Cijene nafte porasle su u četvrtak prema 104 dolara, uz podignutu temperaturu u Hormuškom tjesnacu i upitnu budućnost američko-iranskih pregovora koje prate upozorenja analitičara o učestalim naznakama urušavanja potražnje.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 1,71 dolar višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 103,62 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 1,47 dolara i stajao je 94,43 dolara.

Tržišta su ovaj tjedan pomno pratila zbivanja oko Hormuškog tjesnaca kojim je prije američko-izraelskog napada na Iran prolazila petina svjetske nafte i naftnih proizvoda.

SAD je zbog neuspjelog prvog kruga pregovora s Iranom u Islamabadu uveo pomorsku blokadu iranskih luka, smjestivši vojne brodove u Arapskom moru i u Omanskom zaljevu.

Teheran je upozorio da blokada krši dvotjedno primirje i iranska vojska presrela je nekoliko brodova koji su pokušali proći tjesnacem.

Američki predsjednik Donald Trump jednostrano je produljio primirje, koje je isteklo u utorak nešto prije ponoći, ali je zadržao blokadu.

U srijedu poslijepodne američki ministar financija Scott Bessent objavio je pak da je obustavio sankcije na rusku i iransku naftu, ponovo na 30 dana, na zahtjev, kako je rekao, zemalja kojima prijeti najveći rizik nestašice nafte zbog zatvorenog Hormuza.

Iran je pak i pod blokadom izvozio naftu, izvijestila je tvrtka za analizu Vortexa, dodajući da je od 13. do 21. travnja iz blokiranog područja izašlo 10,7 milijuna barela iranske nafte.

Iako privlači medijsku pozornost, američka blokada najvjerojatnije neće u većoj mjeri utjecati na iranske isporuke nafte tijekom sljedeća dva do tri mjeseca, predviđa Vortexa.

Oko 160 milijuna barela iranske nafte već je u tankerima, a od toga se oko 130 milijuna barela već nalazi izvan područja pod blokadom američke mornarice, napominju.

Analitičari pak upozoravaju da nada da će SAD i Iran sporazumom dokončati sukob kopni, ističući da su pregovori zapeli u slijepoj ulici.

Iranska zapljena dva broda koji su pokušali proći Hormuzom navodi na zaključak da valja i dalje očekivati poremećaje u isporukama, napominju analitičari ING-a Ewa Mantay i Warren Pattersson, i "tržište mora u cijene uključiti izmijenjena očekivanja".

Potražnja se istodobno urušava, upozoravaju Manthay i Pattersson, napominjući da sve više zrakoplovnih prijevoznika otkazuje letove zbog tijesne opskrbe kerozinom i visokih cijena avionskog goriva.

Europsko tržište kerozina posebno je osjetljivo na zbivanja na Bliskom istoku budući da Stari kontinent većinu kerozina uvozi upravo iz zemalja uz Perzijski zaljev, napominju.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu bio skuplji za 6,75 dolara i stajao je 103,06 dolara.