SAD
Većina vodećih burzovnih indeksa tijekom tjedna je porasla i dosegnula nove povijesne maksimume, potaknuta trećim uzastopnim smanjenjem kamatnih stopa od strane američke središnje banke (Fed). Najbolje je prošao indeks malih kompanija Russell 2000, koji je osjetljiviji na promjene kamatnih stopa, s rastom od 1,19%. Slijedio je Dow Jones Industrial Average s dobitkom od 1,05%. S&P MidCap 400 zabilježio je umjereniji rast, dok je S&P 500 u petak snažno pao i time poništio dobitke ostvarene ranije u tjednu. Fed je u srijedu zaključio svoju posljednju sjednicu u godini i, u skladu s očekivanjima tržišta, smanjio ciljani raspon kamatnih stopa za 25 baznih bodova na 3,50%-3,75%. Središnja banka također je najavila da će, prema potrebi, započeti s kupnjom kratkoročnih državnih obveznica kako bi dugoročno osigurala dovoljnu razinu likvidnosti u sustavu. Dodatne zabrinutosti vezane uz tržište rada pojavile su se nakon što je Ministarstvo rada objavilo da je broj novih zahtjeva za naknadu za nezaposlene u tjednu zaključno s 6. prosincem porastao na 236.000, što je povećanje od 44.000 u odnosu na revidirani podatak iz prethodnog tjedna i najviša razina od početka rujna. Suprotno tome, broj kontinuiranih zahtjeva pao je za 99.000 na 1,838 milijuna, što je najniža razina od sredine travnja. Podaci Zavoda za statistiku rada pokazali su da je broj otvorenih radnih mjesta u listopadu porastao na petomjesečni maksimum od 7,670 milijuna, u odnosu na 7,658 milijuna mjesec ranije. Broj otkaza povećao se na 1,854 milijuna s prethodnih 1,781 milijuna, dok je broj novozaposlenih pao na 5,149 milijuna s 5,367 milijuna. Stopa dobrovoljnih odlazaka s posla pala je na najnižu razinu od 2020. godine, što upućuje na smanjeno povjerenje radnika u mogućnost pronalaska novog zaposlenja. Na tržištu američkih državnih obveznica kretanja su bila očekivano neujednačena. Prinosi na kratkoročne obveznice uglavnom su pali, osobito nakon Fedovih objava u srijedu, dok su prinosi na dugoročne obveznice većinom završili tjedan na višim razinama. Također je zabilježeno da su visokoprinosne (high yield) obveznice pokazale određenu slabost uoči odluke Feda, pri čemu je veći dio trgovinske aktivnosti tijekom tjedna bio potaknut specifičnim vijestima vezanim uz kreditni rizik pojedinih izdavatelja.

Europa
STOXX 600 završio je tjedan s blagim padom. Kretanja na glavnim europskim burzama bila su neujednačena. Njemački DAX porastao je 0,66%, dok je talijanski FTSE MIB ojačao 0,19%. S druge strane, francuski CAC 40 zabilježio je pad od 0,57%, a britanski FTSE 100 oslabio je 0,19%. Članica Izvršnog odbora Europske centralne banke (ECB) Isabel Schnabel izjavila je za Bloomberg da je prilično zadovoljna tržišnim očekivanjima koja više naginju povećanju nego smanjenju kamatnih stopa, uz napomenu da bi svaka eventualna promjena politike ovisila o nadolazećim makroekonomskim pokazateljima. Schnabel je istaknula da su rizici za gospodarski rast i inflaciju usmjereni prema gore. Naknadno je predsjednica ECB-a Christine Lagarde na konferenciji Financial Timesa izjavila kako se europsko gospodarstvo pokazuje otpornim na trgovinske napetosti te se približava svom potencijalnom rastu, dodavši da bi ECB na sastanku u prosincu mogao revidirati projekcije rasta naviše. Isto tako, anketa Reutersa provedena među 96 ekonomista pokazala je da svi ispitanici očekuju kako će ECB ovaj tjedan zadržati depozitnu stopu nepromijenjenom, dok gotovo 75% predviđa da do kraja 2026. neće doći do promjene monetarne politike. Najnoviji makroekonomski podaci upućuju na to da neizvjesnost oko proračuna i više porezno opterećenje negativno utječu na gospodarski rast Ujedinjene Kraljevine i tržište nekretnina.

Japan i Kina
Japanska dionička tržišta zabilježila su tjedni rast, pri čemu je Nikkei porastao 0,68%, a širi TOPIX 1,82%. Jen je tjedan završio uglavnom stabilno oko razine od 155 JPY za američki dolar. Tržišta su gotovo u potpunosti uračunala mogućnost povećanja kamatne stope Banke Japana na sastanku 18. i 19. prosinca, što odražava jasniju komunikaciju središnje banke u nastojanju da izbjegne tržišne šokove poput onog iz srpnja 2024. Svi ekonomisti u Bloombergovoj anketi očekuju da će Banka Japana na svojoj posljednjoj sjednici 2025. povisiti referentnu stopu za 25 baznih bodova na 0,75%, nakon što ju je u siječnju podigla na 0,50%. Kineska dionička tržišta zabilježila su pad, budući da su ulagači realizirali dobit nakon snažnog rasta u prethodnim mjesecima. Glavni domaći indeks CSI 300 oslabio je 0,08%, dok je Shanghai Composite pao 0,34%. Na tržištu Hong Konga, referentni Hang Seng indeks smanjio se za 0,42%. Podaci o inflaciji za studeni ponovno su istaknuli izražene deflacijske pritiske u kineskom gospodarstvu. Indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao je na godišnjoj razini 0,7%, zadržavši se iznad nule drugi mjesec zaredom. Istodobno, proizvođačke cijene nastavile su pad, pri čemu je indeks proizvođačkih cijena (PPI) pao 2,2%, što predstavlja 38. uzastopni mjesec negativnih stopa. Temeljna inflacija, isključujući cijene hrane i energije, ostala je nepromijenjena na razini od 1,2%.

OTP Invest fondovi Kupi udjele u fondu