"Investicije su od svih komponenti hrvatskog gospodarstva najznačajnije, a to je područje u kojem smo u zadnje dvije-tri godine imali najslabije rezultate. Nakon ulaska u Europsku uniju mi bilježimo snažan rast izvoza, koji je bio zamašnjak oporavku hrvatskog gospodarstva. Sada imamo oporavak domaće potražnje, ali investicije, kako državne tako i privatne, su i dalje u 2017. i 2018. godini bile relativno niske", rekao je Vujčić u izjavi novinarima u Savudriji, gdje se održava sedmi susret guvernera regije.

Govoreći o tome kako podići razinu investicija u Hrvatskoj, Vujčić je istaknuo kako je važno raspravljati o tome što je potrebno učiniti da bi se poslovna klima odnosno investicijsko okružje promijenilo na način da dođe do povećanja investicija jer je to, smatra, "ključno za povećanje potencijalne stope rasta gospodarstva u budućnosti".

Upitan za komentar informacije da Državno odvjetništvo "češlja" dobavljače Agrokora zbog prikrivenog financiranja koncerna putem mjenica, Vujčić je istaknuo da središnja banka nadzire poslovanje banaka te kako je uočila nepravilnosti u poslovanju banaka i tu dokumentaciju predala DORH-u.

"HNB nadzire poslovanje banaka a ne poduzeća, ni Agrokora niti dobavljača. Mi smo uočili nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju banaka i protiv sedamnaest banaka smo vodili postupke. Svu tu dokumentaciju predali smo DORH-u. Mi znamo da oni to istražuju i oni će vas o tome izvijestiti", rekao je.

Na upit o kaznenoj prijavi koju je MOST podnio protiv njega i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u slučaju Agrokor, Vujčić je kratko odgovorio da je "podnoženje lažnih kaznenih prijava postao politički običaj u Hrvatskoj zbog čega mu je žao".

Guverner središnje banke je na upite što Vlada treba poduzeti po pitanju Uljanika - restrukturiranje ili stečaj tek rekao kako je to "nešto što Vlada mora odlučiti".

Odgovarajući na pitanje kakav će biti utjecaj Brexita na Hrvatsku, guverner središnje banke je ocijenio kako taj utjecaj ne bi trebao biti značajan jer mi imamo malu trgovinsku razmjenu s Velikom Britanijom.

"Turizam ne ovisi u velikoj mjeri o tome što se događa s funtom i koliko će Britanaca dolaziti u Hrvatsku. No, u nekom srednjem roku ipak bi se taj utjecaj mogao osjetiti zbog povezanosti naših poduzeća s drugim poduzećima primjerice u Njemačkoj koja značajno izvozi u Veliku Britaniju. Dakle, direktan utjecaj trgovine je mali, dok indirektan ipak postoji", naglasio je Vujčić.

Na upit je li odluka Europske središnje banke (ECB) da barem do kraja godine neće podizati kamatne stope odraz svojevrsnog nepovjerenja u značajniji rast europskog gospodarstva, Vujčić odgovara kako je to prvenstveno odgovor ECB-a na činjenicu da su se početkom godine pojavili podaci o usporavanju europskih gospodarstava te su revidirane prognoze rasta za eurozonu, prvenstveno neke važnije zemlje eurozone.

"Zbog toga je ECB signaliziralo da će se podizanje kamatnih stopa dogoditi kasnije nego što je bilo prije očekivano i da će ići s novom rundom osiguranja likvidnosti za banke. To je bilo očekivano. To je nešto što ovisi o podacima odnosno koliko će podaci biti bolji toliko će prije Europska središnja banka moći ići u normalizaciju monetarne politike odnosno dovođenja kamatnih stopa na nulu ili pozitivnu sferu. Koliko će ti podaci biti lošiji, toliko će to biti teže", rekao je.