Građani koji su lani trgovali dionicama, njih oko 20 tisuća, nisu plaćali porez na dohodak od 12 posto plus prirez na zaradu od svake prodaje iz jednostavnog razloga što bi bilo previše komplicirano da se tako plaća. Kako nam objašnjavaju porezni savjetnici s kojima smo razgovarali, banke i brokerske kuće imale su problem jer se taj porez plaća samo u slučaju ako je ostvarena dobit, ako je prodajna cijena veća od nabavne, pa se onda na tu razliku obračunavaju porez i prirez.

Kad se trguje preko skrbničkog računa banke i brokerske kuće, stalno postoje plusevi i minusi, oscilacije u cijenama, pa bi se stanje dionica trebalo voditi kao robu, na materijalnim karticama, što se pokazalo nemogućim. Stoga se porez na zaradu od trgovine dionicama plaća na godišnjoj razini, temeljem godišnjih potvrda o prometu dionica koje će brokeri i bankari poslati građanima koji su trgovali dionicama.

Dividenda već umanjena

Za ostalu financijsku imovinu porez se plaća onda kada je ostvaren dobitak, pa se na dividendu plaća porez prilikom isplate dividende, jednako kao što se porez na kamate na štednju plaća prilikom isteka oročenja na štednju. U oba slučaja i isplatitelj dividende i banka to rade u ime građana.

Jednostavno rečeno, imate li neke dionice kojima lani niste ništa radili nego vam stoje, poput paketa dionica HT-a, ne morate ništa uraditi, niste dužni nikakav porez platiti, proljetos ste dobili dividendu od šest kuna po dionici i prije nego što je sjela na vaš račun, isplatitelj je u vaše ime s nje uzeo i državi platio 12 posto poreza i prireza na tu dividendu. Ništa više niste dužni platiti.

Oni koji imaju uloge u investicijskim fondovima plaćaju porez na ostvareni prinos u tim fondovima ukoliko se radi o udjelima koji su kupljeni od 01.01.2016. nadalje te prodani tijekom 2016. godine (bili su vlasnici manje od 2 godine) i to tako da samostalno prijave i plate porez a temeljem podataka koje će zaprimiti (ukoliko su u poreznoj obvezi) od društva koje upravlja fondom.

Ako ste lani kupovali i prodavali dionice, jednu ili njih 50, onda porez na zaradu od te trgovine niste plaćali, nego ćete ga platiti temeljem izvještaja brokerske kuće koji ćete dobiti i podnijeti obrazac JOPPD poreznicima. Znači, oni koji su lani kupili dionice za 8000 kuna, a prodali ih za 10.0000 kuna, na 2000 kuna razlike u cijeni platit će 12 posto poreza na dohodak, što je 240 kuna, a žive li u gradu koji je propisao prirez tom porezu od 10 posto, platit će još 24 kune prireza, ukupno 264 kune. Ako su te iste dionice prodali za 8000 i manje kuna, porez neće platiti jer nisu zaradili ni lipe.

Inozemna imovina

Porez na dohodak koji se plaća na financijsku imovinu od 12 posto plus prirez smatra se konačno plaćenim porezom za koji nije potrebno podnositi poreznu prijavu, osim ako to građanin dobrovoljno ne želi učiniti.

Financijska imovina su dionice, udjeli u investicijskim fondovima, kapitalni dobici, dividende, udjeli u dobiti, prenosivi vrijednosni papiri i strukturni proizvodi, a oporezivi su i dobici od prodaje financijske imovine ostvareni u roku od tri godine od dana stjecanja do prodaje financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda.

No, svi ovi građani koji imaju financijsku imovinu trebali bi do kraja siječnja poreznicima predati obrazac JOPPD za prošlu godinu koji nije porezna prijava nego izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima i služi za knjigovodstvo poreznika. Trebali bi prijaviti i imovinu u zemlji, ali i u inozemstvu, a koliko je pametno "zaboraviti" na inozemnu imovinu morat će odlučiti svatko za sebe, poreznici više nego ikada razmjenjuju podatke o poreznim obveznicima, štedišama, kamatama i svim ostalim prihodima....

Porez na dohodak na financijsku imovinu uveden je za vrijeme Vlade Zorana Milanovića, a još u ožujku 2012. uveden je porez od 12 posto na dividende i udjele u dobiti, dok je od 2015. proširen na sve vrste kamata na štednju građana u bankama, bila ona oročena ili po viđenju, obična ili rentna, jedina iznimka su kamate koje se zarađuju na novac na tekućim, žiro i deviznim računima, ali uz uvjet da su godišnje manje do 0,5 posto.