Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad 109 dolara, uz strahovanja ulagača da napadi na energetsku infrastrukturu u zemljama uz Perzijski zaljev najavljuju dulje razdoblje poremećaja u opskrbi i signale iz Washingtona koji bi trebali ′sniziti temperaturu′.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 1,82 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 109,20 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 52 centa i stajao je 96,84 dolara.

Tržišta su sredinom tjedna uzdrmali izraelski napadi na iransko plinsko polje Južni Fars i iranski odgovor.

Izrael je u srijedu napao veliko plinsko polje Južni Pars u Iranu, prema izvještajima izraelskih medija. Iranska novinska agencija Tasnim objavila je da su meta napada bila postrojenja u polju Južni Pars i u regiji Asaluyeh na jugu Irana.

Teheran je najavio odgovor, pozivajući na evakuaciju područja uz petrokemijski kompleks Mesaieed, kompaniju Mesaieed i energetska postrojenja u Ras Laffanu u Kataru.

Popis meta obuhvatio je i petrokemijski kompleks Jubail u Saudijskoj Arabiji, te plinsko polje Al Hosn u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prema izvješću Al Jazeere.

Napadi su raspirili strah da bi se poremećaji u opskrbi energentima iz regije uz Perzijski zaljev mogli protegnuti na dulje vremensko razdoblje, objašnjavaju analitičari ING-a, uz primjedbu da je napad na iransku energetsku infrastrukturu "neobičan" budući da je SAD u proteklih nekoliko tjedana pokušavao otkloniti faktore koji podižu cijene nafte.

"Napadi na energetsku infrastrukturu zasjenjuju te faktore i, posebno s obzirom na (iranski - op. ur.) odgovor, navode na zaključak da će cijene i dalje rasti", drže Ewa Manthay i Warren Pattersson.

"Čak i ako se pokaže da su postrojenja za ukapljeni plin uglavnom nedirnuta, tržište će zbog sve veće prijetnje za energetsku infrastrukturu u regiji morati u cijene uračunati viši dodatak na rizik", napominje dvoje analitičara ING-a.

Američki ministar financija Scott Bessent pokušao je u četvrtak ′sniziti temperaturu′ na tržištu izjavom da bi Washington mogao ukinuti sankcije na iransku naftu ′zaglavljenu′ na tankerima.

"Mogli bismo u idućim danima ukinuti sankcije na iransku naftu na moru. Riječ je o oko 140 milijuna barela", rekao je Bessent u emisiji Fox Business Networka "Mornings with Maria".

Predsjednik Donald Trump naznačio je pak poslijepodne da ne namjerava na Bliski istok slati vojnike.

"Neću slati vojnike nikamo", rekao je Trump u odgovoru na novinarsko pitanje namjerava li u regiju poslati još pripadnika oružanih snaga, uz one u flotili vojnih brodova i u američkim bazama uz Perzijski zaljev.

Kako bi zakočio rast cijena, SAD je prošli tjedan izdao opću 30-dnevnu dozvolu za kupnju ruske nafte uskladištene na tankerima.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu bio skuplji za 2,19 dolara i stajao je 135,06 dolara.