Trgovina je jedna od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj. Zapošljava više od 220 tisuća radnika, oko 17 posto ukupno zaposlenih. Njen je udjel u ukupnom BDPu Hrvatske 10-ak posto. Prema podacima Državnog statističkog zavoda, prošlogodišnji je promet u hrvatskoj trgovini iznosio 251,28 milijardi kuna.

Trgovina se u krizi našla među najpogođenijim gospodarskim djalatnostima. Pad potrošnje dogodio se u svim segmentimaod trajnih dobara do prehrambenih proizvoda. Prema podacima agencije za istraživanje tržišta, kupovna je moć stanovnika Hrvatske prošle godine iznosila 4808 eura, a europski je prosjek 11.945 eura.U Hrvatskoj je sada gotovo milijun kvadrata prodajnog prostora u trgovačkim centrima, što je prosječno 200-tinjak kvadrata na 1000 stanovnika.

O neravnomjernosti sagrađenosti trgovačkih prostora govori podatak da je u Zagrebu prosjek 550 kvadrata na 1000 stanovnika.

Vlasnički problemi
Nakon nekoliko godina snažnog razvoja novih projekata trgovačkih centara, još 2009. godine smanjen je interes investitora za gradnju urbanih prodajnih centara u Hrvatskoj. Premda neki smatraju da je u Hrvatskoj dovoljno modernih trgovačkih prostora, statistika pokazuje da su oni uglavnom koncentrirani u Zagrebu.

Gradnjom četiriju velikih prodajnih centara u Zagrebu i okolici, West Gatea, Garden Malla, prodajnog centra Cascadei Arena centra te proširenjem City Centra one, moderni prodajni prostori u Zagrebu uvećani su za 197 tisuća kvadrata pa je u Zagrebu ukupno 384 tisuće kvadrata modernih prodajnih prostora.

Tome treba pridodati i osam tisuća kvadrata Cvjetnog.Na zagrebačko maloprodajno tržište s tim su centrima ušli novi međunarodni brendovi kao što su GAP, Humanic, C&A, Ann Christine, Douglas, Inditex, Stradivarius, Pull & Bear, Zara Dom, Massimo Dutti i H&M.Zagrebu, kako primjećuju analitičari tržišta nekretnina, nedostaje "high street" trgovina, prije svega zbog velikogbroja objekata u središtu grada s neriješenim vlasništvom i velikog broja objekata u državnom vlasništvu. To su ozbiljne zapreke za međunarodne trgovačke brendove koji su već prisutni u velikim trgovačkim centrima čijaposlovna logika zahtijeva širenje prodajnih prostora na "high street" lokacije, ali i za one trgovačkebrendove koji još nisu na tržištu. Domaći brendovi ne mogu plaćati visoke cijene najma u središtu Zagrebate su mnogi prisiljeni zatvoriti prodavaonice i preseliti se na manje skupe lokacije. To je prilika zameđunarodne brendove u potrazi za najboljim lokacijama za svoje trgovine. Maloprodajne prostore u trgovačkim centrima u Hrvatskoj većinom traže trgovci zdravstvenim proizvodima, preparatima za ljepotu, modnim brendovima i obućom.

Otvaranje Cvjetnog s brendovima kao što su H&M i Zara umnogome je pridonijelo kvaliteti "high street" ponude u glavnom gradu.

Atraktivne lokacije
Zagreb ima četiri glavne trgovačke zone: centar, zapad, istok i Novi Zagreb. Cijena najma u "high street" lokaciji u prosjeku je 75 eura za četvorni metar, a u prodajnim centrima prosjek je 21 euro. Trgovačka zona centar formira se oko Jelačićeva trga te u Ilici, Gundulićevoj i Frankopanskoj ulici.U centru trgovine uglavnom imaju međunarodni modni brendovi kao što su Lacosta, Nike, Adidas, Mango, Diesel, Intimissimi, Caliope, Terranova i Naf Naf te lokalni domaći trgovci, uglavnom trgovci obućom, i knjižare.

U središtu je Zagreba šest prodajnih galerija: Kaptol centar, Cascade, Branimir centar, Importanne Galleria, Importanne centar i najnoviji Cvjetni.Zapadni dio Zagreba,prije svega rubno naselje Jankomir, oko pet kilometara od središta grada, s dobrom prometnom povezanošću postao je popularna trgovačka zona. Ondje su jedan od najvećih zagrebačkih trgovačkih centara City Centar one, koji ima 500-tinjak tisuća kvadrata, King Cross i prodajni centri Bauhaus, Baumax, Pevec, Kika, Metro.Toj lokaciji gravitira i najveći hrvatski trgovački centar, otvoren 2009., West Gate u Zaprešiću, 23 km sjeverozapadno od središta Zagreba. U trgovačkoj zoni na istoku Zagreba, odnosno u njegovu istočnom predgrađu kojeje mješavina industrijskih objekata i naselja, prodajne su centre sagradili Billa, Metro i Kaufland.

Logističke teškoće
Tu je i trgovački centar Mandi, prvi zatvoreni trgovački centar u Zagrebu, koji sada čeka novog vlasnika i rekonstrukciju. U sjeveroistočnom dijelu Zagreba u Dubravi je 2009. godine otvoren prodajni centar Garden Mall.

U tijeku su građevinski radovi na City Centar one East koji će imati 50 tisuća kvadrata prodajnog prostora. Završetak gradnje predviđen je do kraja godine.Novi Zagreb kao gusto naseljeno područje također je posebna trgovačka zona u kojoj je prvo sagrađen trgovački centar Avenue Mall, a prošle godine otvoren je moderni prodajni objekt Arena Centar čija je prodajna površina 59 tisuća kvadrata.Toj zoni gravitira i budući trgovački centar Supernova, koji se gradi u naselju Buzin. Njegova će prodajna površina biti 75 tisuća kvadrata. Završetak se planira u idućoj godini.

Kako primjećuju analitičari, zapreka uspješnijemposlovanju velikih trgovačkih centara u Zagrebu i ostatku Hrvatske jest nedovoljno razvijena mreža opskrbe, prijesvega u regionalnim gradovima i drugim manjim gradovima.Snažan utjecajNagli pad prometa u trgovini u Hrvatskoj prouzročio je i pad najma trgovačkih prostora od 10 do 20 posto. Budući dase prodaja ne poboljšava, najam ima tendenciju snižavanja. Kriza je umnogome utjecala i na planove proširenja trgovačkih lanaca te izraženije zahtjeve za smanjenje najma. Najam na najboljim lokacijama pri tome je najmanje podložan lošem tržišnom utjecaju.Pad kupovne moći stanovništva znatno je pridonio nepopunjenosti prodajnih prostora u trgovačkim centrima i do20 posto.

Izazovno vrijeme
Proteklih 18 mjeseci na hrvatskom tržištu nekretnina bilo je puno izazova, ustvrdio je direktor zagrebačkog uredaKing Sturgea Jens J. Moller Madsen, dodavši kako su sudionici na tržištu svjedočili znatnom padu kupovne moćistanovništva prouzročenom Vladinim mjerama štednje, nesigurnošću u zadržavanju radnih mjesta i nedostatkomkreditiranja.

Građevinska aktivnost u 2009. bila je na vrlo niskoj razini jer je nekoliko domaćih developera u svjetlu loših gospodarskih aktivnosti izašlo s tržišta. Kriza je najviše pogodila stanogradnju, očekivanja developera i potencijalnih kupaca još su vrlo udaljena, što tržište stambenih prostora drži zaključano u niskoj likvidnosti.Štoviše, kao rezultat neizvjesnog ishoda gospodarskih kretanja, rizika vezanih uz poslovanje i pada profitabilnostiprojekata ispod razine isplativog, zabilježen je znatan pad u aktivnosti korisnika prostora u svim segmentimanekretnina.

No gospodarski oporavak do kojeg je u prvoj polovini 2010. došlo u većini gospodarstava razvijenih zapadnih zemaljamogao bi imati pozitivan utjecaj na povjerenje stranih investitora u Hrvatsku, smatra Moller Madsen, potkrepljujućito činjenicom da je, unatoč tome što je gospodarski oporavak još neizvjestan, ipak došlo do razvoja manjegbroja novih projekata, naročito u segmentu trgovačkih centara, kako u Zagrebu tako i u nekim manjim gradovima.Čak su i na tržištu skladišno-logističkih prostora također prisutni novi projekti.

Moller Madsen smatra da su oni odgovor na potražnju za novim suvremenim skladišnim objektima.

Na nekretninskom tržištu Hrvatske zbog manjka interesa međunarodnih ulagača, precijenjenog tržišta u usporedbi sostalim zemljama istočne Europe i dijelom zbog nedostatka financiranja velikih transakcija na investicijskom tržištuu 2009. nije ni bilo. Moller Madsen naglasio je kako je do naglog zaokreta došlo još u ljeto prošle godine, s povratkom likvidnosti kad su se investitori vratili na tržište.

"U 2010. godini u Hrvatskoj je zabilježen najveći obujam investicijskih transakcija stranih ulagača dosad. Iako seto vjerojatno neće ponoviti u 2011., zbog nedostatka ponude investicijskih nekretnina koje zadovoljavaju potrebeinstitucionalnih investitora, to je dobar pokazatelj da strani investitori nisu izgubili povjerenje u Hrvatsku, barem za nekretnine investicijske kvalitete i razumnih cijena", zaključio je Moller Madsen, dodavši kako se na temelju rasta aktivnosti na lokalnom tržištu nekretnina možemo nadati da je dno negativnog ciklusa iza nas i da nas očekuje postupan oporavak, iako vjerojatno spor.