Naime, Mario Draghi, čelnik Europske središnje banke, u utorak je najavio kako će odustati od novih dodatnih mjera u cilju ekspanzivne monetarne politike, a to je bilo dovoljno da tržišta kapitala takvu izjavu protumače kao najavu postupnog napuštanja politike radikalno "jeftinog novca".

Draghi je prije pet godina izrekao sada već povijesnu rečenicu da će učiniti "što god je potrebno" da održi stabilnost eura i europskoga gospodarstva, a njegova nekonvencionalna monetarna politika od tada je nailazila na niz kritika u njemačkim monetarnim krugovima.

Dvije grupe i teorije

Međutim, Draghi očito posjeduje dragocjen diplomatski dar koji se očitovao u pregovorima s najjačim euro-državama (Njemačka, Italija, Francuska, Nizozemska), jer su Francuska i Italija zagovarale ekspanzivnu, a Njemačka restriktivnu monetarnu politiku.

Nakon pet godina i ponovne pojave blage inflacije (nakon nekoliko godina deflacije, godišnjeg smanjenja cijena), uz koliko-toliko dobre gospodarske trendove, Draghi je u utorak samo blago najavio kako neće nastaviti jačati tu politiku, ali i to je bilo dovoljno da tržišta reagiraju isto poslijepodne smanjenjem cijena obveznica i jačanjem eura u odnosu na glavne svjetske valute.

Nakon izjava glavnog čelnika ESB-a kako je početak postupnog stezanja monetarne politike ESB-a možda i bliži nego što to tržišni sudionici trenutačno anticipiraju, prinos na njemački desetogodišnji Bund (državnu obveznicu) je, prema analizi RBA, u utorak porastao za 13 postotnih poena, do 0,37 posto prinosa.

U SAD-u je slabljenje dolara u odnosu na euro povuklo i cijene državnih obveznica prema nižim razinama. Uz to je i prinos na američke desetogodišnje obveznice porastao za sedam postotnih poena, na 2,20 posto.

Hrvatske euroobveznice dan su, pak, završile s blagim padom cijena, u prosjeku od 0,01 posto do 0,03 posto. Isti scenarij se nastavio i u srijedu, odnosno zabilježen je pad cijena i rast prinosa obveznica, te je euro došao na najveću razinu u zadnjih godinu dana, na 1,1388 dolara za jedan euro, odnosno skočio je za 1,49 posto.

Analitičari ističu kako investitori nisu očekivali takav Draghijev istup, a neki od njih, poput Mikea Bella, glavnog stratega za globalno tržište JP Morgana, smatraju kako će Europska središnja banka najaviti postupno smanjenje ekspanzivnih mjera u rujnu, a koje bi mogle stupiti na snagu u siječnju iduće godine.

Nakon Draghijeve izjave, u srijedu je i Janet Jellen, šefica američke središnje banke (FES), dodala "ulje na vatru" tržišta kapitala ustvrdivši kako je, po nekim mjerilima, cijena tržišne imovine (dionica i obveznica) visoka, što je utjecalo na pad cijena dionica na većini burzi.

Kada se tome doda i podatak da je Međunarodni monetarni fond korigirao na dolje prognozu gospodarskog rasta za Sjedinjene Američke države, tada je jasno kako ovaj tjedan donosi niz informacija koje bi mogle prisiliti investitore na trezniju evaluaciju svojih odluka.

Podsjetimo, središnje banke diljem svijeta su nakon svjetske krize 2008. jedna za drugom počele slijediti ekstra ekspanzivnu monetarnu politiku, koju je Japan provodio već 20 godina u nastojanju da oporavi gospodarstvo i potakne inflaciju (jer je vladala deflacija), a prva je s tom politikom prekinula američka središnja banka, nakon što se gospodarstvo jače pokrenulo, a nezaposlenost dosegnula povijesno niske razine. Sada se čini kako će i Europska središnja banka krenuti tim stopama, ali to ne znači da je riječ o trendovima koji se ne mogu promijeniti.

Naime, ako gospodarstvo u SAD-u i EU-u opet počne posustajati, a nezaposlenost se povećavati, tada će središnje banke FED i ESB, ako ne bude opasnosti od inflacije, opet krenuti u spašavanje ekonomije "tiskanjem novca".

Ako se, pak, zbilja obistini mogućnost promjene monetarne politike ESB-a od iduće godine, tada se u 2018. može očekivati stagnacija, a možda i blagi rast kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj.

Eto loše vijesti

Loša vijest glasi i da bi se kraj ere jeftinog novca mogao preliti i na cijene hrvatskih državnih obveznica, jer su prinosi na desetogodišnje obveznice na povijesnoj niskoj razini od 2,74 posto (cijene i prinosi državnih obveznica su obrnuto proporcionalni - veća cijena znači manji prinos).

Međutim, dobra vijest će to biti za štediše u bankama jer će se zaustaviti pad kamata na štednju, a možda se čak zabilježi i početak malog rasta pasivnih kamata. Takvi su ti završni računi, nekom omrkne, a nekom osvane.