ZAGREB - Je li najava da autoceste da u koncesiju jedini mogući potez vlasti koju je zapalo i vraćanje dugova prethodnika što stižu na naplatu, ili je riječ o lošoj odluci nesposobne Vlade koja rasprodaje državnu imovinu?
Dr. Gorana Marića, HDZ-ova saborskog zastupnika koji je najavu davanja autocesta u koncesiju nazvao "protunacionalnim činom", Slobodna Dalmacija je pitala na koji bi se način bankrot mogao izbjeći - ako već ne potezom koji najavljuje aktualna vlast?

- Osnovna je zadaća ekonomske politike svake vlade povećanje proizvodnje, smanjenje nezaposlenosti, stabilnost cijena. Sadašnji pokazatelji kažu da Vlada nema ekonomski model koji može ostvariti te rezultate. Tome najviše doprinosi pogrešna ekonomska politika koja je zbog povećanja poreznih stopa depresivno djelovala na ekonomsku aktivnost. Bez povećanja BDP-a, odnosno proizvodnje, ne može se osnažiti fiskalni kapacitet države, a ona vlada koja to ne može - ne može biti vlada. Oni su doveli do takve situacije, jer ako je 2011. rast BDP-a bio na nuli, a dalje je padao, ali je taj pad lani bio manji nego ove godine - to pokazuje da je Vlada svojom politikom suzbila ekonomsku aktivnost.

Sami su sebe doveli u bezizlaznu situaciju - sve su prihode bazirali na gospodarskom rastu, ali toga rasta nema - kaže Marić.

Na pitanje misli li da ovoj vlasti posao otežavaju i prijetnju bankrotom izazivaju i financijska opterećenja koja je za sobom ostavila HDZ-ova Vlada, dr. Marić kaže kako su sadašnji vladajući političari, "kad su došli na vlast, rekli da znaju sve što treba činiti, da imaju viziju i dobre namjere".
Linić loše planirao

- Znali su u kakvom smo stanju, kakva je bila nezaposlenost..., ali su počeli provoditi pogrešnu ekonomsku politiku. Najnegativnije na tu ekonomsku politiku djeluju predstečajne nagodbe kojima se izravno narušava tržišna konkurentnost, a gdje nje nema - nema ni proizvodnje - smatra Marić.

- Situaciju u kojoj se državnu imovinu mora staviti u službu javnog duga, odnosno autoceste dati u koncesiju, bilo bi moguće izbjeći da je ministar Linić imao početnu bilancu stanja - ističe ekonomist dr. Zoran Aralica.

- Ministar je trebao napraviti "clean start up". Kad bi, naime, stanje javnog duga poznavao činjenično, povećao bi sebi manevarski prostor za upravljanje takvim infrastrukturnim objektima. Ministar bi morao znati koji su mu generatori javnog duga - kaže dr. Aralica.

- Vjerujem da ovom najavom Vlada preispituje tržišne mogućnosti za takvu transakciju - kaže Hrvoje Stojić, ekonomski analitičar.

- Ako se pri tome preko javnog natječaja postigne cijena u području oko javno spominjane monetizacije, te ako se dobiveni novac iskoristi za smanjenje javnog duga, onda bi to bio potencijalno dobar potez. Smanjenje postojeće dužničke poluge, u kombinaciji s ubrzanjem nekih strukturnih reformi - mirovinske, zdravstvene i drugih - moglo bi amortizirati potencijalne pritiske na dugoročne kamatne stope i općenito premiju na rizik nakon Fed-ove najave usporavanja monetarnog stimulansa, i to u budućim operacijama (re)financiranja javnog duga, proračunskog deficita, pa i investicijama. Ne manje važno je da bi promjena u sustavu upravljanja autocestama mogla ubrzati restrukturiranje "Hrvatskih autocesta" kao jedne od više javnih tvrtki gdje su započeli ili tek trebaju početi procesi restrukturiranja - dodaje Stojić.