Posebni savjetnik predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić oštro je u subotu komentirao Vladin antiinflacijski paket, ustvrdivši da je zapravo riječ o "akciji spašavanja proračuna", a da je "tragikomično" to što bi mjere mogle polučiti i kontraefekt, to jest povećati inflaciju.

"Ovo nije antiinflacijski paket. Ovo je zapravo akcija spašavanja proračuna. Ovo je, rekao bih, kombinacija panike i naravno onog dobrog starog upravljanja dojmom", izjavio je Mačkić na marginama HNB-ove 32. međunarodne ekonomske konferencije u Dubrovniku.

Naime, Vlada je paket mjera predstavila na sjednici u četvrtak, a porezne mjere, koje će stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine, uključuju oporezivanje prekomjernih bruto marži, izmjene oporezivanja paušalnog obrta te paušala koji plaćaju pružatelji usluga kratkoročnog najma, kao i ukidanje oporezivanja mirovina.

Mačkić je rekao da se na prvoj godini fakulteta uči da promjena politike vodi i promjeni ponašanja, stoga smatra i da će najavljeno povećanje poreza paušalnim obrtnicima i iznajmljivačima dovesti do toga da će ih dio to "prevaliti" u više cijene.

"Ako će se to napraviti, a vi to nazovete antiinflacijskim paketom, onda ću se sjetiti jednog preminulog nogometnog trenera i reći da ako to smanji inflaciju, ja ću pojesti svoju diplomu. To je doslovno tragikomično", poručio je Mačkić.

Upitan o očekivanjima daljnjeg kretanja inflacije, Mačkić je rekao da postoje i naznake da će "lagano usporavati", no i kazao "da ovo igranje", koje zaista nije usmjereno na njeno snižavanje, zapravo može izazvati i kontraefekt. "To je ta tragikomičnost", ocijenio je.

Složio se s novinarkom da potencijalni kontraefekt predstavlja povećanje godišnjeg paušala na dio kreveta u turizmu, a koje je najavljeno i nakon apela Vlade da se marže u turizmu trebaju sniziti od 10 do 20 posto.

Prema Mačkićevim riječima, struktura hrvatske turističke ponude nije oslonjena na velike hotelske kuće već je "zimmer frei", pa tako u onim segmentima gdje će doći do rasta paušala za očekivati je da će se konačna cijena "preliti" na domaće i strane turiste.

No, s druge strane, Mačkić smatra da ove godine hrvatskom turizmu u prilog idu necjenovni efekti konkurentnosti, s obzirom na ratne sukobe svijetu i geopolitičke nestabilnosti, pa bi tako sigurnost i blizina glavnih emitivnih tržišta trebali dovesti do toga da velik dio turista opet dođe u Hrvatsku. Drugo je, pak, pitanje koliko će oni trošiti, napomenuo je.

Istaknuo je i da je Hrvatska zapravo među "top 5" zemalja svijeta prema udjelu turizma u BDP-u, a društvo su joj Fidži, Makao, Aruba i Bahami. Turizam je najvažnija gospodarska grana hrvatskog gospodarstva, stoga treba biti oprezan kako se postavlja prema njemu, zaključio je.