Rast hrvatskog gospodarstva će usporiti, ali i nadalje sa solidnim stopama rasta od 2,5 posto u ovoj i 2,3 posto u sljedećoj godini, uz istovremeno normaliziranje stope inflacije prema razinama ispod tri posto u sljedećoj godini, procjena je Grupe UniCredit objavljena u petak u sklopu najnovijeg Kvartalnog izvješća.

Kvartalno izvješće je redovna makroekonomska analiza gospodarskih i tržišnih izgleda za Srednju i Istočnu Europu (CEE), za koju analitičari Unicredita kažu da će i dalje biti jedna od najotpornijih europskih regija u pogledu gospodarskog rasta, pri čemu će domaća potražnja, ulaganja iz fondova EU-a i smanjenje energetskih rizika podupirati gospodarsku aktivnost, unatoč tome što vlade istodobno provode fiskalnu konsolidaciju i suočavaju se s inflacijskim pritiscima.

U većini zemalja srednje i istočne Europe očekuju rast BDP-a od dva do tri posto tijekom 2026. godine, ponajprije zahvaljujući snažnoj potrošnji kućanstava i većem korištenju sredstava iz EU-ovih fondova. Iako situacija na Bliskom istoku i dalje ostaje izvor neizvjesnosti, kažu, otvaranje Hormuškog tjesnaca smanjilo je jedan od najvećih negativnih rizika za gospodarske izglede regije, obzirom da je ublažilo zabrinutost oko mogućih poremećaja u opskrbi energentima i inflatornih pritisaka. "Istodobno se očekuje da će njemački fiskalni poticaji i povećana izdvajanja za obranu od 2027. godine dodatno potaknuti regionalni izvoz", napominju analitičari Grupe UniCredit, čija je članica i Zagrebačka banka (Zaba).

Srednja i Istočna Europa pokazuju iznimnu otpornost

"Srednja i Istočna Europa i dalje pokazuju iznimnu otpornost. Unatoč fiskalnoj prilagodbi, geopolitičkoj neizvjesnosti i strukturnim izazovima u prerađivačkoj industriji, domaća potražnja ostaje snažan pokretač gospodarskog rasta. Regija ulazi u fazu u kojoj će zemlje koje uspiju uskladiti fiskalnu konsolidaciju s ulaganjima i reformama usmjerenima na jačanje konkurentnosti biti u najboljoj poziciji za privlačenje kapitala i održavanje dugoročnog rasta. Također, snažnije korištenje sredstava iz fondova EU-a i poboljšanje vanjske potražnje trebali bi od 2027. godine poduprijeti šire ubrzanje gospodarskog rasta u regiji", izjavio je na medijskom briefingu Unicreditov viši makroekonomist za srednju i istočnu Europu Mauro Giorgio Marrano.

Zabin glavni ekonomist Hrvoje Dolenec, koji je sudjelovao u izradi izvješća, istaknuo je da je hrvatsko gospodarstvo u proteklih nekoliko godina bilo među najbrže rastućim gospodarstvima u Uniji, a razina njegove razvijenosti je dosegnula gotovo 80 posto prosjeka EU-a prema standardu kupovne moći.

Prema riječima Doleneca, rast je bio rezultat snažne domaće potražnje i investicijske aktivnosti, poticane i snažnim priljevom i povlačenjem EU-ovih fondova. "S obzirom na to da očekujemo da ti poticaji oslabe u ovoj i sljedećoj godini, a postupno porastu poticaji vanjske potražnje od 2027., rast hrvatskog gospodarstva će usporiti, ali i nadalje sa solidnim stopama rasta od 2,5 posto u ovoj i 2,3 posto u sljedećoj godini, uz istovremeno normaliziranje stope inflacije prema razinama ispod tri posto u sljedećoj godini", rekao je Dolenec u izjavi koja se prenosi u priopćenju.

Kada je riječ o ostalim zemljama srednje i istočne Europe, iako ukupna slika ostaje pozitivna, izvješće pokazuje značajne razlike. Poljska bi prema Unicreditu trebala ostati jedno od najuspješnijih gospodarstava, uz rast BDP-a od po tri posto u 2026. i 2027. godini, potaknut otpornom domaćom potražnjom. Nadalje, Bugarska bi u ovoj godini trebala ostvariti rast od 2,9 posto, dok se očekuje da bi Srbija trebala ubrzati rast na 2,9 posto u 2026. i 3,5 posto u 2027. godini.

Postupno poboljšanje izgleda za inflaciju

Očekuje se i postupni oporavak Mađarske, uz rast od 1,3 posto u 2026. te 2,5 posto u 2027., sukladno oporavku investicija. Rumunjska i Slovačka vjerojatno će kratkoročno ostvariti slabije rezultate, jer fiskalna konsolidacija opterećuje gospodarsku aktivnost, dok se za Rumunjsku prema izvješću ujedno predviđa rast BDP-a od 0,2 posto u 2026., prije oporavka na 2,3 posto u 2027. godini, navodi se u priopćenju.

Inflacija i dalje ostaje jedan od ključnih izazova regije, a u izvješću piše kako inflaciju podižu bazni učinci, povećanja poreza i šokovi cijena energije. Međutim, očekuje se da će niže cijene energije značajno poboljšati izglede, te se prema prognozira da će se do kraja 2027. godine inflacija vratiti unutar ciljnih raspona središnjih banaka u zemljama srednje i istočne Europe izvan europodručja.

"Postupno poboljšanje izgleda za inflaciju stvara povoljnije okruženje za financijska tržišta, valute i investicijske odluke. Iako će se ublažavanje monetarne politike razlikovati među zemljama, poduzeća i investitori trebali bi imati koristi od veće makroekonomske stabilnosti i pada inflacije u srednjem roku", izjavila je Unicreditova strateška analitičarka za valute država Srednje i Istočne Europe Eszter Gargyan.

Između ostalog, iz Unicredita kažu da se vlade diljem regije i dalje suočavaju s teškim zadatkom smanjenja proračunskih deficita uz istodobno održavanje potpore gospodarskom rastu. Očekuju da će visoka potrošnja na potpore za energiju i obranu zadržati fiskalne deficite na povišenim razinama tijekom 2026., prije nego što u godini kasnije započne postupna stabilizacija. Novi šokovi cijena energije ili slabiji gospodarski rast povećali bi rizik pritiska na kreditni rejting zemalja s višim proračunskim deficitima, napominju.

Postupno poboljšanje kupovne moći kućanstava

Kada je riječ o kućanstvima, iz Unicredita kažu da bi otporno tržište rada, pozitivan rast plaća i postupno usporavanje inflacije trebali postupno poboljšati kupovnu moć u većem dijelu regije. "Kako se inflacija bude približavala ciljevima središnjih banaka, a kamatne stope s vremenom počele padati, očekuje se i poboljšanje uvjeta financiranja stambenih i potrošačkih kredita, iako će se dinamika tih promjena znatno razlikovati među pojedinim zemljama", napisali su Unicreditovi analitičari.

Iz perspektive poduzeća, snažnija potrošnja kućanstava trebala bi nastaviti podupirati sektore povezane s maloprodajom, robom široke potrošnje i uslugama, dok se očekuje da će bolje korištenje sredstava iz fondova EU-a potaknuti infrastrukturne projekte i investicijsku aktivnost.

Proizvođači bi trebali imati koristi od jače njemačke potražnje, iako konkurentnost, restrukturiranje automobilske industrije i trajni nedostatak radne snage ostaju strukturni izazovi, napominju iz Unicredita.