Energetski stručnjak Igor Dekanić ocijenio je u petak za Hinu da su vladine energetske mjere za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena dobro pogođene s obzirom na okolnosti, a Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb smatra da je ukupni vladin paket trebao biti bolje ciljan.

Vladine energetske mjere oblikovane su "dovoljno dobro" i slične su kao u europskim zemljama, kaže Dekanić i dodaje da su "moguća reakcija", a da se do kraja ne suspendira tržište i ne pretjera s državnim intervencionizmom.

"Suspenzija tržišta je značajna, ali i kriza je takva", kaže Dekanić, uspoređujući aktualnu energetsku krizu s globalnom naftnom krizom sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

"Reakcija je u skladu s krizom i u osnovi primjerena", smatra Dekanić.

Podržava i najavu de facto zabrane izvoza domaćega plina. Ocjenjuje da je to "rješenje u nuždi dok kriza traje", na što država ima pravo sve dok traje rat u Ukrajini koji krizu generira.

"To je razumna mjera kojoj bi mogle pribjeći i druge zemlje", ističe.

Komentirajući inicijativu za ograničavanje veleprodajne cijene plina kojoj se zajedno s još nekim zemljama priklonila Hrvatska unutar europskih rasprava o načinima suzbijanja krize, kaže kako je riječ o "lijepoj namjeri", ali da takvo što nikada nije funkcioniralo u tržišnoj privredi.

Dekanić ocjenjuje da Hrvatska uoči sezone povećane potrošnje plina "stoji dobro i relativno pripravno" te da ima infrastrukturu kojom može zadovoljiti potražnju i bez uvoza iz Rusije.

Velik hrvatski energetski potencijal po njegovim riječima je geotermalna energija. "Hrvatska tu ima značajan potencijal, a i riječ je o obnovljivim izvorima energije", kaže Dekanić.

Po njegovim riječima, Hrvatska iz vlastite proizvodnje podmiruje između četvrtine i petine domaće potrošnje plina, a udio domaće proizvodnje nafte u domaćoj potrošnji je oko petine.

Što se tiče vladine najave uvođenja posebnog poreza na dobit onima koji u krizi ostvaruju značajnu dobit, odnosno kojima je dobit posebno narasla u vrijeme krize u odnosu na razdoblje prije izvanrednih okolnosti, Dekanić kaže da je također riječ o potezu u nuždi, no da treba vidjeti koga bi taj porez obuhvatio, koja bi bila granica za naplatu i bi li obuhvatio samo energetske ili još neke tvrtke.

Vizek: Vladine mjere opravdane, ali nedovoljno naciljane

Vladin jesenski paket za Hinu je komentirala i pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb Maruška Vizek, koja kaže da je vladina intervencija opravdana s obzirom na okolnosti, ali smatra da je trebalo bolje ciljati i kod građana i kod gospodarstva, oslanjajući se na pametne politike dostupne u digitalnom dobu, pa bi onda i ukupni trošak možda bio manji od 21 milijarde kuna.

"Bilo bi bolje da su mjere nijansiranije", kaže Vizek i dodaje da bi "vlada trebala biti u stanju" identificirati najugroženije i ciljano im pomoći. Za primjer navodi da su bogatija kućanstva u pravilu manje energetski intenzivna jer imaju novca za štedljivije aparate, pa pita kome zapravo trebaju subvencije.

"Trebalo je bolje naciljati. Ovako imamo horizontalnu mjeru za sve, a nije svim potrebna", kaže Vizek.

Dodaje da je tako i kod poduzeća, jer što su poduzeća veća, to su energetski intenzivnija i izloženija od malih i srednjih, a nisu ni svi gospodarski sektori jednako izloženi energetskoj krizi i povećanju troškova.

Što se tiče regulacije i ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda, Vizek uz ostalo upozorava da su cijene temeljni mehanizam tržišta i da mjere njihova ograničavanja mogu dovesti do smanjenja ponude ili snižavanja kvalitete.

Vlada je na sjednici u četvrtak predstavila jesenski paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.