U posljednjih par tjedana glavne vijesti na tržištima regije bile su one vezane uz dionicu Ine. One su pomogle održavanju razine likvidnosti i volumena trgovanja, jer Inina dionica uz dionicu HT-a, čini najveći dio prometa na burzi zadnjih mjeseci. Investitori su oprezni i postepeno skupljaju dionice Ine, a eventualno uključivanje OMV-a u utrku za najveću hrvatsku naftnu kompaniju bilo bi pozitivno za poboljšanje likvidnosti. Posljedično takav bi razvoj situacije utjecao i na druge dionice u Hrvatskoj i regiji, prokomentirala je za BankuTV Ivana Gažić, izvršna direktorica Sektora investicijskog bankarstva Hypo Alpe-Adria banke.

U Srbiji se bilježi vrlo niska likvidnost. Investitori su prije svega bili zainteresirani za izlazak iz svojih pozicija sa srpskog tržišta. Uzrok je prije svega, opća financijska i dugotrajna politička kriza u zemlji. Generalno su kompanije izlistane na burzi poslovale dobro u protekloj godini, a planovi za ovu godinu su također izuzetno dobri. Odsustvo potražnje za dionicama na Beogradskoj burzi može se opravdati nedostatkom svježeg kapitala koji je primjetan u proteklom razdoblju. U protekla dva mjeseca trgovanje su obilježile velike transakcije banaka - AIK Banke, koja je i inače najlikvidnija dionica, i Univerzal Banke. Pored banaka, u trgovanju su najčešće zastupljene i dionice s A listinga - Sojaprotein i Energoprojekt Holding. Te su kompanije lideri u svojim sektorima (prehrana i građevinarstvo), može se reći da su, uz AIK Banku, i lideri srpskog tržišta. Kada tržište raste te kompanije se najviše kupuju, i obrnuto, kada tržište pada, one se najviše prodaju, pojasnila je Gažić uz napomenu kako je na tako nelikvidnom tržištu teško govoriti o špekulativnim ulaganjima.

Srpanjski pokazatelji trgovanja na Sarajevskoj burzi ukazuju na povećanu likvidnost na tržištu - do 28. srpnja protrgovano je s 21,5 milijuna eura. U fokusu investitora bile su primarno dionice ABS banke (Erste dovršava preuzimanje navedenog emitenta), zatim dionica IF Bosfin (slovenski Fondovi su radili blok transakciju) te velik posao građevinske tvrtke GP Bosna.

Tržište u Banja Luci u posljednje vrijeme ne bilježi velike volumene. Ako bi se morao izdvojiti sektor gdje su prometi značajniji, onda bi prednost imao fondovski sektor i par značajnijih dionica, kao što su Telekom Srpske i Tržnica, u odnosu na energetski sektor kao i trgovanje obveznicama (stara devizna štednja). Gažić smtra da je razlog tome što investitori najvjerojatnije čekaju rasplet situacije oko tužbe fondova vezano za RiTE Gacko, najavljeni početak proizvodnje u Rafineriji nafte kao i povoljniju klimu za ulaganje. Investitori su većinom neaktivni i čekaju novi investicijski val u regiji. Trenutačno nema prostora za djelovanje špekulativnog kapitala te im je cilj ulaganje na nešto duži rok.

Likvidnost na slovenskom tržištu kapitala je vrlo mala. Najviše prometa bilježi Krkina dionica i ostale blue chip dionice - Telekom, Petrol, Mercator, Gorenje, No promet je zaista mali, a u zadnjih mjesec dana cijene dionica stagniraju. Na Ljubljansku burzu u zadnjih par mjeseci kroz IPO su uvrštena dva nova poduzeća Sava Re (reosiguranje) i Datalab (prvo tehnološko poduzeće na burzi).

Zagrebačka burza u svakom slučaju ima daleko najveće promete od svih burzi u regiji. Na Ljubljanskoj burzi vidljiva je konstanta u prometima dok je na Beogradskoj i Banjalučkoj burzi promet vrlo nestabilan, zaključuje Gažić.