Štete u poljoprivredi uslijed elementarnih nepogoda procjenjuju se na 509,2 milijuna kuna, no još nisu dostupni konačni podaci o prijavljenim štetama, njihovu opsegu, broju oštećenika te šteti na kulturama, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na upit Hine o ovogodišnjim štetama zbog elementarnih nepogoda.

Prema raspoloživim podacima o iznosima štete u prvim priopćenjima iz Registra šteta od prirodnih nepogoda, prikupljenih temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, u 2021. godini do četvrtka, 22. srpnja, ukupne štete od prirodnih nepogoda u poljoprivredi, po procjenama iz prvih priopćenja, iznose 509,2 milijuna kuna, navode iz Ministarstva.

No, napominju da s obzirom na zakonom propisanu proceduru prikupljanja i obrade podataka o štetama, "u Registru šteta nisu dostupni konačni podaci o prijavljenim štetama, njihovu opsegu, broju oštećenika i konačnoj procjeni štete na kulturama".

Iz Ministarstva podsjećaju da je u državnom proračunu za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u svim sektorima osigurano 20 milijuna kuna, da poljoprivrednici mogu aplicirati na nekoliko podmjera i operacija iz Programa ruralnog razvoja, kao i da je Vlada već reagirala i u proračunu osigurala 20 milijuna kuna za pomoć poljoprivrednicima zbog poplave i tuče koje su u lipnju pogodiie Požeško-slavonsku županiju.

Temeljem zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, sredstva pomoći dodjeljuju se za štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana, ako je oštećeno više od 60 posto vrijednosti imovine i u slučaju da su unesene na propisan način i u zadanom roku u Registar šteta prema odredbama tog zakona, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Iznos novčane pomoći pritom ne može biti veći od pet posto iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika.

Iz Ministarstva nadalje podsjećaju da poljoprivrednici kojima su stradali višegodišnji nasadi mogu aplicirati na mjeru 5, tip operacije 5.2.1. "Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala" iz Programa ruralnog razvoja.

Kroz tu su mjeru, objašnjavaju, predviđena financijska sredstva za investicije povezane sa sanacijom poljoprivrednog zemljišta, građenje/ rekonstrukcija/opremanje poljoprivrednih gospodarskih objekata i pripadajuće infrastrukture za poljoprivrednu proizvodnju, popravak ili nabava novih/rabljenih poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju, nabavu osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja, kupnju i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja.

Osim toga, u sklopu podmjere M17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka" omogućena je dodjela namjenskih bespovratnih novčanih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova premije osiguranja za police osiguranja od prirodnih nepogoda u poljoprivredi.

Zatražena potpora putem te podmjere, kako navode, bilježi stalan rast od 2016. godine, kada je iznosila 31 milijun kuna. U 2020. godini traženi iznos potpore iznosio je 146,6 milijuna kuna, pri čemu je do sada poljoprivrednicima za osiguranje usjeva, životinja i biljaka isplaćeno više od 419 milijuna kuna potpora, podatci su Ministarstva.

Podsjećaju da je objavljen i četvrti natječaj za tu podmjeru, s predviđenim ukupnim iznosom potpore od 140 milijuna kuna.

Ističu i podmjeru 4.1.1 "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava", kojom su među ostalim prihvatljivim troškovima i oni za ulaganje u građenje različitih tipiziranih sustava zaštite od padalina te ulaganje u sustave navodnjavanja na gospodarstvu.

Klimatske promjene iza prirodnih nepogoda

S obzirom na znatne financijske štete koje je u lipnju zbog poplave i tuče pretrpjelo područje Požeško-slavonske županije, prema prvim procjenama u iznosu 31,8 milijuna kuna, s ciljem ublažavanja i uklanjanja posljedica, Ministarstvo poljoprivrede je u okviru državnog proračuna osiguralo pomoć u iznosu od 20 milijuna kuna za poljoprivrednike na području Požeško-slavonske županije, o čemu je Vlada donijela odluku 1. srpnja, dakle samo pet dana nakon posljednje prirodne nepogode koja je pogodila tu županiju, podsjećaju iz resora poljoprivrede.

"Problem šteta u poljoprivredi zbog prirodnih nepogoda posljedica je klimatskih promjena koje su zahvatile cijeli svijet te se i Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) Europske unije treba promijeniti u tom pravcu. Hrvatska je jedna od zemalja članica koje iniciraju i traže prilagodbu tržišnih alata u okviru ZPP kao odgovor na izvanredne situacije i poremećaje uslijed prirodnih nepogoda", istaknuli su iz Ministarstva u odgovoru na upit Hine.

Ovih je dana i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorila da su štete u poljoprivredi uzrokovane elementarnim nepogodama u Hrvatskoj od početka godine premašile 600 milijuna kuna, zbog čega se očekuje rast cijena i veliki financijski pritisak na poljoprivrednike.

Kazali su i kako klimatske promjene sve više utječu na sektor zbog čega su proizvođači zabrinuti te očekuju da EK ubrza mehanizme i alate kojima bi se mogla izdvojiti pomoć za ove proizvodnje, koje su pod snažnim udarom klimatskih promjena.