- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na doma...
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica um...
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic naj...
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milija...
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 30.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz solidan promet
- 30.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli, u fokusu poslovni rezultati kompanija
- 30.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu inflacija
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 30.04.2024 Erste banka uvećala neto dobit za 9,4 posto
- 30.04.2024 Kvartalna neto dobit Podravke 23,5 milijuna eura
- 30.04.2024 Više cijene pomogle Carlsbergu na početku godine
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 30.04.2024 Janaf u prvom tromjesečju poslovao s 13 milijuna eura neto dobiti
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- 30.04.2024 Inflacija u travnju pala na 3,7 posto
- 30.04.2024 Nova kreditna linija od 250 mln eura za energetsku učinkovitost poduzeća
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u SAD-u
FISKALNA POLITIKAObjavljeno: 12.06.2023
Lindner traži stroža fiskalna pravila u EU-u
Podijeli sadržaj: | ||||
"Prijedlog Europske komisije mora biti poboljšan jer nema jamstava ćemo vidjeti smanjenje duga i deficita na realan i pouzdan način", rekao je Lindner u intervjuu za Europsku redakciju (ENR), zajednički projekt 20-tak europskih novinskih agencija u kojem sudeluje i Hina.
Lindner kaže da je Komisijin prijedlog potrebno dopuniti tako da se uvede pravilo da rashodi rastu sporije od potencijalnog rasta i da se javni dug u zemljama u kojima je on iznad 60 posto BDP-a mora smanjivati najmanje 1 posto godišnje.
Reforma fiskalnih pravila jedna je od vrućih tema koja bi mogla dominirati raspravama u EU-u u drugoj polovici ove godine između onih koji inzistiraju na većoj fiskalnoj disciplini poput Njemačke ili Nizemske i visokozaduženih zemalja koje se pribojavaju da bi brže razduživanje moglo ugroziti njihov gospodarski rast, što bi dodatno oteželo smanjivanje duga. Nova pravila trebalo bi dogovoriti do kraja ove godine dokad je na snazi klauzula o odstupanju od pravila Pakta o stabilnosti i rastu koji propisuje da omjer javnog duga ne smije biti iznad 60 posto BDP-a, a proračunski deficit iznad tri posto BDP-a. Stroga pravila Unije o dugu i deficitu, poznata kao Pakt o stabilnosti i rastu, privremeno su stavljena van snage zbog pandemije covida-19, a ta je suspenzija produljena do kraja ove godine zbog visokih cijena energije kao posljedice ruskog rata protiv Ukrajine.
Hrvatska tu raspravu zbog svoje fiskalne situacije može očekivati mirno. Prema vladinim projekcijama, udio hrvatskog javnog duga u BDP-u do kraja godine trebao bi ove godine pasti na 62,6 posto, 2024. na 59,8 posto, 2025. na 57,5 posto te 2026. na 55,6 posto. Ministar financija Marko Primorac nedavno je Hini rekao da su i sadašnja pravila "apsolutno prihvatljiva" i da je Hrvatska spremna podržati svako poboljšanje u smislu povećanja transparentnosti i jednostavnosti novih pravila.
Komisija je 26. travnja objavila niz prijedloge za provedbu najopsežnije reforme pravila gospodarskog upravljanja EU-a od završetka gospodarske i financijske krize.
Komisija u svom prijedlogu nije dirala pravila da proračunski deficit može iznositi do tri posto BDP-a i da omjer duga ne premašuje 60 posto BDP-a. Ono što bi se novim prijedlogom mijenjalo jest brzina smanjivanja omjera duga. Sada je na snazi pravilo da zemlje čiji je dug premašuje 60 posto BDP-a moraju smanjivati dug svake godine za jednu dvadesetinu razlike između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60 posto. Takva brzina smanjivanja javnog duga je posve nerealna jer može imati teške posljedice po gospodarstvo i društvo u cjelini i dodatno smanjiti sposobnost zaduženih zemalja da vraćaju dugove.
Stoga je Komisija predložila da se visokozaduženim europskim državama omogući veća fleksibilnost u smanjivanju dugova i deficita. Prijedlog Komisije na predviđa univerzalno pravilo o brzini smanjivanja duga koje bi vrijedilo za sve članice, nego bi same članice izrađivale srednjoročne planove za smanjenje duga, čije bi ispunjavanje Komisija nadzirala.
"Svi imamo koristi od jedinstvenog tržišta, a većina država članica također i od monetarne unije, ali te dobrobiti nisu zauvijek zajamčene, stoga na tome moramo stalno raditi", kaže Lindner, čelnik njemačke liberalne stranke (FDP), jedne od tri stranke vladajuće koalicije. Lindner u EU-u ima reputaciju fiskalnog jastreba zbog inzistiranja na fiskalnoj disciplini.
"Veći udjeli duga i veći godišnji deficiti vjerojatno će oslabiti jedinstveno tržište i euro u budućnosti", kaže Lindner.
Na pitanje Hine može li inzistiranje na bržem smanjivanju duga ugroziti rast visokozaduženih zemalja, Lindner kaže da njegov prijedlog nije "preambiciozan".
"Ne vjerujem da je minimalno smanjenje javnog duga od 1 posto godišnje preambiciozno. Koliko bi vremena trebalo da se vratimo na pravilo od 60 posto udjela duga u BDP-u? Ne za moga života", rekao je 44-godišnji Lindner.
Više država članica ima daleko veći dug od dopuštenih 60 posto. Prednjači Grka, čiji javni dug doseže preko 189 posto BDP-a, zatim Italija (152,6 posto), Portugal (127 posto).
Lindner kaže da Njemačka nije izolirana u svojim nastojanjima za većom fiskalnom disciplinom.
Njemački ministar ističe da i njegov prijedlog o smanjenju javnog duga od minimalno jedan posto godišnje sadrži klauzulu o odstupanju u slučaju nepredviđenih događaja.
Lindner kaže da je Njemačka spremna aktivno sudjelovati u traženju kompromisa oko novih fiskalnih pravila do kraja ove godine, ali da ne bi bila "ekonomska katastrofa" i ako se to ne dogodi i da se ponovno počnu primjenjivati postojeća pravila.
"Moramo biti brzi, ali pronaći najbolje i najodrživije rješenje meni je važnije od brzine. Njemačka želi postići konsenzus ove godine i spremni smo pregovarati dan i noć, tijekom vikenda i praznika, bude li potrebno. Ali, moramo naći najbolje rješenje, ne najbrže", rekao je.
Lindner kaže da je s jedne strane potrebno održati visoku razinu javnih investicija, ali da s druge strane smanjenje deficita i omjera duga nema alternative.
"Preveliki javni dug ugrozio bi naš gospodarski razvoj i pouzdanost eura kao naše zajedničke valute. Stoga moramo promijeniti fiskalna pravila na način da budu moguće prilagodbe na realniji način nego što je to bio slučaj u prošlosti", kaže njemački ministar.
Izbjeći utrku u subvencijama sa Sjedinjenim Državama
Lindner kaže da se Europska unija ne smije utrkivati sa Sjedinjenim Državama u subvencijama određenih gospodarskih sektora i da EU već sad dovoljno čini na tom planu.
"Ako usporedimo Sjedinjene Američke Države i Europsku uniju, u Europi ne manjka javnih subvencija i državnih potpora. Pogledate samo Next Generation EU s preko 800 milijardi eura i američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA) s oko 370 milijardi dolara. Dakle, naš problem nisu subvencije", rekao je Lindner.
Umjesto utrke u subvencijama, EU treba napredovati u području tržišta kapitala kako bi se više privatnih sredstava moglo mobilizirati za tranzicijske investicijske potrebe. Američko tržište kapitala je puno konkurentnije od europskog, ističe ministar.
Rekao je i da se njemački masovni paket pomoći kućanstvima i gospodarstvu od 200 milijardi eura, tzv. "Doppelwumms" ne može uspoređivati s američkim Zakonom o smanjivanju inflacije (IRA).
Lindner kaže da je "Doppelwumms" namijenjen za pomoć zbog visokih cijena električne energije i plina te za neke teško pogođene sektore. Osim toga, nećemo iskoristiti svih 200 milijardi eura. Očekujem da će do travnja 2024. biti potrebno puno manje od polovice toga iznosa", rekao je Lindner.
Revizija Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a
Ove godine u EU će se razmatrati revizija Višegodišnjeg financijskog okvira, sedmogodišnjeg proračuna EU-a. Lindner kaže kako očekuje da će Komisija tražiti dodatna sredstva, između ostaloga, zbog velike pomoći Ukrajini.
Lindner je rekao da se protivi povećanju europskog proračuna koje bi snosile države članice i umjesto toga predlaže preraspodjelu postojećih sredstava.
"Prije povećanja doprinosa država članica, dodatne financijske potrebe treba pokriti preraspodjelama ili korištenjem postojećih fleksibilnosti u proračunu Europske unije za nepredviđene događaje. Stoga ne vidimo potrebu za uvođenjem novih vlastitih dodatnih sredstava", rekao je.
Lindner je također rekao da nije za nekakav novi instrument poput Next Geneeration EU izdavanjem zajedničkih obveznica, između ostaloga i zato što ni postojeća sredstva još nisu iskorištena. Što se tiče pomoći u obnovi Ukrajine, Lindner kaže da je to zasebna rasprava u koju se trebaju uključiti međunarodne financijske institucije poput MMF-a, multilateralnih razvojnih banaka, G7.
Što prije smanjiti inflaciju i ne donositi fiskalne mjere kontra monetarne politike
Njemački ministar kaže da je visoka inflacija predstavlja problem za nacionalne proračune i za financijske instrumente Europske unije.
"Stoga je naša odgovornost smanjiti inflaciju što je brže moguće. Ako mi fiskalnim politikama donosimo kontra mjere monetarnoj politici, primjerice većim rashodima, onda će borba protiv inflacije trajati dulje i više će naštetiti našim gospodarstvima", rekao je Lindner.
Lindner je i protiv ideje da se troškovi povećane potrebe za obranu izuzmu iz izračuna deficita što zagovaraju pojedine zemlje.
"Sasvim sigurno moramo poboljšati naše obrambene sposobnosti u Europi jer se geopolitička situacija potpuno promijenila. Ali, nisam uvjeren da nam trebaju izuzeća od fiskalnih pravila za troškove obrane", rekao je Lindner.
"Zašto sam skeptičan? Jednostavno zato što tržišta kapitala ne razlikuju motive za zaduživanje. Za tržište kapitala dug je dug, a visoki dugovi vode u nestabilnost. To može potaknuti inflaciju i smanjiti održivost naših javnih financija", zaključio je ministar Lindner.
Podijeli sadržaj: | ||||
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na doma...
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica um...
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic naj...
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milija...
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 30.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz solidan promet
- 30.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli, u fokusu poslovni rezultati kompanija
- 30.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu inflacija
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 30.04.2024 Erste banka uvećala neto dobit za 9,4 posto
- 30.04.2024 Kvartalna neto dobit Podravke 23,5 milijuna eura
- 30.04.2024 Više cijene pomogle Carlsbergu na početku godine
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 30.04.2024 Janaf u prvom tromjesečju poslovao s 13 milijuna eura neto dobiti
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- 30.04.2024 Inflacija u travnju pala na 3,7 posto
- 30.04.2024 Nova kreditna linija od 250 mln eura za energetsku učinkovitost poduzeća
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u SAD-u
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 30.04. 16:00 | 2806,29 | 5,36 |
0,19 |
|
CROBEX10* | 30.04. 16:00 | 1701,99 | -0,58 |
-0,03 |
|
CROBEX10tr* | 30.04. 16:00 | 1858,15 | -0,63 |
-0,03 |
|
ADRIAprime* | 30.04. 15:54 | 1888,95 | 1,40 |
0,07 |
|
CROBISTR* | 30.04. 16:31 | 174,1211 | -0,01 |
0,00 |
|
CROBIS* | 30.04. 16:31 | 96,5928 | -0,01 |
-0,01 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 268,00 € |
0,75% |
228.906,00 € |
KODT2 | 1.520,00 € |
0,66% |
209.860,00 € |
SPAN | 41,30 € |
-7,40% |
183.575,90 € |
CKML | 10,30 € |
0,00% |
127.431,60 € |
RIVP | 5,08 € |
0,79% |
119.346,28 € |
ADRS2 | 60,40 € |
-3,21% |
105.779,60 € |
PODR | 157,00 € |
0,00% |
89.987,00 € |
KODT | 1.540,00 € |
0,65% |
62.380,00 € |
7BET | 14,01 € |
0,72% |
62.318,45 € |
ERNT | 205,00 € |
0,99% |
50.904,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.545.342,67 € |
Redovni obveznički promet: | 62.500,00 € |
Sveukupni promet: | 1.607.842,67 € |