Banke sa sjedištem u zemljama eurozone nastavile su povlačenje kapitala iz svojih podružnica u gotovo cijeloj srednjoj i jugoistočnoj Europi. Hrvatska pritom spada među pet država koje su dobile najteže ozljede, stoji u izvješću Bečke inicijative objavljenom potkraj prošlog tjedna na internetskim stranicama MMF-a.

Od 2008., kad je počela kriza, do kraja trećeg tromjesečja 2013. godine, banke iz eurozone povukle su 169 milijarda američkih dolara iz svojih kćeri na europskom istoku (bez Rusije i Turske), odnosno 10 posto njihova BDP-a. Iz Hrvatskle su u prošlih pet i pol godina povukle kapitala u vrijednosti od 14 posto hrvatskog BDP-a. To znači da su u inozemstvo prenijele 46 milijarda kuna, odnosno 6 milijarda eura.

Presušuju i inozemne investicije u zemlje središnje i jugoistočne Europe. Inozemne izravne, portfeljne i druge investicije u te države smanjuju se od početka krize, ali u trećem tromjesečju 2013. prvi put su od početka 2009. otišle u minus, prema Bečkoj inicijativi. To znači da banke i drugi inozemni ulagači, koji su prije krize pohrlili u istočnu Europe i Hrvatsku, sada te zemlje ostavljaju na cjedilu. Sada iz njih iznose kapital, a novi ulagači sa svježim kapitalom ne dolaze.

Najgore je prošla Mađarska, iz koje su banke povukle vrijednost od 37 posto njezina BDP-a, a slijede je Latvija (36), Slovenija (32), Litva (22 posto) i Hrvatska (14 posto). S malo lakšim ozljedama prošle su Bugarska, Ukrajina, Rumunjska, Srbija, BiH, Makedonija i Češka. Banke povlače novac zato što se od početka krize razdužuju i smanjuju svoju imovinu. Preostali raspoloživi kapital, pak, sele u države u kojima očekuju višu zaradu, poput Rusije i Turske.