- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlik...
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2...
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uveć...
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Ki...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 20.05.2024. - OTP Invest
- 20.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVIII
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 21.05.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa zelena
- 21.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: Četvrti tjedan zaredom obilježili fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 20.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 20.05.2024 Pripajanje Erste E-Conservative fonda Erste Money Market fondu
- 20.05.2024 TJEDNI PREGLED: Četvrti tjedan zaredom obilježen fondovima s pozitivnim rezultatom
- 21.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali uz umanjen promet
- 21.05.2024 Cijene nafte pale prema 82 dolara, trgovce brine potražnja
- 21.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 20.05.2024. - OTP Invest
- 21.05.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi stagniraju
- 21.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, burzovni indeksi blago pali
- 21.05.2024 Stagnacija prihoda Deutsche Telekoma na početku godine
- 20.05.2024 Allianzova tromjesečna operativna dobit porasla za 6,8 posto
- 20.05.2024 Ryanairova godišnja dobit skočila za više od trećine
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 21.05.2024 Dioničari odlučili o povlačenju dionica Varteksa s burze
- 21.05.2024 Zaba ′migrira′ na Mastercard, klijentima će biti podijeljeno oko 2 mln novih kartica
- 21.05.2024 Očekujemo nastavak gospodarskog rasta
- 21.05.2024 Svjetski turizam u prvom kvartalu gotovo dostigao rekordnu 2019.
- 21.05.2024 Zaposlenih u travnju za 1,2 posto više nego lani
EKONOMIJAObjavljeno: 09.07.2010
Hrvatska poreznim mjerama može izbjeći zamci siromaštva
Podijeli sadržaj: | ||||
Balasz Horvath, voditelj programa suzbijanja siromaštva pri Programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNPD), bio je jedan od najvećih kritičara hrvatskog administracijskog sustava tijekom nedavnog predstavljanja zajedničkog izvješća Svjetske banke i UNDP-a „Hrvatska: Socijalni učinak krize i jačanje otpornosti“.
Ta je prezentacija izvješća ostala upamćena i po izjavi državne tajnice za socijalnu skrb Dorice Nikolić kako „nema pojma“ zašto se broj registriranih korisnika socijalne pomoći u Hrvatskoj smanjio u posljednje tri godine. Pojma zato ima Balasz Horvath, koji u intervjuu za Business.hr progovara o problemima u hrvatskom sustavu socijalne skrbi.
Tijekom prezentacije izvješća Svjetske banke i UNDP-a „Socijalni učinak krize i jačanje otpornosti“ izjavili ste da je kvaliteta podataka koja je ključna u praćenju djelovanja i napretka sustava socijalne zaštite u Hrvatskoj „grozna“. Hrvatska državna tajnica za socijalnu skrb Dorica Nikolić potvrdila je tu vašu izjavu kazavši kako sustav nije umrežen, objasnivši kako je to glavni razlog zašto se socijalni radnici u Hrvatskoj bave papirima umjesto ljudima. Zaostaje li Hrvatska zbog neinformatiziranog sustava za ostalim europskim zemljama? Biste li dovođenje papirologije u red nazvali prioritetom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi uz sve ostale probleme koje ima? Kako Hrvatska može riješiti problem rascjepkanosti sustava?
"Moja izjava odnosila se na regiju općenito, ne samo Hrvatsku. Naglasio sam kako su za formulaciju, implementaciju i nadziranje provedbe socijalnih mjera, kao i onih za zapošljavanje, nužni relevantni i detaljni podaci iz različitih vremenskih razdoblja, koje je moguće dobiti na vrijeme a tih podataka, čini se, nema u većini regije. To onemogućuje temeljenje gospodarskih mjera na dokazivim činjenicama, što potkopava učinkovitost i zbog čega će vjerojatno biti potraćeni dodatni javni resursi. Mjere moraju biti prilagođene situaciji koja se brzo mijenja i okolnostima u kojima se raspoloživi fiskalni resursi smanjuju dok se potreba sa socijalnom pomoći za značajan dio populacije povećava. To je nužno za poboljšanje učinkovitosti socijalne politike. No, nemam dovoljno znanja o Hrvatskoj kako bih govorio o situaciji ovdje."
Što se rascjepkanosti sustava tiče, glavna ideja bi bila da se smanji broj programa koji pružaju socijalnu pomoć kao i broj institucija koje se bave tim pitanjem. Kada su u pitanju uvjeti po kojima se ostvaruje pristup sredstvima socijalne pomoći, treba uskladiti kriterije za primanje pomoći na temelju jedne, aktualne baze podataka, čime bi se smanjili administrativni troškovi. Na kraju, bit će važno uskladiti socijalnu politiku s politikom zapošljavanja, motivirati na rad i podići nisku razinu participacije radnog stanovništva te stvoriti radna mjesta.
Državna tajnica Nikolić nije mogla objasniti zašto je broj ljudi koji primaju socijalnu pomoć od države pao u posljednje tri godine. Prema njezinoj izjavi 2007. godine („kada Hrvatska nije bila suočena s globalnom financijskom krizom“) 120.000 ljudi je primalo socijalnu pomoć, a sada je prima njih 93.000. Nije znala objasniti zašto je prije tri godine, kada su Hrvati živjeli u „blagom blagostanju“, bilo više onih koji su tražili od države pomoć nego u vremenima globalne krize i recesije. Kako biste vi objasnili ovu pojavu?
"Analize pokazuju da se broj korisnika stalne socijalne pomoći u Hrvatskoj nije mijenjao od 2002. do 2005. godine (oko 120.000 korisnika godišnje). Ali nakon 2006. godine broj korisnika se počeo konstantno smanjivati, sa 2.7 posto 2005. na 2.1 posto 2008. godine. U drugoj polovici 2009. godine 93.119 korisnika primalo je socijalnu pomoć. Prema dostupnim informacijama, smanjenje ukupnog broja korisnika stalne pomoći nakon 2005. djelomice se može objasniti padom broja stanovnika koji dobno spadaju u radno aktivno stanovništvo. Udio takvog stanovništva koje je nezaposleno i prima socijalnu naknadu u ukupnom broju korisnika socijalne pomoći smanjio se sa 46 posto 2006. na 43 posto 2008. godine.
Za pretpostaviti je da razlog tome velikim dijelom leži u činjenici da su neki ljudi, uglavnom stariji građani, počeli primati doplatak za pomoć i njegu kao alternativu stalnoj socijalnoj pomoći. S obzirom da tržište rada s odgodom reagira na ovakve događaje, za očekivati je da će broj nezaposlenih koji primaju socijalnu pomoć rasti u budućnosti, vjerojatno već iduće godine, pogotovo nakon što „novi nezaposleni“ iscrpe svoje pravo na naknadu za nezaposlene.
Analize objavljene 2009. godine pokazuju da je svaki drugi Hrvat koji prima socijalnu pomoć radno sposoban. Neki stručnjaci kažu kako je razlog tome mišljenje ljudi da im se to više isplati, jer im se za stotinjak kuna više, koliko bi dobivali kao minimalac u nekoj firmi, više isplati ne raditi ništa i primati socijalnu pomoć. Kako uvjeriti ove ljude u isplativost pronalska posla? Hrvatska je pokušala provesti programe društveno korisnog rada (u kojem se nezaposleni za primanje socijalne naknade bave društveno korisnim radom), no je li to bilo dovoljno? Neki kažu da su Hrvati jednostavno lijeni... Ima li istine u tome?
"Analize pokazuju da udio nezaposlenog stanovništva koje dobno spada u aktivnu radnu snagu predstavlja relativnu većinu u okviru programa stalne pomoći od njegova uvođenja 1998. godine. Razlog za njegovu implementaciju bila je visoka razina nezaposlenosti u Hrvatskoj tijekom devedesetih godina, a onda i nakon 2000. godine. Ovakvom postotku pridonijele su nedovoljne i u nekim periodima ograničene mjere za poticanje nezaposlenog radno aktivnog stanovništva. Nisu dostupni točni podaci o broju korisnika stalne pomoći koji sudjeluju ili su sudjelovali u ovim Vladinim programima. Također je nepoznato koliko je radno sposobnog stanovništva napustilo program primanja stalne socijalne pomoći zahvaljujući mjerama i programima zapošljavanja.
Korisnici socijalne pomoći koji dobno spadaju u radno aktivno stanovništvo najčešće su nižekvalificirane osobe koje su već dugo vremena bez posla, a ponekada je riječ i o osobama s određenim poteškoćama ili ovisnicima o alkoholu i narkoticima. Oni predstavljaju ranjivu i teško zapošljivu grupu na tržištu rada. Više od polovice osoba koje dobno pripadaju radno aktivnom stanovništvu stariji su od 40 godina. Gotovo 73 posto njih je neobrazovano ili su završili samo osnovnu školu. Gotovo 80 posto nezaposlenih korisnika prima socijalnu naknadu više od godine dana. Značajan broj tih nezaposlenih ima djecu, pri čemu su 40 posto njih roditelji dvoje ili više djece. Vjerojatno i određeni broj roditelja ima djecu s posebnim potrebama kojima treba pružiti adekvatnu skrb. Neki korisnici socijalne pomoći koji dobno odgovaraju radno aktivnom stanovništvu u nepovoljnom su položaju i zbog nekih drugih faktora, zbog invaliditeta, alkoholizma ili uživanja narkotika.
Hrvati, naravno, kao i narodi u drugim zemljama, reagiraju na poticaje. Ako su ti poticaji dobro usmjereni, ne bi trebalo biti pretjeranog broja zapošljivog stanovništva među korisnicima socijalne pomoći. No treba imati na umu da su mnogi od tih korisnika suočeni s izazovima pri izlasku iz siromaštva. Očito je da je nekima stalna pomoć potrebna. No da bi ih se izvuklo iz siromaštva uz novčanu pomoć potrebno im je omogućiti čitav niz drugih usluga uključujući socijalnu skrb, obrazovanje i sudjelovanje u programu zapošljavanja.
Treba li socijalnu pomoć odmah ukinuti onim obiteljima čiji roditelji pronađu posao za minimalnu plaću? Ili bi im Vlada trebala nastaviti pomagati neko vrijeme, dok ne počnu zarađivati više novca, ili barem dovoljno za normalan život?
"Ovo se pitanje odnosi na 'zamku siromaštva', u koju padaju oni kojima ulazak u svijet zaposlenih znači gubitak prihoda za podmirivanje osnovnih životnih potreba koji su dotad ostvarivali temeljem primanja.. To je nemotivirajuće za njihov transfer iz svijeta korisnika socijalne pomoći u svijet zaposlenih. Mnoge zemlje su optimalno rješenje za to pronašle u sustavu poreznih olakšica. Državi je naime lakše pratiti tko je formalno zaposlen, nego objektivno odrediti pravila prema kojima će se utvrditi točno vrijeme kada nekome treba ukinuti socijalnu pomoć.
Je li hrvatska Vlada učinila dovoljno da zaštiti one suočene sa siromaštvom? Kako biste ocijenili način na koji Hrvatska rješava problem siromaštva u vremenima krize?
"Čini se da je odgovor na taj problem u sveobuhvatnom paketu mjera nekim dijelom bio odgođen. No čini se da novi paket mjera za gospodarski oporavak podrazumijeva i strukturalne i ekonomske probleme s kojima se Hrvatska suočava. Neke od tih problema bili su predmetom javnih rasprava, a jedna od spornih stvari je reforma poreznog sustava, koja će najviše pogoditi srednju klasu i smanjiti prihode lokalnim samoupravama. Ovo potonje moglo bi imati negativan učinak na lokalne zajednice, nakon čega će uslijediti pad u kvaliteti javnih usluga, a moglo bi rezultirati i većim lokalnim porezima.
Što se tiče tržišta rada, u sklopu Vladina programa predložena je jedna kratkoročna mjera koja podrazumijeva ograničen period u kojem će nezaposleni moći primati naknadu te smanjenje naknade za 50 posto onima koji ne sudjeluju u prekvalifikacijskim programima.
U sustavu socijalnog osiguranja predložena je mjera 10 – postotnog smanjenja takozvanih povlaštenih mirovina. Uz to, u programu je najavljena i racionalizacija u institucijama zdravstvene skrbi, iako bi bilo korisno detaljnije opisati što se točno pod tim podrazumijeva.
Novi paket Vladinih mjera donosi i brojne aktivnosti koje podrazumijevaju analizu i ujedinjavanje sustava socijalne skrbi. U Vladinom programu stoji kako bi prilagodbe trebale biti provedene u lipnju 2010., no nije specificirano što to točno znači.
Svjetska banka u svojim je posljednjim izvješćima minimalno kritizirala visinu socijalne naknade u hrvatskom programu socijalne pomoći, a činjenica je da je svota od 500 kuna za odraslog radno sposobnog samca, a to je osnovica iz koje se računaju sva ostala socijalna prava, jedva dostatna za podmirivanje osnovnih ljudskih potreba. Treba li ta svota biti veća? Potiče li hrvatska Vlada rast sivog tržišta s ovakvim mizernim naknadama?
"To doista jest vrlo mala svota koja ne može zaovoljiti minimalne ljudske prehrambene potrebe. Postoje prijedlozi da se ta svota povisi sa 500 na 700 kuna mjesečno. To znači da bi se ukupna svota unutar državnog proračuna za postojeće korisnike socijalne pomoći povećala za oko 93 milijuna kuna godišnje. Sredstva za nove korisnike također treba pronaći unutar proračuna, no kolika će ta svota biti teško je procijeniti."
Svjetska banka i UNDP konstantno upozoravaju Hrvatsku da treba bolje raspodijeliti sredstva kojima raspolaže. Ipak, jaz između imućnih i siromašnih pokazuje da Hrvatska baš i ne sluša. Biste li se složili s tim?
"Bolje ciljana raspodjela financijskih sredstava je definitivno ključ uspjeha, s obzirom na ograničenu svotu raspoloživih fiskalnih sredstava. Nasreću, kako pokazuje i posljednje izvješće Svjetske banke i UNDP-a „Socijalni učinci krize i jačanje otpornosti“, Hrvatska bi načelno gledano mogla ispuniti osnovne socijalne ciljeve, kao i one koji se odnose na politiku zapošljavanja. To bi mogla učiniti unutar postojećeg proračuna kada bi preuredila strukturu potrošnje na socijalnu pomoć i povlaštene mirovine. Trebala bi preusmjeriti sredstva na one programe koji su dosad polučili dokazan uspjeh, kao i na odabrani paket mjera namijenjenih aktivnoj radnoj snazi. Kako sam ranije već rekao, možda će biti potrebno uvesti neke porezne mjere kako bi se minimalizirala pojava 'zamke siromaštva'.
Hrvatska Vlada se na neki način našla između dvije vatre. S jedne strane stoji osiromašeni narod koji očekuje više pomoći od Vlade. S druge strane su privatni poduzetnici i financijske institucije koji od države očekuju ulaganja u razvoj tržišta. Kako riješiti ove probleme na obostrano zadovoljstvo?
"Vaše je pitanje usko povezano s trenutnim polemikama koje se vode oko Zakona o radu. Na to pitanje djelomičan odgovor daje publikacija UNPD-a pod nazivom 'Utjecaj krize na tržište rada', a koja sugerira da u državama koje se bore s krizom dominira tip prilagodbe koji uključuje rezanje radnh mjesta. Ovo za sobom povlači socijalne posljedice za one koji su izgubili posao, ali i za sve ostale kojima je posao zbog krize upitan. Alternativa ovom modelu gdje neki gube sve, a svi ostali u opasnosti, jest model po kojem se svi moraju odreći nečega. Tu se otvaraju mogućnosti uvođenja učinkovitih mjera smanjenja radnih sati ili društveni sporazum oko plaća.
Ako za to postoji fiskalni prostor, moguće je utjecati na fleksibilnost visine plaća smanjenjem poreznih obveza. Ovaj instrument već je korišten u srpnju 2008. godine, u obliku sniženja tereta poreza na dohodak smanjenjem porezne osnovice, što je dovelo do povećanja neto plaća, no ne i do smanjenja troškova rada.
Važno je napomenuti da 40 posto ljudi zaposlenih u privatnom sektoru radi u tvrtkama koje broje manje od 20 zaposlenika i koje imaju vrlo malo kapaciteta da podnesu teret krize bez znatnih prilagodbi. Učinkovito pregovaranje između svih predstavnika na tržištu rada (poslodavaca, zaposlenika i Vlade) moglo bi doprinijeti pripremi relevantnog odgovora na krizu.
Ta je prezentacija izvješća ostala upamćena i po izjavi državne tajnice za socijalnu skrb Dorice Nikolić kako „nema pojma“ zašto se broj registriranih korisnika socijalne pomoći u Hrvatskoj smanjio u posljednje tri godine. Pojma zato ima Balasz Horvath, koji u intervjuu za Business.hr progovara o problemima u hrvatskom sustavu socijalne skrbi.
Tijekom prezentacije izvješća Svjetske banke i UNDP-a „Socijalni učinak krize i jačanje otpornosti“ izjavili ste da je kvaliteta podataka koja je ključna u praćenju djelovanja i napretka sustava socijalne zaštite u Hrvatskoj „grozna“. Hrvatska državna tajnica za socijalnu skrb Dorica Nikolić potvrdila je tu vašu izjavu kazavši kako sustav nije umrežen, objasnivši kako je to glavni razlog zašto se socijalni radnici u Hrvatskoj bave papirima umjesto ljudima. Zaostaje li Hrvatska zbog neinformatiziranog sustava za ostalim europskim zemljama? Biste li dovođenje papirologije u red nazvali prioritetom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi uz sve ostale probleme koje ima? Kako Hrvatska može riješiti problem rascjepkanosti sustava?
"Moja izjava odnosila se na regiju općenito, ne samo Hrvatsku. Naglasio sam kako su za formulaciju, implementaciju i nadziranje provedbe socijalnih mjera, kao i onih za zapošljavanje, nužni relevantni i detaljni podaci iz različitih vremenskih razdoblja, koje je moguće dobiti na vrijeme a tih podataka, čini se, nema u većini regije. To onemogućuje temeljenje gospodarskih mjera na dokazivim činjenicama, što potkopava učinkovitost i zbog čega će vjerojatno biti potraćeni dodatni javni resursi. Mjere moraju biti prilagođene situaciji koja se brzo mijenja i okolnostima u kojima se raspoloživi fiskalni resursi smanjuju dok se potreba sa socijalnom pomoći za značajan dio populacije povećava. To je nužno za poboljšanje učinkovitosti socijalne politike. No, nemam dovoljno znanja o Hrvatskoj kako bih govorio o situaciji ovdje."
Što se rascjepkanosti sustava tiče, glavna ideja bi bila da se smanji broj programa koji pružaju socijalnu pomoć kao i broj institucija koje se bave tim pitanjem. Kada su u pitanju uvjeti po kojima se ostvaruje pristup sredstvima socijalne pomoći, treba uskladiti kriterije za primanje pomoći na temelju jedne, aktualne baze podataka, čime bi se smanjili administrativni troškovi. Na kraju, bit će važno uskladiti socijalnu politiku s politikom zapošljavanja, motivirati na rad i podići nisku razinu participacije radnog stanovništva te stvoriti radna mjesta.
Državna tajnica Nikolić nije mogla objasniti zašto je broj ljudi koji primaju socijalnu pomoć od države pao u posljednje tri godine. Prema njezinoj izjavi 2007. godine („kada Hrvatska nije bila suočena s globalnom financijskom krizom“) 120.000 ljudi je primalo socijalnu pomoć, a sada je prima njih 93.000. Nije znala objasniti zašto je prije tri godine, kada su Hrvati živjeli u „blagom blagostanju“, bilo više onih koji su tražili od države pomoć nego u vremenima globalne krize i recesije. Kako biste vi objasnili ovu pojavu?
"Analize pokazuju da se broj korisnika stalne socijalne pomoći u Hrvatskoj nije mijenjao od 2002. do 2005. godine (oko 120.000 korisnika godišnje). Ali nakon 2006. godine broj korisnika se počeo konstantno smanjivati, sa 2.7 posto 2005. na 2.1 posto 2008. godine. U drugoj polovici 2009. godine 93.119 korisnika primalo je socijalnu pomoć. Prema dostupnim informacijama, smanjenje ukupnog broja korisnika stalne pomoći nakon 2005. djelomice se može objasniti padom broja stanovnika koji dobno spadaju u radno aktivno stanovništvo. Udio takvog stanovništva koje je nezaposleno i prima socijalnu naknadu u ukupnom broju korisnika socijalne pomoći smanjio se sa 46 posto 2006. na 43 posto 2008. godine.
Za pretpostaviti je da razlog tome velikim dijelom leži u činjenici da su neki ljudi, uglavnom stariji građani, počeli primati doplatak za pomoć i njegu kao alternativu stalnoj socijalnoj pomoći. S obzirom da tržište rada s odgodom reagira na ovakve događaje, za očekivati je da će broj nezaposlenih koji primaju socijalnu pomoć rasti u budućnosti, vjerojatno već iduće godine, pogotovo nakon što „novi nezaposleni“ iscrpe svoje pravo na naknadu za nezaposlene.
Analize objavljene 2009. godine pokazuju da je svaki drugi Hrvat koji prima socijalnu pomoć radno sposoban. Neki stručnjaci kažu kako je razlog tome mišljenje ljudi da im se to više isplati, jer im se za stotinjak kuna više, koliko bi dobivali kao minimalac u nekoj firmi, više isplati ne raditi ništa i primati socijalnu pomoć. Kako uvjeriti ove ljude u isplativost pronalska posla? Hrvatska je pokušala provesti programe društveno korisnog rada (u kojem se nezaposleni za primanje socijalne naknade bave društveno korisnim radom), no je li to bilo dovoljno? Neki kažu da su Hrvati jednostavno lijeni... Ima li istine u tome?
"Analize pokazuju da udio nezaposlenog stanovništva koje dobno spada u aktivnu radnu snagu predstavlja relativnu većinu u okviru programa stalne pomoći od njegova uvođenja 1998. godine. Razlog za njegovu implementaciju bila je visoka razina nezaposlenosti u Hrvatskoj tijekom devedesetih godina, a onda i nakon 2000. godine. Ovakvom postotku pridonijele su nedovoljne i u nekim periodima ograničene mjere za poticanje nezaposlenog radno aktivnog stanovništva. Nisu dostupni točni podaci o broju korisnika stalne pomoći koji sudjeluju ili su sudjelovali u ovim Vladinim programima. Također je nepoznato koliko je radno sposobnog stanovništva napustilo program primanja stalne socijalne pomoći zahvaljujući mjerama i programima zapošljavanja.
Korisnici socijalne pomoći koji dobno spadaju u radno aktivno stanovništvo najčešće su nižekvalificirane osobe koje su već dugo vremena bez posla, a ponekada je riječ i o osobama s određenim poteškoćama ili ovisnicima o alkoholu i narkoticima. Oni predstavljaju ranjivu i teško zapošljivu grupu na tržištu rada. Više od polovice osoba koje dobno pripadaju radno aktivnom stanovništvu stariji su od 40 godina. Gotovo 73 posto njih je neobrazovano ili su završili samo osnovnu školu. Gotovo 80 posto nezaposlenih korisnika prima socijalnu naknadu više od godine dana. Značajan broj tih nezaposlenih ima djecu, pri čemu su 40 posto njih roditelji dvoje ili više djece. Vjerojatno i određeni broj roditelja ima djecu s posebnim potrebama kojima treba pružiti adekvatnu skrb. Neki korisnici socijalne pomoći koji dobno odgovaraju radno aktivnom stanovništvu u nepovoljnom su položaju i zbog nekih drugih faktora, zbog invaliditeta, alkoholizma ili uživanja narkotika.
Hrvati, naravno, kao i narodi u drugim zemljama, reagiraju na poticaje. Ako su ti poticaji dobro usmjereni, ne bi trebalo biti pretjeranog broja zapošljivog stanovništva među korisnicima socijalne pomoći. No treba imati na umu da su mnogi od tih korisnika suočeni s izazovima pri izlasku iz siromaštva. Očito je da je nekima stalna pomoć potrebna. No da bi ih se izvuklo iz siromaštva uz novčanu pomoć potrebno im je omogućiti čitav niz drugih usluga uključujući socijalnu skrb, obrazovanje i sudjelovanje u programu zapošljavanja.
Treba li socijalnu pomoć odmah ukinuti onim obiteljima čiji roditelji pronađu posao za minimalnu plaću? Ili bi im Vlada trebala nastaviti pomagati neko vrijeme, dok ne počnu zarađivati više novca, ili barem dovoljno za normalan život?
"Ovo se pitanje odnosi na 'zamku siromaštva', u koju padaju oni kojima ulazak u svijet zaposlenih znači gubitak prihoda za podmirivanje osnovnih životnih potreba koji su dotad ostvarivali temeljem primanja.. To je nemotivirajuće za njihov transfer iz svijeta korisnika socijalne pomoći u svijet zaposlenih. Mnoge zemlje su optimalno rješenje za to pronašle u sustavu poreznih olakšica. Državi je naime lakše pratiti tko je formalno zaposlen, nego objektivno odrediti pravila prema kojima će se utvrditi točno vrijeme kada nekome treba ukinuti socijalnu pomoć.
Je li hrvatska Vlada učinila dovoljno da zaštiti one suočene sa siromaštvom? Kako biste ocijenili način na koji Hrvatska rješava problem siromaštva u vremenima krize?
"Čini se da je odgovor na taj problem u sveobuhvatnom paketu mjera nekim dijelom bio odgođen. No čini se da novi paket mjera za gospodarski oporavak podrazumijeva i strukturalne i ekonomske probleme s kojima se Hrvatska suočava. Neke od tih problema bili su predmetom javnih rasprava, a jedna od spornih stvari je reforma poreznog sustava, koja će najviše pogoditi srednju klasu i smanjiti prihode lokalnim samoupravama. Ovo potonje moglo bi imati negativan učinak na lokalne zajednice, nakon čega će uslijediti pad u kvaliteti javnih usluga, a moglo bi rezultirati i većim lokalnim porezima.
Što se tiče tržišta rada, u sklopu Vladina programa predložena je jedna kratkoročna mjera koja podrazumijeva ograničen period u kojem će nezaposleni moći primati naknadu te smanjenje naknade za 50 posto onima koji ne sudjeluju u prekvalifikacijskim programima.
U sustavu socijalnog osiguranja predložena je mjera 10 – postotnog smanjenja takozvanih povlaštenih mirovina. Uz to, u programu je najavljena i racionalizacija u institucijama zdravstvene skrbi, iako bi bilo korisno detaljnije opisati što se točno pod tim podrazumijeva.
Novi paket Vladinih mjera donosi i brojne aktivnosti koje podrazumijevaju analizu i ujedinjavanje sustava socijalne skrbi. U Vladinom programu stoji kako bi prilagodbe trebale biti provedene u lipnju 2010., no nije specificirano što to točno znači.
Svjetska banka u svojim je posljednjim izvješćima minimalno kritizirala visinu socijalne naknade u hrvatskom programu socijalne pomoći, a činjenica je da je svota od 500 kuna za odraslog radno sposobnog samca, a to je osnovica iz koje se računaju sva ostala socijalna prava, jedva dostatna za podmirivanje osnovnih ljudskih potreba. Treba li ta svota biti veća? Potiče li hrvatska Vlada rast sivog tržišta s ovakvim mizernim naknadama?
"To doista jest vrlo mala svota koja ne može zaovoljiti minimalne ljudske prehrambene potrebe. Postoje prijedlozi da se ta svota povisi sa 500 na 700 kuna mjesečno. To znači da bi se ukupna svota unutar državnog proračuna za postojeće korisnike socijalne pomoći povećala za oko 93 milijuna kuna godišnje. Sredstva za nove korisnike također treba pronaći unutar proračuna, no kolika će ta svota biti teško je procijeniti."
Svjetska banka i UNDP konstantno upozoravaju Hrvatsku da treba bolje raspodijeliti sredstva kojima raspolaže. Ipak, jaz između imućnih i siromašnih pokazuje da Hrvatska baš i ne sluša. Biste li se složili s tim?
"Bolje ciljana raspodjela financijskih sredstava je definitivno ključ uspjeha, s obzirom na ograničenu svotu raspoloživih fiskalnih sredstava. Nasreću, kako pokazuje i posljednje izvješće Svjetske banke i UNDP-a „Socijalni učinci krize i jačanje otpornosti“, Hrvatska bi načelno gledano mogla ispuniti osnovne socijalne ciljeve, kao i one koji se odnose na politiku zapošljavanja. To bi mogla učiniti unutar postojećeg proračuna kada bi preuredila strukturu potrošnje na socijalnu pomoć i povlaštene mirovine. Trebala bi preusmjeriti sredstva na one programe koji su dosad polučili dokazan uspjeh, kao i na odabrani paket mjera namijenjenih aktivnoj radnoj snazi. Kako sam ranije već rekao, možda će biti potrebno uvesti neke porezne mjere kako bi se minimalizirala pojava 'zamke siromaštva'.
Hrvatska Vlada se na neki način našla između dvije vatre. S jedne strane stoji osiromašeni narod koji očekuje više pomoći od Vlade. S druge strane su privatni poduzetnici i financijske institucije koji od države očekuju ulaganja u razvoj tržišta. Kako riješiti ove probleme na obostrano zadovoljstvo?
"Vaše je pitanje usko povezano s trenutnim polemikama koje se vode oko Zakona o radu. Na to pitanje djelomičan odgovor daje publikacija UNPD-a pod nazivom 'Utjecaj krize na tržište rada', a koja sugerira da u državama koje se bore s krizom dominira tip prilagodbe koji uključuje rezanje radnh mjesta. Ovo za sobom povlači socijalne posljedice za one koji su izgubili posao, ali i za sve ostale kojima je posao zbog krize upitan. Alternativa ovom modelu gdje neki gube sve, a svi ostali u opasnosti, jest model po kojem se svi moraju odreći nečega. Tu se otvaraju mogućnosti uvođenja učinkovitih mjera smanjenja radnih sati ili društveni sporazum oko plaća.
Ako za to postoji fiskalni prostor, moguće je utjecati na fleksibilnost visine plaća smanjenjem poreznih obveza. Ovaj instrument već je korišten u srpnju 2008. godine, u obliku sniženja tereta poreza na dohodak smanjenjem porezne osnovice, što je dovelo do povećanja neto plaća, no ne i do smanjenja troškova rada.
Važno je napomenuti da 40 posto ljudi zaposlenih u privatnom sektoru radi u tvrtkama koje broje manje od 20 zaposlenika i koje imaju vrlo malo kapaciteta da podnesu teret krize bez znatnih prilagodbi. Učinkovito pregovaranje između svih predstavnika na tržištu rada (poslodavaca, zaposlenika i Vlade) moglo bi doprinijeti pripremi relevantnog odgovora na krizu.
Izvor: business.hr
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlik...
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2...
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uveć...
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Ki...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 20.05.2024. - OTP Invest
- 20.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVIII
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 21.05.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa zelena
- 21.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: Četvrti tjedan zaredom obilježili fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 20.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 20.05.2024 Pripajanje Erste E-Conservative fonda Erste Money Market fondu
- 20.05.2024 TJEDNI PREGLED: Četvrti tjedan zaredom obilježen fondovima s pozitivnim rezultatom
- 21.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali uz umanjen promet
- 21.05.2024 Cijene nafte pale prema 82 dolara, trgovce brine potražnja
- 21.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 20.05.2024. - OTP Invest
- 21.05.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi stagniraju
- 21.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, burzovni indeksi blago pali
- 21.05.2024 Stagnacija prihoda Deutsche Telekoma na početku godine
- 20.05.2024 Allianzova tromjesečna operativna dobit porasla za 6,8 posto
- 20.05.2024 Ryanairova godišnja dobit skočila za više od trećine
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 21.05.2024 Dioničari odlučili o povlačenju dionica Varteksa s burze
- 21.05.2024 Zaba ′migrira′ na Mastercard, klijentima će biti podijeljeno oko 2 mln novih kartica
- 21.05.2024 Očekujemo nastavak gospodarskog rasta
- 21.05.2024 Svjetski turizam u prvom kvartalu gotovo dostigao rekordnu 2019.
- 21.05.2024 Zaposlenih u travnju za 1,2 posto više nego lani
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 21.05. 16:00 | 2828,07 | -3,79 |
-0,13 |
|
CROBEX10* | 21.05. 16:00 | 1700,01 | -6,71 |
-0,39 |
|
CROBEX10tr* | 21.05. 16:00 | 1875,62 | -7,31 |
-0,39 |
|
ADRIAprime* | 21.05. 16:00 | 1956,33 | 2,24 |
0,11 |
|
CROBISTR* | 21.05. 16:31 | 174,1313 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 21.05. 16:31 | 96,467 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ADRS2 | 61,00 € |
0,00% |
217.972,40 € |
RIVP | 5,12 € |
0,00% |
100.561,78 € |
ZABA | 18,05 € |
-0,82% |
61.879,95 € |
HT | 31,00 € |
-0,32% |
61.434,10 € |
ERNT | 207,00 € |
0,00% |
60.477,00 € |
DLKV | 2,76 € |
0,73% |
59.218,16 € |
KODT2 | 1.540,00 € |
1,32% |
58.700,00 € |
PODR | 156,50 € |
-0,95% |
53.018,00 € |
ADPL | 13,00 € |
-0,38% |
49.278,25 € |
KODT | 1.590,00 € |
1,92% |
42.680,00 € |
Redovni dionički promet: | 988.518,07 € |
Redovni obveznički promet: | 5.720,00 € |
Sveukupni promet: | 1.298.238,07 € |