Agencija Standard & Poor′s potvrdila je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na ′BB′ i kratkoročni na ′B′, ostavivši negativne izglede zbog slabih javnih financija i jer još nije započelo planiranje reformi.

Kako se ističe u priopćenju S&P-a, 6-godišnja recesija u Hrvatskoj je okončana, no gospodarski rast u 2016. bit će relativno slab i uglavnom ovisiti o vanjskim faktorima.

Istodobno, javne financije i dalje su slabe, a planiranje reformi još nije započelo jer vlada još nije uspostavljena nakon izbora u studenome 2015.

"I dalje smo zabrinuti oko hrvatskih javnih financija jer deficit još nije suzbijen, a dug opće države promatran kao udjel u BDP-u nastavlja rasti. Nakon parlamentarnih izbora u studenom 2015., uslijedilo je razdoblje neizvjesnosti, s obzirom da niti HDZ niti SDP nisu mogli osigurati većinu; a pojavila se treća strana - MOST. Nestranački premijer Tihomir Orešković dobio je zadatak da formira novu vladu. I dok nova vlada poprima obličje, smatramo da će ključni faktori biti njezini reformski prioriteti i brzina njihove realizacije", navode analitičari S&P-ja.

Teško do preokreta u trendu rasta duga

Kako ističu, i dalje vide rizik da bi odgovor politike i zamah reformi mogli biti nedovoljni da preokrenu rastuću putanju duga.

"To bi, zauzvrat, moglo ojačati sumnje u sposobnost hrvatskih političkih institucija da implementiraju učinkovite politike koje će rezultirati održivim javnim financijama i poticati uravnoteženi gospodarski rast. Naša potvrda postojećeg rejtinga temelji se na pretpostavci da će HDZ i MOST oformiti koalicijsku vladu do kraja siječnja", ističe S&P.

Navodi, nadalje, kako su rejtinzi ograničeni zbog slabe perspektive rasta gospodarstva i prevelike i neučinkovite uloge javnog sektora u gospodarstvu zbog neprovedenih strukturnih i fiskalnih reformi. Dodatno, visoka i rastuća zaduženost javnog sektora, djelomično zbog gubitaških državnih poduzeća, ugrožavaju dugoročnu održivost javnih financija.

S druge strane, S&P poručuje da su rejtinzi podržani zahvaljujući blagom smanjenju vanjske zaduženosti zbog razduživanja financijskog sektora, što je ponešto neutraliziralo rast vanjskog zaduživanja javnog sektora.

Analitičari S&P-a smatraju da je hrvatski institucijski okvir imao koristi od članstva zemlje u Europskoj uniji, posebice zbog praćenja deficita putem Procedure prekomjernog deficita (EDP).

"Međutim, mali je napredak po pitanju fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj od početka EDP-a 2013. godine i Hrvatska vjerojatno neće ispuniti ciljeve iz EDP-a o korekciji deficita do roka u 2016. godini", navodi ta agencija.

Povećane procjene rasta BDP-a

Gospodarski rast u Hrvatskoj je ojačao, ističe ta agencija, pa je revidirala svoju raniju procjenu stope rasta u 2015. s prijašnjih 0,2 na 0,9 posto. Lanjski gospodarski oporavak poduprt je malim oporavkom u potrošnji, uslijed izmjena u oporezivanju osobnog dohotka, niskom inflacijom i rastom zaposlenosti, ističe ta agencija.

"Dodatno, pozitivni neto izvoz, potpomognut oporavkom u eurozoni, i snažna turistička sezona podržali su rast. Ipak, očekujemo da rast ostane relativno slab u razdoblju od 2016. do 2019., u prosjeku 1,4 posto, čime će zaostajati za usporedivim zemljama sa sličnom razinom dohotka", procjenjuje S&P.

Štoviše, agencija vidi rizike za smanjenje svojih procjena BDP-a, ako oporavak eurozone, hrvatskog glavnog trgovinskog partnera, uspori. Istodobno, proces razduživanja, napominje S&P, u svim sektorima se nastavlja i mogao bi biti uteg za investicije.

Ističe i da hrvatske institucije dosad nisu učinkovito odgovorile na rastuće ekonomske i fiskalne izazove. Nakon tjedana političke neizvjesnosti, imenovan je mandatar vlade i u tijeku je njezino formiranje.

"Očekujemo da će nova vlada biti formirana ovog mjeseca i da će joj cilj biti rješavanje strukturnih problema kako bi se poboljšala hrvatska konkurentnost, uz suzbijanje fiskalnog deficita. S time na umu, predstavljanje vjerodostojnog proračuna za 2016. godinu bit će važan prvi korak", smatraju u S&P-u.

Deficit manji od 3 posto BDP-a tek iza 2018.

U S&P-u ne očekuju da će Hrvatska ostvariti svoje ciljeve iz EDP-a u 2016., već da bi proračunski deficit mogao postupno biti smanjivan prema 3 posto BDP-a iza 2018. U 2015. spor reformski zamah u državnim poduzećima i predizborne mjere, poput promjene stope po kojoj se oporezuje dohodak i otpis dugova za vrlo siromašne, vjerojatno će deficit ostaviti nepromijenjen na iznad 5 posto BDP-a, razini na kojoj se nalazi još od 2005., procjenjuju u S&P-u i dodaju da će budući tijek konsolidacije ovisiti o fiskalnim planovima nvoe vlade.

S&P procjenjuje da bi čisti dug opće države do 2018. godine mogao porasti na 83 posto BDP-a.

"Mogao bi biti i veći zbog ranjive financijske situacije ili državnih poduzeća. Premda je veliki dio kvazi državnog duga uključen u opći državni dug po novom sustavu ESA 2010., neuspjele privatizacije ili dolazak na naplatu jamstava lokalnih i regionalnih vlasti ili državnih poduzeća mogli bi dodatno povećati opći državni dug. Dodatno, dug u stranim valutama trenutačno predstavlja 73 posto općeg državnog duga, što čini Hrvatsku ranjivom na promjene u globalnim monetarnim uvjetima i raspoloženju, a to bi moglo povećati kamatne stope i rezultirati povećanjem troškova servisiranja dugova", navodi S&P.

Suprotno njezinoj fiskalnoj poziciji, Hrvatska je poboljšala vanjske bilance, poručuje agencija, koja procjenjuje da će višak na tekućem računu u ovoj godini iznositi 0,8 posto BDP-a, zahvaljujući nižim cijenama nafte i blagom rastu, posebice turizma.

"U rujnu 2015. Vlada je izmijenila propise kako bi omogućila konverziju kredita u švicarskim francima u eurske i kunske. Konverzija je obvezna za banke, a provodi se na zahtjev dužnika. Očekujemo da će taj korak značajno ugroziti profitabilnost banaka u nadolazećim godinama, a banke su već izvijestile o gubitcima od 7 milijardi kuna u 2015.", kažu u S&P-u.

Nenaplativi zajmovi i dalje su na visokih 17 posto ukupnih kredita, no konverzija bi trebala pomoći u stabiliziranju tog udjela, ističu iz te agencije.

Rizici po rejting

Negativni izgledi rejtinga odražavaju mišljenje analitičara S&P-a da postoji 33 posto šansi za smanjenje rejtinga Hrvatske u idućih 6 do 12 mjeseci.

S&P bi mogao smanjiti rejting ako politike vlade neće sadržavati snažne mjere za odgovor na fiskalne i ekonomske izazove, nakon formiranja vlade, što se očekuje ovoga mjeseca. Dodatno, rejting bi mogao biti smanjen ako S&P ocijeni da je učinkovitost i kredibilnost Hrvatske narodne banke potkopana ako povećana eurizacija oslabi njezin političke mehanizme.

S druge strane, pojačani napori Hrvatske usmjereni na ključne strukturne ekonomske i proračunske izazove, kao i značajan napredak u tome, mogli bi voditi povećanju izgleda na ′stabilne′, jer bi to vodilo povećanju izgleda za održiv gospodarski rast.

Hrvatski ′BB′ rejting u stranoj valuti kod S&P-a dva je stupnja ispod investicijske razine. Isti rejting Hrvatske, s negativnim izgledima, drži i agencija Fitch, dok Moody′s drži hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine ′Ba1′, također s negativnim izgledima.