Na većini svjetskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna oštro pale jer su zbog napada Rusije na Ukrajinu ulagači potražili utočište u sigurnijim investicijama, no na Wall Streetu su burzovni indeksi porasli.

Londonski FTSE indeks oslabio je prošloga tjedna 0,3 posto, na 7.489 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,1 posto, na 14.567 bodova, a pariški CAC 2,6 posto, na 6.752 boda.

Oštro su pale i azijske burze, pri čemu je japanski Nikkei indeks skliznuo 2,4 posto, na 26.476 bodova.

Od samog početka tjedna burze su bile pod pritiskom zbog rasta napetosti između Zapada i Rusije u vezi Ukrajine, a pravi šok uslijedio je u četvrtak ujutro, nakon vijesti da je ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio napad na Ukrajinu.

Šokantni četvrtak

Na svim burzama od Azije do Europe cijene su dionica oštro pale, dok su cijene zlata, nafte i sirovina snažno porasle, kao i tečajevi valuta koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

„Tržišta ugrađuju u cijene rizik da će se dogoditi nešto strašno. A to je, u kombinaciji s nesigurnošću, grozno okruženje u kojemu nitko ne želi biti previše izložen u rizičnijim investicijama", kazao je Rob Carnell, direktor u tvrtki ING.

Nakon vijesti o napadu na Ukrajinu, cijena barela nafte na londonskom tržištu skočila je više od 5 posto, pa se, po prvi put od rujna 2014., probila iznad psihološki važne razine od 100 dolara.

„Ulagači se plaše da će Europa biti odsječena od ruskog plina, da se EU ne može nositi s takvim šokom u opskrbi i da će morati obuzdati potražnju, što bi bilo ekonomski iscrpljujuće. Više cijene energije mogle bi ugroziti rast globalnog gospodarstva, a to je loše za rizičnije investicije", kazao je Ray Attrill, strateg u National Australia Bank.

Zbog svega toga u četvrtak je MSCI indeks svjetskih burzi, koji prati kretanja na najvećim svjetskim tržištima dionica, skliznuo na najnižu razinu od travnja prošle godine.

Ipak, u petak su svjetske burze nadoknadile dio gubitaka od prethodnoga dana jer je ulagače ohrabrio oporavak Wall Streeta.

Zaokret na Wall Streetu

A rast cijena dionica na najvećoj svjetskoj burzi djelomice se zahvaljuje korekciji, nakon oštrog pada početkom tjedna, kada je S&P 500 indeks zaronio duboko u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, dok se Nasdaq indeks našao na gubitku od početka godine za više od 16 posto.

Zaokret na Wall Streetu uslijedio je nakon što je predsjednik SAD-a Joe Biden objavio oštre sankcije Rusiji koje će biti usmjerene na ruski financijski sustav i tehnološki sektor.

Američka vlada nametnula je sankcije ruskim kompanijama u državnom vlasništvu te najvećim ruskim bankama Sberbank i VTB, pa je sada 80 posto imovine ruskih banaka podložno sankcijama.

Američke institucije moraju zatvoriti svoje račune u Sberbanki, koja je u većinskom državnom vlasništvu i najveći kreditor ruskog gospodarstva, u roku od 30 dana.

Europska unija također je nametnula oštre sankcije Rusiji.

„Čvrstim stavom SAD i Europa poslali su glasnu poruku financijskim tržištima da će pokušati nanijeti što veći udarac ruskom gospodarstvu. Iz jedne perspektive, to je pozitivno. No, s druge strane, vjerojatno nas očekuju više cijene nafte i vjerojatno sirovina", kaže Peter Cardillo, ekonomist u tvrtki Spartan Capital Securities.

Zahvaljujući snažnom skoku u posljednja dva dana tjedna, na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio blagih 0,1 posto, na 34.058 bodova. S&P 500 porastao je, pak, 0,8 posto, na 4.384 boda, a Nasdaq indeks 1,1 posto, na 13.694 boda.

No, analitičari očekuju da će i idućih tjedana na tržištima vladati nesigurnost zbog ukrajinske krize.

Ulagače zabrinjava i mogući daljnji rast inflacije zbog rasta cijena energenata, pa ostaje za vidjeti hoće li sve to navesti američku središnju banku na agresivnije ili manje agresivno povećanje kamatnih stopa.