Na svjetskim su burzama cijene dionica pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer je odluka Britanaca o napuštanju Europske unije šokirala ulagače.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 1,6 posto, na 17.399 bodova, a toliko je izgubio i S&P 500, skliznuvši na 2.037 bodova. Nasdaq indeks pao je, pak, 1,9 posto, na 4.707 bodova.

Sve do petka cijene su dionica na svjetskim burzama osjetno rasle jer su ulagači ′igrali′ na to da će Britanci na referendumu glasati za ostanak u Uniji.

Stoga ih je u petak rezultat referenduma uhvatio na krivoj nozi, pa su cijene dionica na gotovo svim svjetskim burzama oštro pale.

MSCI indeks dionica na svim važnijim svjetskim burzama potonuo je 4,4 posto, pa se procjenjuje da je toga dana izbrisano oko 2.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica.

"Ovaj ishod referenduma mnoge je ulagače uhvatio na krivoj nozi, kraj rasprave", kaže Mike Ellingsen, analitičar u tvrtki U.S. Global Investors.

Ulagači se plaše da će izlazak Britanije izazvati dugotrajnije poremećaje na financijskim tržištima i naštetiti ionako krhkom rastu globalnog gospodarstva.

"Najveći makro rizik za Europu ove godine se ostvario. Odluka Britanaca utječe na smanjenje izgleda za rast gospodarstva u Britaniji i Europi zbog povećane političke nesigurnosti i rizika od pogoršanja financijskih uvjeta", poručuju analitičari Goldman Sachsa u bilješci klijentima.

Samo na europskim burzama u petak je izgubljeno oko 1.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica, a pod najvećim je pritiskom bio europski bankarski sektor.

U tom su sektoru cijene dionica u prosjeku pale 14 posto, što je njihov najveći dnevni pad u povijesti.

Pritom su cijene dionica britanskih banaka Lloydsa, Royal Bank of Scotland i Barclaysa potonule oko 20 posto, a ništa bolje nisu prošle ni neke španjolske i talijanske banke.

"Odluka Britanaca o napuštanju Unije vjerojatno će rezultirati recesijom u Britaniji", kazao je Richard Buxton, direktor u tvrtki Old Mutual Global Investors.

Pod pritiskom su se našle i cijene nafte te drugih sirovina jer bi izlazak Britanije iz EU-a mogao naštetiti rastu globalnog gospodarstva. Tako su cijene nafte u petak pale oko 5 posto.

S druge strane, snažno je porasla, oko 5 posto, cijena zlata, jer su se ulagači povlačili iz rizičnijih investicija i utočište potražili u onima koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena.

Iz istog razloga ojačale su i neke valute, primjerice, japanska i švicarska.

Porasle su i cijene državnih obveznica, koje također slove za sigurnije investicije, dok je britanska funta pretrpjela najveći dnevni gubitak u povijesti.

U jednom trenutku njezin je tečaj prema dolaru potonuo rekordnih 10 posto, pa je zaronio na 1,3228 dolara, najnižu razinu od 1985. godine.

Ipak, nakon što su središnje banke skupine G7 najvećih gospodarstava svijeta poručile da će ubrizgati dovoljno sredstava na financijska tržišta kako bi se situacija smirila, funta je ponešto ublažila gubitke.

Zbog pada u petak, i na većini europskih burzi prošloga su tjedna indeksi zabilježili gubitke. Frankfurtski DAX indeks skliznuo je 0,8 posto, na 9.557 bodova, a pariški CAC 2,1 posto, na 4.106 bodova. Londonski FTSE ojačao je, pak, 1,9 posto, na 6.138 bodova, što se zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica uoči rezultata referenduma.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna potonuo 4,1 posto, na 14.952 boda.