Ulaganja u Europi iz godine u godinu sve više kaskaju za potrebama pa bi ostvarivanje gospodarskih ciljeva moglo posustati, uključujući energetsku tranziciju, upozorilo je u utorak Europsko bankovno udruženje (EBF), pozivajući na jednostavnije propise kako bi se bankama pomoglo financirati rast.

Investicije bi mogle kaskati za potrebama oko 1,4 bilijuna eura godišnje, izračunali su u konzultantskoj tvrtki Oliver Wyman, podigavši prošlogodišnju procjenu za 16,7 posto, a onu od preklani za čak 75 posto.

U EBF-u, koji je naručio analizu, navode da investicijski jaz odražava sve izraženije potrebe za financiranjem u područjima kao što su energetika, obrana, digitalizacija i industrijski kapaciteti.

U Europi banke realnom gospodarstvu osiguravaju oko 65 posto financiranja, znatno više nego u SAD-u.

Europske banke žale se da regulatorni okvir ograničava dodjelu kredita te se zalažu za promjene. Očekuje se da će Europska komisija u srpnju procijeniti konkurentnost bankarskog sektora, a zakonski prijedlozi vjerojatno će uslijediti iduće godine.

Francuska i Njemačka pozvale su Komisiju da predloži ambiciozan "paket pojednostavljenja financijskih usluga" kako bi se olakšala ′navigacija′ kroz propise EU-a i ublažio teret bankama.

Regulatori su već signalizirali određeni pomak pa je u travnju Europska agencija za bankarstvo (EBA) skicirala jednostavnije propise o izvješćima za potrebe supervizije i za ublaživanje opterećenja bankama.

Europska središnja banka (ECB) predložila je jednostavnije propise još u prosincu, premda nije ublažila ukupne kapitalne zahtjeve bankama, što je naišlo na val kritika u bankarskim redovima.

Banke se već dugo žale da im supervizija predstavlja opterećenje i neke zemlje, posebno Sjedinjene Američke Države, zalažu se dabas za reduciranje propisa i za ublažavanje odredbi o kapitalu kako bi se potaknuo gospodarski rast.

EBF je sugerirao da se propisi ciljano pojednostave i da se poboljša koordinacija među regulatorima, uz očuvanje zaštitnih mjera uvedenih nakon svjetske financijske krize.

S dodatnih 150 milijardi eura, banke bi mogle ciljati oko 20 posto dodatnih potreba Europe za financiranjem, poručuju iz EBF-a, tvrdeći da bi sniženje propisane stope adekvatnosti kapitala CET1 za jedan postotni bod ′oslobodilo′ 95 milijardi eura.

Udruženje traži i brži napredak u jačanju tržišta kapitala i u dovršetku bankovne unije, uključujući zajednički sustav osiguranja depozita.