U katalogu kojega je Aktual dobio na uvid splitski projekti razvrstani su u tri kategorije: u prvoj su investicije koje su već gotovo spremne za realizaciju, u drugoj one za koje se intenzivno priprema dokumentacija, dok treću kategoriju predstavljaju "pojedinačni zahvati" diljem grada.

U svoj gradonačelnički mandat Ivo Baldasar krenuo je s ambicijom da barem pokrene projekt Istočne obale za koji se smatra da je ključan za razvoj Splita. Posljednjih mjeseci dogovorio je s Hrvatskim željeznicama izradu prometnog rješenja koje uključuje i željeznički i cestovni promet: to je preduvjet za izmještanje dvaju velikih kolodvora u Kopilicu, ali i planirano povlačenje novca iz europskih fondova.

Ruska poznanstva

Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar nakon prvih šest mjeseci mandata krenuo je u ofenzivu prema investitorima: pretprošlog tjedna nalazio se u delegaciji hrvatskih poduzetnika predvođenoj bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem koja je u punih pet dana u Rusiji sklapala poznanstva i pokušavala dogovoriti nove poslove. Mesić i Baldasar posjetili su Sankt Peterburg i baltičku enklavu Kaliningrad, dva važna žarišta ruskoga poslovnog svijeta, gdje je njihov domaćin bio ugledni biznismen i počasni hrvatski konzul Stefano Vlahović, zbog razgranatog posla s mesom najčešće tituliran i kao "ruski kralj piletine". Premda se o hrvatskoj ekspediciji malo govorilo u javnosti, sudionici tvrde da je bila prilično uspješna.

Postoje doista velike šanse da se neke građevinske tvrtke uključe u veliki investicijski ciklus uoči Svjetskog prvenstva u nogometu 2018. godine, posebno u Kaliningradu, gdje se planira gradnja velikog stadiona, desetaka velikih objekata i nekoliko stotina kilometara novih autocesta.

"Gradonačelnik Baldasar i ja pozvani smo u delegaciju jer je očito da naša imena u tom svijetu nešto znače", kazao je bivši predsjednik Mesić za Aktual. Hrvatsku vladu ponovno je javno pozvao na olakšavanje uvjeta za izdavanje viza ruskim državljanima, na što mu se posebno žalio guverner Sankt Peterburga. Tvrdi da su osim brojnih turista od putovanja posljednjih mjeseci odustajali i ozbiljni poslovni ljudi.

"Imamo otvoren ulaz na ovo tržište, ali moramo brzo reagirati", upozorava bivši predsjednik. Najveće šanse otvaraju se hrvatskom građevinskom sektoru, odnosno velikim tvrtkama čija mehanizacija zbog nedostatka poslova i recesije posljednjih godina stoji praktički neiskorištena: Mesić tvrdi da bi se vrlo lako mogle ubaciti u biznis od
projektiranja do same izvedbe, a posebno u Kaliningradu. Sve investicije u ovoj enklavi u idućih nekoliko godina financirat će država Rusija s 90 posto sredstava, ali i desetak posto koje ulaže ova regija daje priličnu snagu u odlučivanju o projektantima i izvođačima.

Ekspedicija na Istok

"Dobro je da je gospodin Baldasar bio u delegaciji. On je predstavio velike splitske kapacitete i mogućnosti ulaganja. Koliko znam, ostvareni su dobri kontakti i dogovoren
je posjet ruskih ulagača Splitu", otkriva Mesić za Aktual. Sam Baldasar je u opisu ekspedicije na istok bio nešto oprezniji, pa je diplomatski kazao da se tek radilo o preliminarnim razgovorima - što je, uostalom, ionako dio plana njegove velike svjetske turneje.

Gradonačelnik Baldasar je, naime, već prije ruske epizode imao dva slična posjeta talijanskim gradovima Pescari i Anconi, a u sljedećim mjesecima službeno će posjetiti
London, zatim Indoneziju, te još nekoliko velikih svjetskih centara kapitala. Ondje lobira za dolazak ulagača koji su Splitu nasušno potrebni: velikih investicija nema već
nekoliko godina, pa je gradski proračun iz godine u godinu sve manji. Za 2014. godinu planiran je u visini od 840 milijuna kuna, iako i sam Baldasar priznaje da je osamdesetak milijuna veći od realnog. Uzda se u još bolju turističku sezonu od prethodne i nadu da će "na horizontu konačno osvanuti nekoliko dizalica", a onda bi i komunalni doprinos koji se slijeva u gradsku blagajnu bio znatno obilniji.

Splitski gradonačelnik na svoja putovanja ne ide praznih ruku: svim sugovornicima dijeli "knjižicu investicija", mini katalog u kojemu su prvi put u povijesti grada barem načelno pobrojane sve mogućnosti ulaganja u gradu i opisana procedura koja će do njih dovesti. Baldasar tvrdi da je njegova "preliminarna" turneja tek uvod u pravi početak posla, odnosno raspisivanje javnih natječaja za svaku investiciju posebno. Tek tada očekuje prave plodove svojih svjetskih putešestvija.

U katalogu kojega je Aktual dobio na uvid splitski projekti razvrstani su u tri kategorije: u prvoj su investicije koje su već gotovo spremne za realizaciju, u drugoj one za koje
se intenzivno priprema dokumentacija, dok treću kategoriju predstavljaju "pojedinačni zahvati" diljem grada. Kao što to obično i biva s velikim i spektakularnim planovima o novim vizurama grada, dobar dio ideja iz kataloga neće se ostvariti, barem ne u srednjoročnom razdoblju no, do kraja mandata Baldasar u planu ima barem njih nekoliko.

Kako danas stvari stoje, ulagačima bi među najzanimljivijim prilikama trebala biti zgrada gradske uprave (Banovina) i susjedna zgrada u kojoj se nalaze zavodi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje: obje se nalaze na novoj Zapadnoj obali u strogom centru grada, neposredno uz već legendarni bivši Kerumov hotel Marjan, a također su predviđene za prenamjenu u turističke svrhe.

Baldasar je uspio dobiti privolu Vlade, odnosno njegovih stranačkih kolega, ministara Miranda Mrsića i Rajka Ostojića, za planiranje sadržaja koji bi bili komercijalni i definitivno isplativiji od podružnica državnih institucija. Procjenjuje se da bi ulaganja u dva hotela na ovoj lokaciji ukupno iznosila 48 milijuna eura, dok bi sva administracija sa Zapadne obale bila preseljena na jedno od dva moguća nova mjesta: budući toranj uz Spaladium arenu ili na Trg Hrvatske bratske zajednice u administrativnom središtu grada.

Splasnuo interes ulagača

Splitske gradske vlasti još prije desetak godina namjeravale su sve ove projekte ostvariti nekim oblikom javno-privatnog partnerstva (privatnici preuzimaju Banovinu u dugoročni najam i zauzvrat grade novo sjedište uprave na Trgu HBZ-a), no nakon raspisanog natječaja interes ulagača je splasnuo. Ipak, svi preduvjeti i danas postoje:
poznato je da je na novom trgu uz zgrade policije i suda moguće izgraditi čak 29 tisuća četvornih metara nadzemnih i oko 35 tisuća podzemnih prostora - mahom podzemnih garaža - što bi ukupno stajalo čak 84 milijuna eura.

U međuvremenu je kao opcija iskrsnuo i nesuđeni neboder uz Spaladium arenu, nikad potpuno dovršeni kompleks sportske dvorane koji će nakon debakla tvrtki Konstruktor, IGH i Dalekovod uskoro vjerojatno prijeći u vlasništvo Grada Splita. Ondje je također moguće smjestiti birokraciju i objediniti brojne gradske i državne službe smještene u Splitu, ali i graditi novi shopping centar i druge komercijalne sadržaje.

U sklopu raščišćavanja odnosa između države, Splita i triju bivših građevinskih giganata, cijeli kompleks službeno će postati gradski, zajedno s kreditom od 46 milijuna eura, a potom će se tražiti investitori u nastavak projekta procijenjenog na visokih 142 milijuna eura. Ovako bi se ostvario plan da sama dvorana zajedno s pripadajućim kompleksom financira sama sebe, jer bi se od same investicije u dodatne sadržaje pokrila vrijednost kredita podignutih još u doba Ive Sanadera. Neslužbene informacije govore da su poslovne banke voljne podržati ovakav scenarij.

Listu Baldasarovih "projekata pred realizacijom" zaključuje ideja o gradnji novog kompleksa na mjestu stare sportske dvorane na Gripama, te Dračevac, golema bivša vojarna na sjevernom prilazu Splitu. Premda se službeno nalazi najvećim dijelom u državnom vlasništvu, Dračevac je također već gotovo deset godina u planovima za
novo razvojno središte: još 2006. država ga je prepustila Gradu Splitu kako bi se ondje izgradio poduzetničko-sajamski centar, no plan da se to napravi u roku od pet godina neslavno je propao.

U međuvremenu je u golemim, hladnim i derutnim zgradama ondje smješten Općinski sud, koji je u suludoj razmjeni nekretnina između HDZ-ove bivše vlade i Željka Keruma iz središta završio na periferiji grada, pa će i ova institucija u sklopu općeg udomljavanja splitske administracije vjerojatno završiti na Trgu HBZ-a ili u Spaladiumu.

Vrijednost Dračevca kao buduće investicije procijenjena je na nevjerojatnih 490 milijuna eura, što ne čudi jer se radi o ogromnom i dobro povezanom prostoru gotovo potpuno "očišćenom" za početak radova. Problem bi eventualno mogla predstavljati tek kapelica smještena u središtu kompleksa koju je Sanaderova vlada izuzela iz darovnice.

U Rusiji i Skladgradnja

Slučajno ili ne, u Mesićevoj i Baldasdarovoj delegaciji za Rusiju nalazio se i predstavnik tvrtke Skladgradnja u vlasništvu braće Joze i Slavena Žužula: s njima splitski gradonačelnik ima ozbiljne planove i mimo gradnje stadiona i stambenog kompleksa na mjestu današnjeg Parka mladeži. Baldasar očekuje da će Skladgradnja, koja je danas već narasla na 700 zaposlenih, u budućnosti preuzeti ulogu umrtvljenog Konstruktora i okupiti slične manje tvrtke: Split je, naime, posljednjih godina spao na jednu jedinu ozbiljnu građevinsku kompaniju...

To će biti važno kada na red dođu drugi, dugoročni splitski projekti koji se također polako razvijaju. U fazi pripreme dokumentacije je vjerojatno najveća investicija u splitskoj povijesti, uređenje istočne obale Gradske luke, najkompliciraniji i vjerojatno najskuplji zahvat.

Ondje se planira izmjestiti potpuno besmisleno velik željeznički kolodvor i konačno ukloniti derutni autobusni kolodvor. Golemi prostor koji će se tako osloboditi prenamijenit će se za potrebe velikog kongresnog centra, hotela, javnih sadržaja i garaže s najmanju tisuću mjesta za parkiranje. U luci će ostati nekoliko kraćih željezničkih kolosjeka, odnosno tek jedna stanica koja će kroz već postojeći tunel dugačak kilometar i pol biti spojena s novim kolodvorom u predgrađu Kopilica. Splitski "mini metro", koji čak ne predstavlja previše složen zahvat, imat će dvije ili tri postaje - jednu, između ostalih na već spomenutom Trgu Hrvatske bratske zajednice.

Podrška Vlade

U svoj gradonačelnicki mandat Ivo Baldasar krenuo je s ambicijom da barem pokrene projekt Istočne obale, za koji se smatra da je ključan za razvoj Splita. Posljednjih mjeseci dogovorio je s Hrvatskim željeznicama izradu prometnog rješenja koje uključuje i željeznički i cestovni promet: to je preduvjet za izmještanje dvaju velikih kolodvora u Kopilicu, ali i planirano povlačenje novca iz europskih fondova. Ovdje, tvrde izvori Aktuala, definitivno ima veliku podršku Vlade, a s nekoliko jednostavnih poteza otvorit će se prostor za investiranje i u Gradskoj luci i u Kopilici koja postaje novo gradsko čvorište i vjerojatno najatraktivniji prostor za ulaganje s planiranih 800 tisuća četvornih metara novih sadržaja.

Baldasarova sasvim ozbiljna namjera je urediti i Stari plac, bivši Hajdukov stadion u strogom centru grada. Ondje će pokušati anulirati kritičare odlukom da se današnja zelena površina pretvara u javni park, dok će se nova gradnja događati na njegovim rubovima. Tu je i problem odlagališta otpada na Karepovcu, koji će se morati sanirati i prenamijeniti u sljedećih nekoliko godina, ali i novi sportski centar s terenima, marinama i lučicama u blizini Poljuda.

Lista želja je jedno, a mogućnost realizacije nešto sasvim drugo. No, kako splitski gradonačelnik potvrđuje za Aktual, do kraja mandata cilj je barem na nekoliko projekata započeti s fizičkim radovima, a preostale pripremiti do vrlo visoke faze. Odnosno, da njegova "knjižica investicija" u drugom mandatu, na što ozbiljno računa, bude znatno deblja i bogatija.