Zagrebačka burza priprema se za "čišćenje" tržišta od kompanija koje godinama ne ispunjavaju obveze prema investitorima, pa i samoj burzi u pokušaju obnove poljuljanog povjerenja u tržište dionica. Mogućnost isključenja iz burzovnog uvrštenja daje novi Zakon o tržištu kapitala (ZTK) u koji su konačno ugrađene odredbe koje je ZSE već dugo tražila, a tiču se poboljšanja transparentnosti kompanija prema ulagačima.

Kako pojašnjava član Uprave Tomislav Gračan, najavljeno formiranje Vodećeg tržišta, namijenjenog većim i likvidnijim kompanijama koje su spremne pridržavati najviših standarda odnosa s investitorima, povezano je s uvođenjem strožeg nadzora nad ispunjavanjem uvjeta uvrštenja u nižim segmentima uređenog tržišta. "Burza svakih šest mjeseci provodi nadzor nad izdavateljima i do sada nikada nije donosila odluku o isključenju s uređenog tržišta zbog nepoštivanja obveza preuzetih ugovorom o uvrštenju, pravilima i Zakonom o tržištu kapitala. S obzirom da su novim ZTK-om dioničari dobili pravnu zaštitu u slučaju da burza isključi izdavatelja s uređenog tržišta zbog nepoštivanja obveza na način da mogu pokrenuti sudski postupak za naknadu štete protiv izdavatelja i njegovih rukovodećih osoba, mi ćemo kod sljedećih nadzora krajem ove godine kao krajnju mjeru donijeti i odluku o isključenju za one izdavatelje koji se ne pridržavaju obveza", kaže Gračan. Ovakve mjere Zagrebačka burza do sada nije prakticirala.

Naime, prijašnje zakonske odredbe nisu predviđale mogućnost pokretanja parnice za naknadu štete, pa bi burza kompanijama koje ne objavljuju redovito financijska izvješća, izvještaje o poslovnim događanjima i ne plaćaju naknadu za uvrštenje isključenjem iz trgovine na neki način činila uslugu. Naravno, u ovom trenutku ne može se sa sigurnošću reći tko su prvi kandidati za isključenje. No, pažljiviji promatrači tržišta prisjetit će se da Zagrebačka burza svake godine izriče javne opomene zbog neobjavljivanja financijskih izvješća. Posljednje takve opomene izrečene su 13. kolovoza, a na popisu su se našli Dalma, Pounje, Tankerkomerc, Imunološki zavod, Jadran Film te kompanije iz sastava Agrokora - Vupik, Žitnjak, Jamnica, Zvijezda, Belje, Ledo i PIK Vinkovci.

Već letimičan pogled otkriva kako se radi o kompanijama u višegodišnjim poslovnim poteškoćama, odnosno zahvaćenima planom restrukturiranja Agrokora nakon koje će biti osnovane zrcalne kompanije, a sadašnje dionice postati bezvrijedne. Zagrebačka burza namjerava povećati zahtjeve za transparentnosti i na ostalim segmentima tržišta. Uskoro će formalno ugasiti CE Enter, tržišni segment s vrlo niskom razinom zahtjeva za transparentnošću prema investitorima. Naime, od uvrštenih se kompanija tražilo samo objavljivanje financijskih izvješća. Tomislav Gračan kaže da će se gašenjem CE Entera burza fokusirati na Progress tržište koje je usklađeno s europskom MiFID 2 direktivom i uredbom o zlouporabi tržišta što se tiče zahtjeva za uvrštenje i izvještavanje.

"Oni su gotovo na razini zahtjeva za redovito tržište", naglašava Gračan. Što se tiče Progressa, nekoliko izdavatelja s CE Entera se priprema za prijem na Progress, otkriva Gračan. "Očekujem da će krajem rujna i početkom listopada prvi izdavatelji, koji su sada listani na CE Enter platformi, biti primljeni na Progress. Mi ćemo i dalje nastaviti promovirati to tržište i tražiti nove izdavatelje među malim i srednjim poduzećima u hrvatskoj i regiji, koji do sada nisu bili na burzi, kako bi donijeli odluku o prijemu na tu platformu te eventualno pri tome i prikupljali kapital za svoje poslovanje", ističe Gračan. Podsjetimo, na Progressu se može napraviti inicijalna javna ponuda do pet milijuna eura.

"Sve te mjere trebale bi imati pozitivan učinak na tržište kapitala i doprinijeti vraćanju povjerenja i jačanju tržišta, a što je preduvjet za povećanje likvidnosti tržišta. Svakako bih spomenuo i nove ovlasti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga vezano za kontrolu financijskih izvještaja, jer bi, po mom sudu, i to trebalo vratiti povjerenje u tržište izgubljeno zbog slučaja Agrokor", smatra Gračan. Financijska zajednica to mišljenje baš i ne dijeli. Iako mogućnost isključenja kompanija koje ne izvršavaju obveze nečelno podržavaju, u neslužbenom razgovoru kažu kako to neće vratiti povjerenje ulagača u hrvatsko tržište.

Naime, kriza koju je uzrokovao Agrokor nije kriza burze, već kriza sustava, pa i cijelog društva, kaže nam jedan financijaš. Što se tiče efekta pravne zaštite koju pruža novi ZTK i mogućnosti nadoknade štete, financijska zajednica smatra kako će se za većinu dioničara raditi o "mrtvom slovu na papiru" s obzirom na stanje hrvatskog pravosuđa i trajanje postupaka. "Nedostaje propisana procedura u kojoj bi se obeštećenje moglo dobiti u razumnom roku. Primjerice, da se automatizmom tri mjeseca nakon isključenja isplati odšteta dioničarima po prosječnoj tromjesečnoj cijeni s mogućnošću ovrhe računa tvrtke", smatra jedan financijaš.