Podizanje referentnih kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ESB) je očekivano i trenutno neće imati nikakav značajan učinak po hrvatske građane i gospodarstvo, poručili su u četvrtak guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Marko Primorac.

Izjavili su to nakon 16. sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, odgovarajući na pitanja novinara o podizanju kamatnih stopa ESB-a koje se očekuje na današnjem zasjedanju.

Guverner HNB-a Vujčić je izjavio da se za sada ne očekuje "nikakav značajan" učinak jer današnje podizanje kamatnih stopa koincidira s ulaskom Hrvatske u eurozonu.

Taj ulazak pak ima suprotan efekt, odnosno smanjuje troškove financiranja i kamatne stope, rekao je Vujčić, koji je podsjetio da će se bankama do prosinca smanjiti stopa obvezne pričuve te ukinuti obveza vezana za minimalno potrebna devizna potraživanja, čime će im se osloboditi 34,2 milijarde kuna i pet milijardi eura.

Stoga, to će bankama smanjiti troškove financiranja, pa već i one najavljuju da, bez obzira i na trenutni porast Euribora, neće povećavati kamatne stope, istaknuo je Vujčić.

No, ako se ciklus podizanja kamatnih stopa u eurozoni nastavi i u rujnu te listopadu, u jednom je trenutku moguće da se dogodi "prelijevanje na varijabilni dio, kroz porast Euribora".

"Međutim, on opet neće biti značajan u smislu troška za građane", izjavio je Vujčić.

Naime, po simulacijama HNB-a, podsjetio je Vujčić, pri porastu referentne kamatne stope za jedan postotni bod, trošak stambenog kredita godišnje bi u prosjeku porastao oko 1.800 kuna a gotovinskog oko 400 kuna.

Apostrofirao je da kamatne stope poduzećima u Hrvatskoj i dalje padaju i na povijesno su najnižim razinama, čemu doprinosi i činjenica ulaska u eurozonu.

"Da ne ulazimo sada u eurozonu, kamatne stope već bi sada bile znatno više", rekao je Vujčić, kao primjer navevši zemlje EU-a koje ne idu u eurozonu, poput Poljske, Mađarske, Češke i Rumunjske, gdje su kamatne stope "bitno više".

Primorac: Varijabilne kamatne stope pokušati promijeniti u fiksne

Primorac je rekao da je podizanje kamatnih stopa očekivano, pri čemu je apostrofirao da je u borbi protiv inflacije monetarna politika puno učinkovitija od fiskalne.

Uz standardne okolnosti, kada ne bi imali ovako pozitivne vijesti od rejting agencija i u poodmakloj fazi uvođenja eura, Primorac smatra da bi "kamatne stope bile još i veće".

Građanima i poduzećima je poručio da pokušaju u što većoj mjeri eliminirati postojeće rizike, pa ako imaju zaduženje s varijabilnim kamatnim stopama, ako je moguće, da ih fiksiraju.

Iako je podizanje kamatnih stopa učinkovito rješenje za borbu protiv inflacije, ono može utjecati i na smanjenje gospodarskog rasta, a postoje i bojazni da značajnije podizanje može voditi ka recesiji, napomenuo je Primorac, apostrofirajući važnost balansiranja i intenziteta primjene instrumenata u okvirima fiskalne i monetarne politike.

Primorac: "Zbijaju se šale" na račun preporuka Komisije

Europska komisija je u srijedu predstavila plan "štedi plin za sigurniju zimu", koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023.

Odgovarajući na pitanja novinara, Primorac je rekao da će se Hrvatska priključiti tom planu, pri čemu je apelirao i na medije za pomoć u komuniciranju tih poruka. Ustvrdio je da su se već sada po medijima počele "zbijati šale" na račun tih preporuka. No, nažalost, one su jedino učinkovito rješenje za smanjenje ovisnosti o ruskim energentima, a takve mjere uvode i druge razvijene zapadne zemlje, napomenuo je Primorac.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Zorić je istaknuo je da bi u ovom trenutku bilo neracionalno ne razmišljati o uštedama, no s druge strane bi još manje racionalno bilo ne razmišljati o tome kako održati gospodarstvo, što je primarni cilj.

"Ako gospodarstvo padne onda smo u još većem problemu", dodao je Zorić.

Sindikalist Vilim Ribić smatra da su te preporuke "trivijalne". "Naravno da moramo sada štedjeti i tu nema nikakve dvojbe", izjavio je Ribić, dodavši i da osobno već doma štedi energiju.

Kada je riječ o podizanju kamatnih stopa od strane ECB-a, pravo pitanje nije trebaju li već hoće li biti u "pravoj mjeri pogođene tako da daju učinke", rekao je sindikalni čelnik.