Nakon četiri godine na Zavodu za zapošljavanje, šanse za zapošljavanje bile su jako male. Nije se obeshrabrila! Odlučila je spojiti svoje dvije ljubavi, onu prema pčelama i onu prema kozmetici i pokrenula vlastiti biznis.

Nakon što je godinama bila bez posla, 36-godišnjakinja je hrabro napravila preokret. Odlučila je spojiti svoje dvije ljubavi, onu prema pčelama i onu prema kozmetici, te se upustila u proizvodnju krema na bazi meda. Danas ima stranog kupca za patent vezan uz svoje proizvode.

"Nakon četiri godine na Zavodu za zapošljavanje, iskreno su mi priznali da su mi šanse za zapošljavanje mizerne. Radila bih i kao prodavačica u pet centru za džeparac od 1.800 kuna, no ni tu me nisu htjeli: doprinosi koje po zakonu moraju plaćati za visoku stručnu spremu premašuju tri tisuće kuna", počinje svoju priču Gordana Hegić, magistrica agronomije, koja je upravo na doktorskom studiju, piše Večernji list, a prenosi Net.hr.

Godinama je volontirala na Katedri za pčelarstvo Agronomskog fakulteta, a onda je hrabro napravila preokret. Odlučila je spojiti svoje dvije ljubavi, onu prema pčelama i onu prema kozmetici, te se upustila u proizvodnju krema na bazi meda. Od HZZ-a je tražila i dobila potporu od 36.203 kune, što je najviši mogući iznos, namijenjen diplomiranim inženjerima. To nije pokrilo sve troškove, ali joj je 2010. omogućilo pokretanje tvrtke Apiaromaterapija Biorad.

U asortimanu ima tri kreme - od propolisa, zlatna protiv bolova i krema na bazi mentola - a nakon nagrade za inovaciju, ima i stranog kupca za patent vezan uz proizvode, koje je registrirala kao intelektualno vlasništvo. 36-godišnja poduzetnica odlučila je da neće ići linijom manjeg otpora, nego će sama stvarati tržište.

Glavna prepreka: visoke trgovačke marže

U poslovanju nailazi na brojne probleme, a najviše joj smetaju viske marže od 30 do 40 posto koje na njene proizvode zaračunavaju trgovci, pa ih uz PDV kupac plaća i 60-ak posto skuplje od cijene po kojoj ih ona prodaje.

Sljedeći je korak pokušaj plasmana krema u wellness centre u domaćim toplicama i hotelima. Besmisleno je, smatra, da se ondje koriste uvozne soli, eterična ulja i kreme, uz autohtone domaće proizvođače.

Mlada poduzetnica tražila je i dobila i nove potpore: od Razvojne agencije Zagreb za inovatore te od Grada Zagreba za tradicijske i deficitarne proizvode i obrte. Zadovoljno zaključuje da je njen biznis napokon krenuo kako treba.