Cijena zlata dostigla je najvišu razinu u tri i pol mjeseca, dostigavši $1.174 po unci. Uzrok je odluka američkog FED-a da odgodi dizanje kamatnih stopa i potražnji u Kini kao načinu zaštite štednje; FED se odlučio na takvu mjeru zbog slabijeg izvoza SAD-a usred povećanog uvoza iz Azije i anemične svjetske ekonomije.

Zlato i ostale plemenite kovine, kao investicije, posebno su privlačne posljednjih godina upravo zbog niskih kamatnih stopa na ostale investicijske klase.

Pošto je trgovinski deficit SAD-a dosegao najvišu razinu u posljednjih 5 godina, a MMF odlučio srezati svoja predviđanja za globalni ekonomski rast, uslijed niskih cijena robe i usporavanja kineske ekonomije, FED se nije usudio podići kamatne stope, čak niti simboličnih 0.25%, te se sada povećanje kamatnih stopa očekuje tek slijedeće godine, ukoliko neće biti usporavanja ekonomskog rasta.

Tako se smanjila vrijednost dolara, čineći plemenite kovine privlačnijim ulaganjem, posebno iz stranih valuta, pošto se cijene zlata formiraju iz američkog dolara. Druge česte plemenite investicijske kovine (srebro, paladij, platina) također su trgovale na cijenama bliskim najvišim u posljednjih nekoliko mjeseci.

U Hrvatskoj je trgovanje i investiranje u plemenite investicijske kovine još u povojima; često jedino u obliku prodaje u svrhe podmirivanja dugova. Međutim, ponuda postoji, u obliku investiranja u zlatne poluge; neke tvrtke pružaju međunarodno priznate certifikate za kvalitetu. Zlatu, a u manjoj mjeri i ostalim kovinama, obično se pristupa u doba neizvjesnosti: no upravo se u sigurnim vremenima, kada je cijena još niska, s obećanjem rasta, najviše isplate investicije.