Odustanak od antiinflacijskog paketa nije opcija, poručio je u ponedjeljak ministar financija Tomislav Ćorić, nakon sastanaka sa predstavnicima Hrvatske obrtničke komore i Udruge Glas poduzetnika, na kojima se razgovaralo o nedavno predloženom antiinflacijskom paketu mjera.

"Preispitivat ćemo sve mjere onoliko dugo dok ne budemo sigurni da u potpunosti idemo u pravom smjeru", rekao je Ćorić nakon sastanaka.

Dodao je kako smatra da su izmjene u poreznom sustavu, a posebice njihov financijski učinak, relativno male i to i kad se govori o oporezivanju paušalaca i kad je riječ o oporezivanju kratkoročnog najma u turizmu.

"Svi igrači na koje se promjene odnose neće značajnije biti time pogođeni. Je li tu moguće još dodatno promišljati određene međukorake, to je nešto o čemu je danas bilo riječi, no o tome ćemo kad dobro proanaliziramo prijedloge koje su došli od strane HOK-a, odnosno Udruge Glas poduzetnika", rekao je Ćorić.

"Odustanak od antiinflacijskog paketa nije opcija, jer taj paket ima za cilj smanjiti stopu inflacije do polovice sljedeće godine na razinama koje želimo u RH", naglasio je ministar.

Istaknuo je da to iziskuje da određeni segmenti agregatne potražnje, dakle potrošnje u državi, moraju biti nešto manji, što je, smatra, jasno svima onima koji nešto znaju o ekonomiji ili se njom bave, iako razumije da oni na koje se mjere potencijalno odnose nisu najsretniji.

"Međutim, ostanak u istim tračnicama nosi opasnost od daljnje inflacije, a to je ono što ne želimo", kazao je Ćorić.

Rekao je i da se Ministarstvo financija hvata u koštac s inflacijom, te da očekuju razumijevanje za postizanje zajedničkog cilja cijele ekonomije - i države i privatnog sektora i umirovljenika, studenata, odnosno svih skupina u Hrvatskoj.

Kazao je da nije postavljen rok za idući sastanak s predstavnicima HOK-a i UGP-a, dodavši kako u narednim tjednima njegovo ministarstvo namjerava legislativno doraditi prijedloge, te da će se onda interno raspravljati o konkretnim brojkama.

Ponovio je da svako zadiranje u porezni sustav izaziva otpor i negodovanje, ali je istaknuo da s druge strane postoje dijelovi hrvatske ekonomije u kojima su stvorene anomalije koje je potrebno adresirati.

"One se vide u turizmu i jednim dijelom i kod obrtništva", naveo je Ćorić.

Vjeruje da su i HOK i Udruga Glas poduzetnika tijekom sastanaka s njim imali priliku podrobnije čuti objašnjenja predstavnika Ministarstva financija i Porezne uprave o planiranim zahvatima.

Ponovio je da je paušal u turizmu u Hrvatskoj sada znatno povoljnije oporezivan i tretiran nego u bilo kojoj zemlji Mediterana, dok je obrtništvo u ovom trenutku vrlo favorabilno oporezivano.

Izmjene predložene u okviru antiinflacijskog paketa stoga ciljaju na smanjenje razlika u tretmanu kratkoročnog najma u odnosu na dugoročni najam, odnosno obrtništva u odnosu na ostale vidove rada.

"Nikako da s izjednače jer će i nakon ovih promjena paušalno odnosno oporezivanje kratkoročnog najma u Hrvatskoj biti znatno povoljnije od dugoročnog najma, a isto tako obrtništvo putem paušala također znatno povoljnije nego što je slučaj sa nekim drugim vidovima djelatnosti", zaključio je Ćorić.

Predsjednik UGP-A Bruno Samardžić kazao je nakon sastanka s Ćorićem da nisu pronašli konačno rješenje, ali i da se nada kako će se ono pronaći u budućnosti.

"Glavni predmet o kojem smo pričali na sastanku je da ovakvo oporezivanje primarno pogađa one s najmanjim prihodima, da se povećava paušalna svota svima po krevetu. Mi smo govorili da je takvo povećanje nepravedno i naglasili smo da je to prihod jedinica lokalne samouprave. Ne vidimo smisao da država na silu tjera JLS da povećaju porezne stope, ako je to njihov prihod. I sada imaju način, u prvoj zoni indeksa turističke razvijenosti od 100 do 300 eura, znači diže se na 150, ali i sada može biti 300", kazao je Samardžić.

Dodao je da lokalna samouprava može i sada donijeti veći porez, ako to želi, zbog čega ne vidi nikakvu potrebu da centralna vlast jedinicama lokalne samouprave nameće veće stope poreza.

Predstavnici Ministarstva financija su, kazao je, tijekom razgovora s njima naglasili da se radi o pravednosti, o interesu šire društvene zajednice, ali Samardžić se pita o kojoj se široj zajednici govori, ako se političari i stanovništvo određenog turističkog mjesta slažu da je porezna stopa primjerena.

Otkrio je i da im je ministar rekao da svaki euro koji se makne iz gospodarstva hladi gospodarstvo i cijene.

"Ali tko je najveći potrošač u Hrvatskoj? Sama država. Zašto bi mi rezali, a zašto ne bi državna potrošnja? Ne može se samo udarati na nas i mijenjati nam uvjete poslovanja tako da nekim ljudima to bude neisplativo, umjesto da država sama smanji apetite i potrošnju", istaknuo je Samardžić.

Kristina Bakula, govoreći u ime paušalnih obrtnika, rekla je kako su htjeli ukazati predstavnicima ministarstva da ljudi koji odabiru paušalne obrte biraju ih radi razvoja poslovanja.

"Svi koji su u višim razredima imaju cilj razvijati poslovanje u ozbiljnije oblike i takav udar na one koji zarađuju i privređuju, trenutno u ovim inflacijskim okolnostima koje pogađaju sve, nije dopustiv i nije realan, posebice ne preko noći. S druge strane htjeli smo pokazati da su obrtnici i poduzetnici ti koji pune proračun i stvaraju dodatnu vrijednost i da nije pametno da Vlada reže granu na kojoj sjedi, odnosno granu koja puni državni proračun. Takvim udarom će potaknuti i paušalne obrtnike, određeni broj njih, na zatvaranje, a određeni broj na odlazak u sivu zonu, čime neće doći do željenog cilja od 60 milijuna eura godišnje koje žele ostvariti ovakvom vrstom nameta", zaključila je Bakula.