnosti se očekuje daljnji rast potražnje za radnom snagom.

Tradicionalni bazeni ispražnjeni

Uz to što raste broj izdanih dozvola, mijenja se i struktura stranih radnika - tradicionalni bazeni u regiji ispražnjeni su te se u potrazi za stranim radnicima sve više okrećemo dalekim azijskim zemljama, rekao je Zaher navodeći kako je to dovelo do rasta broja agencija za zapošljavanje, posredovanje i privremeno zapošljavanje, kojih je gotovo 600.

"Hrvatsku treba prezentirati kao atraktivnu destinaciju i donijeti novu imigracijsku strategiju s poticajnim mjerama za useljenike kao i integracijsku politiku. Agencije treba osnažiti i po potrebi dodatno regulirati njihov rad", rekao je Zaher.

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić je kazao kako se postupno liberaliziraju zakonska rješenja kako bi se pojednostavnio uvoz radne snage.

Tako se primjerice predložene izmjene Zakona o strancima odnose na produženje važenja dozvola za boravak i rad - opće produženje dozvole s jedne na tri godine, a radne dozvole za sezonce sa sadašnjih šest mjeseci na maksimalno devet mjeseci.

Izmjene predviđaju i olakšanu promjenu poslodavca u istom zanimanju nakon godine dana, priznavanje stručnog iskustva u IT sektoru kao visoke stručne kvalifikacije za potrebe izdavanja plave karte EU, koje bi provodilo povjerenstvo pri HGK itd.

Katić je rekao da izmjene Zakona o strancima uskoro idu u javnu raspravu, a donošenje se očekuju najkasnije u prvom kvartalu iduće godine.

Građevinarstvo nezamislivo bez stranih radnika

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš je istaknuo kako vlada pojačan interes stranih radnika za rad u Hrvatskoj.

Prosječna plaća u Hrvatskoj, prema zadnjim podacima, iznosi oko 1.140 eura neto i postajemo sve atraktivniji mnogim radnicima u svijetu, kazao je te dodao kako je i dalje fokus na graditeljstvu i turizmu.

Najavio je nastavak rada na administrativnom pojednostavljenju sustava.

"Danas ne bi bilo građevine bez stranih radnika", istaknuo je predsjednik Uprave GP-a Krk Sanjin Purić navodeći kako su nekada stranim radnicima smatrani radnici iz Bosne i Hercegovine, a danas su to radnici iz Indije, Nepala i Turske.

Radnik koji dolazi u Hrvatsku želi zaraditi, ne želi ostati dugoročno, ni kod nas ni u Njemačkoj i to je cijela priča, rekao je.

Integracija je, kako je kazao, relativno loša, jer se primjerice radnici iz Nepala ili Indije vrlo teško integriraju, nemaju za sada želju ostati u Hrvatskoj i dovesti obitelji.

Mora se raditi na tome da ih se pokuša privući i zadržati, kazao je.